Vijesti Node

Josip Grubeša, ministar pravosuđa BiH - Bez legitimne vlasti i proračuna ne možemo u ozbiljne reforme

Izgradnja pravne države i usklađenost pravnog sustava BiH s europskim neke su od ključnih zadaća na putu BiH prema članstvu u Europskoj uniji. Nažalost, zbog blokade uspostave nove vlasti mnogi projekti i reforme su na čekanju, a ministar pravosuđa Josip Grubeša upozorava da se zbog partikularnih interesa žrtvuju interesi svih građana i naroda u BiH.

Prošla je godina dana od izbora, a još uvijek nemamo uspostavljenu novu vlast. Kako komentirate ovakav razvoj događaja u BiH?

- Žalosno je da godinu dana nakon općih izbora nemamo legitimnu vlast koju čine oni kojima su na izborima svoje povjerenje dali građani. Sve je stalo, nema sporazuma, nema suradnje, nema donošenja ključnih odluka koje će doprinijeti daljnjem putu Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama. Jednostavno, to je naša zbilja. Neke političke struje radi vlastitih političkih bodova i unutarstranačkih interesa političkim populizmom koče jedan demokratski princip i vladavinu koja se zasniva na slobodnim i demokratskim izborima. Ministarstvo pravosuđa BiH obavlja niz poslova koji se smatraju kontinuiranim zadacima, ali u veće projekte, u koje smo imali namjeru ući, bez legitimne vlasti i proračuna jednostavno ne možemo. Moj tim i ja uvijek tražimo modalitete kako unaprijediti javnu upravu i olakšati pristup građanima, želimo uvesti moderne tehnologije u rad Ministarstva pravosuđa u mjeri u kojoj će to olakšati rad i zaposlenima, ali i svim građanima koji od Ministarstva traže zaštitu nekih prava. Takvi i slični projekti stoje, nažalost.

Je li otvaranje državnog zatvora jedan od takvih projekata?

- Istina je da taj projekt više ne stoji kako je to bilo do prije dva mjeseca, a kada se od Vijeća ministara BiH čekalo punih osam mjeseci da stavi u funkciju zatvor, ali nisu ni veliki koraci napravljeni. Mi smo sa svoje strane sve poduzeli da se otpočne s radom, ali uvijek je nekako “zadnja” na Vijeću ministara i uvijek se ona najdulje čeka. Nažalost, nema jasne opredijeljenosti da se ovaj projekt završi. Izgleda da nitko ne shvaća značaj rada državnog zatvora, gdje će se na jednak način postupati sa zatvorenicima koji su osuđeni od Suda BiH, jer sada je činjenica da služenjem kazne u entitetskim zavodima stvarno postoji drugačiji tretman, ovisno o zatvoru u koji su upućeni služiti kaznu. Nitko ne razmišlja koliko negativno to utječe na naše planiranje sredstava koja plaćamo entitetskim zatvorima, kao i kako ne možemo planirati i novac za otvaranje zatvora i za plaćanje entitetskim zatvorima.

Kakve su posljedice odugovlačenja i blokiranja ovog procesa?

- Mi smo se opredijelili za stavljanje zatvora u funkciju i nemamo dovoljno sredstava da platimo entitetima. Izgleda da neke nije briga za sustav, fokusirani su na pojedinačne partikularne interese u prikupljanju političkih bodova. Na to se svela vlast u tehničkom mandatu, a bojim se da nekim političkim opcijama nisu ni bile druge namjere, a niti su imale veće i dugoročnije vizije od onih koje su imale u mandatu, kao i da taj mandat što dulje potraje.

Kada govorite o tim partikularnim interesima, uključuje li to namjere određenih političkih stranaka da se neki predmeti ratnih zločina nikad ne završe

- Između ostalog, odnosi se i na to. Strategiju je napravila radna skupina sastavljena od stručnjaka kojoj je jedini zadatak bio napraviti okvir pravila primjenom kojih će se u neko realno, ali i što skorije vrijeme okončati svi predmeti ratnih zločina. I ja tu naiđem na zid, bez da mi se u početku uopće objasni što je problem, a onda se kasnije iznose “sporne” stvari iz strategije, koje ne samo da nisu održive, nego nisu ni logične. Iznose se podaci o nekim predmetima kojih, ako se usvoji strategija, neće biti iako strategija samo uspostavlja strateške ciljeve i aktivnosti za njihovo postizanje. Nije mi jasno, ali ni objašnjeno kako će nestati predmeti pukim provođenjem strategije. Ne znam kako onima koji su takve nonsense iznosili nije bilo nelogično to što govore. U više navrata iznošeni su drugačiji i jednako neodrživi razlozi za odbijanje usvajanja strategije. Zapravo, ovo sve vodi k tome da ne postoji interes da se svi predmeti procesuiraju, nego da se zadrži ovakvo stanje u kojem se selektivno sude i procesuiraju neki predmeti, a drugi ostavljaju postrani da dokazni materijal propadne protekom vremena, što očigledno odgovara nekim interesnim sferama i političkim grupacijama. Razlozi se vjerojatno kriju u tome što bi mogli biti predmet nekih optužbi ili zbog nekih osoba bliskih tim političkim strankama. Kada je vladavina prava u pitanju, kalkulacija nema. Osobno se s takvim grubim i neopravdanim zanemarivanjem interesa svih u BiH, radi vlastitih političkih ili već nekih drugih interesa, kao ministar i kao intelektualac jednostavno ne mogu pomiriti, a kamoli to prihvatiti. Trošim ogromne količine energije i vremena kako bih na kraju isposlovao da se usvoji ili donese nešto što je interes cijele BiH i što donosi pozitivnu energiju za bolju budućnost.

