Vijesti Node

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović za Klix.ba: BiH je moja domovina, a Herceg-Bosnu oživljavaju oni koji negiraju prava Hrvatima

Dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH u razgovoru za Klix.ba govorio je o aktualnim dnevnopolitičkim temama, prijedlogu izmjena Izbornog zakona, setu zakona o akcizama, europskom putu BiH, pričama o "oživljavanju" Herceg-Bosne uz obećanje da će BiH do kraja godine aktivirati Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) i dobiti kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji (EU).

Gospodine Čoviću, upućen je prijedlog izmjena Izbornog zakona u državni parlament. Bošnjaci su se pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Je li to pokušaj da se kupi vrijeme i jeste li razgovarali s gospodinom Izetbegovićem, zbog čega SDA ne izađe sa svojim prijedlogom izmjena Izbornog zakona?

Izmjene zakona smo poslali u proceduru kada smo iscrpili primarne mogućnosti razgovora sa SDA. Razgovarali smo godinu i pol i kada smo shvatili da to postaje samo sebi svrha i kupovina vremena za SDA, odnosno da je ključna ideja razgovarati, a da se ništa ne dogodi, rekli smo da je dosta. A zašto SDA ne daje svoj prijedlog zakona, pa naš prijedlog je ustvari prijedlog SDA. Parlament BiH je pravo mjesto gdje treba raspravljati transparentno o tome. U prethodnih godinu i pol imali smo pet ili šest konkretnih prijedloga koji su do kraja uvažavali osnove funkcioniranja BiH i na tome smo tražili rješenja. Izborni zakon do sada je tretirao županiju kao osnovu izbornih jedinica kada je riječ o Domu naroda, a entitet kada je riječ o izboru člana Predsjedništva.

I kada smo mislili da smo se dogovorili, uvažavajući i odluku Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, vjerovali smo da ćemo bez problema to usvojiti. Naravno, to sve treba predstavljati jedno prijelazno i privremeno rješenje do promjene Ustava BiH. Svjesni smo da nemamo dvotrećinske većine pa smo krenuli s idejom da napravimo bar minimum, odnosno ono što će poslužiti svrsi za izbore 2018. godine. Nakon izbora 2018. godine parlamentarna većina koja bude formirana morat će iznijeti plan za izmjene Ustava BiH, a to znači i izmjene Izbornog zakona. Naš prijedlog je takav da je u skladu s Ustavom i on će biti garant da jedan narod drugome ne bira predstavnike i o tome smo se već dogovorili. Žao mi je što se moralo ići na ovaj način i očekivali smo povlačenje vitalnog nacionalnog interesa. Ovo vrijeme od mjesec i pol, koliko će trebati Ustavnom sudu da donese odluku, je dovoljno vremena da osiguramo parlamentarnu većinu i u Zastupničkom domu za ovaj prijedlog ili neki sličan prijedlog koji će biti čisto HDZ-ov.

Nedavno ste izjavili da HDZ ima i tzv. rezervne prijedloge za izmjene Izbornog zakona. Koje su to dodatne opcije, da li su o tim prijedlozima upoznati vaši koalicijski partneri i kada ćete eventualno prezentirati plan B ili C?

Alternativa onome što smo već predložili i uputili u parlamentarnu proceduru je nužno zlo. Ono što predlažemo je minimum minimuma, što je ispravka sadašnjeg stanja, a ozbiljne izmjene Izbornog zakona tek dolaze. Ja ću učiniti sve da mi u naredna dva mjeseca riješimo ovo pitanje na način kako smo to i počeli. Sve srpske stranke su bez izuzetka kazale da će podržati ovaj prijedlog koji se i odnosi samo na FBiH. Zbog toga smo išli na dogovor dva koalicijska partnera SDA i HDZ-a, a čak je i SBB potvrdio da će podržati dogovor tih dviju stranaka. Prvo ćemo iscrpiti sve mogućnosti za predloženo rješenje, a tek poslije ćemo razmišljati o alternativama.

Danas izaći s alternativama predloženom rješenju, bilo bi politički naivno. Ono što je jasno jeste da će izbori 2018. godine morati uvažavati činjenicu da jedan narod drugome ne može birati predstavnike dok je ovakvo ustavno uređenje, odnosno dok u Ustavu piše da postoji član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, dok imamo Klub Hrvata u Domu naroda i sl. Kada se napravi drugačiji Ustav BiH, onda ćemo moći razgovarati i o drugim rješenjima.

Koji je krajnji rok za izmjenu Izbornog zakona?