Je li i strukturalni dijalog nešto što je stalo zbog političkih interesa?

- Mi ćemo nastaviti daljnji dijalog. Svi smo svjesni da je dogovor blizu, da smo uz pomoć međunarodne zajednice našli zajedničku platformu s koje ćemo graditi propise kakvi odgovaraju svim političkim opcijama. To je ključ uspjeha u BiH. Svaka strana mora dati nešto, odreći se nečega kako bi dobila nešto. Prošla su vremena kada je međunarodna zajednica željeznom rukom dijelila “pravdu” kako je to njoj odgovaralo. Neki su se time okoristili dobrano, a neki su u svemu zakinuti. Sada je vrijeme dijaloga i kompromisa. Iz dijaloga nitko neće izaći poražen, ali ni oštećen više nego drugi u istom postupku, a svi ćemo izaći zadovoljni što smo jedan tako kompliciran i zahtjevan zadatak završili zajedno. Puno posla je pred nama i iskreno se nadam kako će se vrlo brzo uspostaviti legitimna vlast te da će se nastaviti daljnji posao na izradi zakonskih propisa kojima se uređuje rad Suda BiH, Tužiteljstva BiH i VSTV-a.

Osim uspostave vlasti u BiH, što je, prema vašem mišljenju, još nužno da se BiH pokrene na putu k EU-u?

- Jedan od osnovnih principa je povjerenje u pravosuđe drugih zemalja, što nama nedostaje i kad su u pitanju pravosuđa pojedinih entiteta, a ne drugih država. Uspostavljena teza i na nju nadovezana sumnjičavost i uvjerenost da samo jedan sud sudi pravično nije održiva i s takvim stavovima i promišljanjima ne možemo u EU. Ulazak u EU znači odbacivanje dijela suvereniteta u korist zajednice i ne možemo dovijeka smatrati “ispravnim” samo sudove koji odlukama potvrđuju naše stavove niti crno gledati one koji to ne rade. Sud presuđuje, uvijek netko u sporu izgubi i uvijek druga strana smatra da je bila u pravu, bez obzira na sve. To nije adekvatan princip temeljem kojeg će se ocjenjivati rad nekog suda. Upravo zato mislim kako moramo surađivati sa zemljama regije i dati priliku njihovu pravosuđu da izvrši svoj zadatak i kazni osobe koje su kod nas kazneno gonjene, ali nisu dostupne pravosudnim tijelima naše zemlje.

Kakvo je uopće stanje u bh. pravosuđu? Često se mogu čuti kritike na račun pojedinih institucija?

- Pravosuđe je sustav koji ima svojih pogrešaka, ali i prednosti i dobrih strana i tako ga treba promatrati, a ne samo kroz propuste. Mislim kako je za sve najbolje da se predmeti završavaju, da se utvrđuje postojanje krivnje i izriču kazne, pa nije bitno radi li to domaći sud ili inozemni. Ako tim istim sudovima vjerujemo u građanskim stvarima, zašto automatski sumnjamo u njih kada su u pitanju kaznene stvari?

Regionalna suradnja u borbi protiv kriminala mora biti jača, ali i koordiniranija. Moramo nastupati zajednički da počinitelji znaju kako se od pravde ne mogu sakriti niti je izbjeći, a ne da traže načine skrivanja i bježanja od zakona.

Ovo je, naravno, dvosmjerno, potrebno je da i regionalne vlasti imaju povjerenje u naše pravosuđe. Ali da bi se vjerovalo vani, mora se početi vjerovati unutar, a to znači dijalog i otvorenost prema drugima, zaštita svačijih prava i odbacivanje ideje o preglasavanju i biranju predstavnika jednom narodu od drugog naroda.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta i Zaklada Konrad Adenauer organizirale su 05. prosinca 2019. u Zagrebu tradicionalnu konferenciju pod nazivom "...
U okviru rasprave o osam točaka dnevnog reda, članovi Kolegija su utvrdili Prijedlog odluke o imenovanju članova stalnih povjerenstava Doma naroda....
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović primio je u svom uredu predsjednike nacionalnih kulturnih društava HKD...
Predsjednik HDZ-a BiH, HNS-a i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović, danas je na Kupresu održao sastanak i druženje...