Izborni zakon se mora promijeniti u prethodnoj godini od godine održavanja izbora. To znači da se Izborni zakon mora promijeniti do kraja tekuće godine da bismo izbjegli vremenske zamke. Nedavno je gospodin Bakir Izetbegović izjavio da će ovo pitanje biti riješeno zajedno s Mostarom, a da on misli da će se to uraditi na proljeće 2018. godine. E to su te političke igrice kupovine vremena. To smo imali i u Briselu, a tamo su sve političke stranke potpisale da se obavezuju da će se naći rješenje Izbornog zakona koji će eliminirati mogućnosti da se Hrvatima biraju predstavnici u vlasti. I u ovom rješenju koje smo predložili neki su to pogrešno tumačili, a ja sam im poručio da prvo pročitaju prijedlog izmjene zakona pa da onda komentiraju. FBiH je jedna izborna jedinica i u ovom prijedlogu.

Uvjeren sam da ćemo u šestom ili sedmom mjesecu riješiti ovo pitanje, a to je rok koji nam je ostavio i Ustavni sud kad je donosio odluku o konstitutivnosti naroda. Istina, kod nas rok ništa ne znači, jednako kao i prema sudu u Strasbourgu, jer smo sličnu situaciju imali i za Mostar pa vidite koliko dugo tražimo rješenja. Ono što je neprihvatljivo jeste da u izbornoj godini mijenjamo Izborni zakon, mada je i to pravilo kod nas jednom ili dva puta prekršeno.

Brine li vas situacija u vezi s akcizama. Da li prema vašem mišljenju Vijeće ministara treba ponovo uputiti izmijenjeni prijedlog zakona o povećanju akciza na gorivo, ili ste bliži opciji da je potrebno tražiti nove načine financiranja izgradnje autoputa?

Akcize su jedan vitalniji problem, ne samo zbog novca i fiskalne politike, nego i zbog političkih odnosa. Ne samo da opozicija ne podržava povećanje akciza na gorivo, sada smo imali situaciju da gotovo polovina zastupnika vladajuće stranke ne podržava povećanje akciza i to je ozbiljan problem. Neprihvatljivo je da se sa sličnim tekstom ponovo ide u parlamentarnu proceduru. Nije se smjelo dogoditi da dođemo u parlament, a da nismo osigurali većinu. Drugim riječima mi jedni druge izigravamo. O akcizama smo imali dogovor i onda vam dođe rješenje koje je polovično. Postoje i drugi mehanizmi kako se nešto može isfinancirati. Uvjeren sam da je ovo bilo jedno od kvalitetnijih rješenja da zajedno sredstvima koja bi došla iz međunarodnih financijskih institucija pokrenemo mnoštvo radova. Ideja je bila da se Koridor 5C završi u narednih 5-6 godina.

Ja sam ipak uvjeren da nama akcize trebaju i treba nam cjelovit dogovor o akcizama. Ja ću inzistirati na tome da Denis Zvizdić i njegovi suradnici u Vijeću ministara pripreme jedno cjelovito rješenje o akcizama, u skladu s onim što smo svi zajedno dogovorili, kako bismo to mogli usvojiti u Parlamentu, čak i po hitnom postupku. Akcize se sada nameću kao uvjet za aranžman s MMF-om, ali ako imamo problem s tom financijskom institucijom, imat ćemo i s drugima. To je jednostavno sistem koji tako funkcionira i za koji smo se mi obavezali. Novac od povećanja akciza treba ići samo na konkretne projekte i nikako se ne smije miješati s drugim dijelovima, poput popunjavanja proračunskih rupa. Onda bismo mogli planirati da do 2022. godine završimo započete infrastrukturne projekte. Jedan od ozbiljnijih zadataka koji smo postavili, a na kojem ćemo pasti kao vlast je izgradnja Koridora 5C i odnos prema financijskim institucijama.

Često ste u svojim javnim istupima komentirali da ne postoji dovoljno povjerenja među koalicijskim partnerima pa čak i kada se nešto dogovori, to se brzo pogazi. Šta možemo očekivati u narednom razdoblju. Hoće li se intenzivirati sastanci i početi rad na konkretnim projektima?

Mi kao koalicijski partneri privatno imamo veoma dobru i korektnu suradnju, ali to nije dovoljno, to je samo preduvjet da uopće nešto dogovaramo. Mi smo čitav mandat prokockali na dvije teme, prije svega o Izbornom zakonu i akcizama. I o svemu tome smo se bili dogovorili, a onda druga strana kaže da nismo. Pitanje je zašto je netko promijenio odnos da bi se iskreirala kriza. Zato se danas nalazimo u poziciji da ne znamo da li imamo i tko je parlamentarna većina. U jednom trenutku je i SNSD bio parlamentarna većina kada je riječ o akcizama.

Postupci određenih političkih dužnosnika ukazuju na to da je predizborna kampanja već počela. Kako u takvom odnosu snaga očekivati napredak na putu ka EU?

To je činjenica i slična situacija je bila i kod Lokalnih izbora. Ne smije se voditi kampanja sedam ili osam mjeseci prije izbora. Uoči lokalnih izbora 2016. godine sve oči su bile uprte u Milorada Dodika i referendum o Danu RS-a. Umjesto da se priča o realnim problemima, netko je napravio pravila igre da to ide neprirodnim putem. I tko je profitirao, pa Milorad Dodik. I sada se već počelo s tim, već se licitiraju imena tko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH na izborima 2018. godine. Izbori su tek u listopadu 2018. godine, što ćemo raditi do tada.

Zato smo išli s prijedlogom izmjena Izbornog zakona, da to presječemo. Naročito ove godine kada trebamo dobiti kandidatski status za članstvo u EU i aktivaciju MAP-a za članstvo u NATO-u. Za mene su životna pitanja europski put i NATO i to ćemo dobiti do kraja ove godine. Apsolutno sam siguran da ćemo aktivirati MAP do kraja ove godine, kao preduvjet za članstvo u NATO-u. Prirodno je da ovaj prostor bude povezan i kroz NATO. To nam je važno i zbog investicija, jer će svi onda prostor Zapadnog Balkana gledati drugačije. Kada predamo Upitnik s odgovorima, mi ćemo dobiti kandidatski status, a to je kraj ove godine ili početak 2018. Ja sam za sve to izuzetno optimističan. Slijedi nam mnogo sastanaka, uskoro će Mladen Ivanić putovati u Bruxelles, gospođa Federica Mogherini i Johannes Hahn sljedeći mjesec će doputovati u BiH, a ja ću početkom svog predsjedavanja kao član Predsjedništva BiH putovati u Bruxelles, tako da ćemo napraviti jednu mrežu suradnje. Ipak, i kada dobijemo kandidatski status, opet to ništa ne znači, morat ćemo raditi aktivno da mijenjamo stvari nabolje.

Često vam se prigovara da HDZ nedovoljno brine o Hrvatima u Republici Srpskoj. Kakav je vaš komentar na to i da li predložene izmjene izbornog zakona ugrožavaju ili zanemaruju Hrvate u manjem bh. entitetu?

Hrvati u Republici Srpskoj su zanemareni u onoj mjeri koliko i Bošnjaci i Srbi na jednom vidnom prostoru BiH, tamo gdje ih nema. Hrvati nisu ništa bolje prošli od Bošnjaka u RS-u. Evidento je da dominantna većina može izabrati predstavnike i Hrvata i Bošnjaka u entitetskim institucijama RS-a. Kada budemo pravili značajne promjene Izbornog zakona, to će se morati generalno rješavati izmjenom Ustava BiH. Ja se trudim da onaj mali broj Hrvata u RS-u pokušamo motivirati da tamo ostanu živjeti. Svake godine pravimo desetine stambenih jedinica kako bismo olakšali povratnicima. Ipak, sve to ne prati povratak. Pravo je pitanje i umijeće kako zadržati ljude da ne odlaze iz države. Mi s vlastima u RS-u nastojimo utjecati da se popravi sigurnosni aspekt, a socijalni status i sve drugo je ono što svi zajedno moramo raditi.

Gospodin Bakir Izetbegović je nedavno izjavio da priče o tzv. oživljavanju Herceg-Bosne dolaze s političkog vrha HNS-a, a da ih u javnost plasira "niži" kadar. Kako to komentirate?

Ako to izgovara Mario Karamatić, to nije nikakva niža razina, to je vrh i državne vlasti i HNS-a. Iskreno, Herceg-Bosnu oživljava u ime bošnjačkog naroda svatko onaj tko negira Hrvatima da se osjećaju ravnopravnim u BiH, odnosno da mogu birati svoje predstavnike vlasti. Ja nikada u svojim javnim istupima nisam izostavio reći da je BiH moja domovina i to nije nikakav blef. Međutim, ako vam to netko politički negira, na jedan praktičan način, to će probuditi i one duhove da ima i drugih elemenata kako se to može zaštititi. Ako govorimo o buđenju Herceg-Bosne, prije svega političari najbrojnijeg naroda u BiH moraju imati odgovornost prema tome.

Ima li nedoumica u HDZ-u o tome tko će biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

O tome uopće ne razmišljamo. Ja vjerujem da će HDZ to na dnevni red staviti u ožujku ili travnju 2018. godine, a sve zavisi od uvjeta u kojim radimo.

(klix.ba)

Izdvajamo

Novoimenovani veleposlanik Kačo je na početku svečanosti predaje vjerodajnih pisama predsjedatelju dr. Čoviću rekao da građane Bosne i Hercegovine i...
Prigodom svečane ceremonije predaje vjerodajnih pisama sugovornici su izrazili zadovoljstvo bilateralnim i prijateljskim odnosima Egipta i BiH, te...
Predsjedatelj BiH Predsjedništva dr. Dragan Čović ocijenio je kako Hrvatski narodni sabor BiH predstavlja najveću enigmu bošnjačkoj politici, te je...
Večeras je obilježena 26. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Izaslanstvo HDZ-a BiH i HNS-a koje je predvodio predsjednik HDZ-...