Vijesti Node

Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH ne može biti država jednog čovjeka i stranke

Činim sve da BiH profunkcionira kao normalna država, a normalna država je europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda do kraja biti ravnopravna.

Jasno je da će oni koji misle napraviti neku drugačiju, unitarnu ili državu jednog naroda, jednog pojedinca ili jedne politike mene imati kao protivnika, šta god oni o tome govorili, kaže predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik  HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u razgovoru za Glas Srpske.

Politička scena u BiH je vrlo turbulentna. Šta su glavni uzroci za to i da li postoji izlaz?

Mnogo gore od te turbulentnosti je trend nepodnošenja i međusobnog nepovjerenja. Moramo naći izlaz i vratiti koliko-toliko međusobno povjerenje, koje je podobro uzdrmano kako između razina BiH i entiteta, tako i unutar FBiH. Moramo to učiniti kako ne bismo zaustavili europski put, da bi do kraja godine bio aktiviran Akcijski plan za članstvo u NATO-u, početkom iduće godine kandidatski status za članstvo u EU i da do općih izbora pokušamo vratiti ekonomsku stabilnost. Mehanizam koordinacije mora početi funkcionirati i ne može se više izbjegavati njegova primjena kod stvari u kojima se mora poštovati ustavna struktura zemlje. Plašim se da neki misle da je dovoljno da smo donijeli mehanizam koordinacije, a da mogu da rade po starom. Ne može se više raditi po starom i svatko u okviru svojih nadležnosti mora biti ugrađen u stav BiH o svakom pitanju. Moramo shvatiti da je Ustav BiH vrlo jasno definirao nadležnosti i svi koji su po Ustavu određeni za dio posla moraju svoj dio ugraditi u stav koji se tek tada može tretirati kao stav BiH. Tenzije i nepovjerenje moraju nestati. Pokušaj da netko dominira na bilo koji način zato što privremeno obavlja neku funkciju naprosto ne prolazi.

Kasni li BiH u ispunjavanju obaveza i provođenju reformskih procesa na koje se obavezala na putu ka EU?

Moramo sustići naše obaveze. Reformski put je nezaustavljiv, iako neki žele da ga zaustave. Problem odnosa u Sarajevu jeste da sukob ljevice i desnice na bošnjačkoj političkoj sceni, pa i odnose na relaciji pojedinaca i čitavih struktura SBB-a i SDA žele prenijeti i na razinu BiH. Zato se uvijek traži krivac negdje izvan tog prostora. Zato sam i ja povremeno krivac, povremeno Dodik, povremeno Radončić... Već na narednoj sjednici Predsjedništva BiH, 23. kolovoza, predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić će podnijeti i morati će podnositi na svakoj sjednici izvještaj o napretku, gdje smo stali i što je problem u procesu europskih i euroatlantskih integracija.

Je li moguće očekivati dogovor o kojem ste govorili kada je propao i Vaš pokušaj da organizirate sastanak lidera u Mostaru? Zbog čega on nije održan?

Taj sastanak nije održan jer je Bakir Izetbegović osjetio potrebu da ne dođe. Nas trojica članova Predsjedništva BiH smo dogovorili da pozovemo Milorada Dodika  i Fahrudina Radončića. Točno smo bili dogovorili koncepciju kako bi taj radni ručak tekao i kada i na koji način bismo se obratili javnosti. Inicijativa nije uspjela i ja to ni na koji način ne doživljavam tragično. Najveći gubitnici su onaj ili one snage koje su se potrudile da ne dođe do tog radnog ručka.

Ima li inicijativa za novi pokušaj održavanja sličnog sastanka?

Nemoguć je napredak i vraćanje povjerenja bez razgovora. Tražit ćemo način kako da se sastanemo i kojom dinamikom treba razgovarati i o čemu. Prije svega trebamo sustići repove koji su ostali, kao što je ugovor o pristupanju Transportnoj zajednica jugoistočne Europe. Ne smijemo se sramotiti po svijetu kada izaslanstva putuju na skupove, a da nismo definirali stav uvažavajući stavove svih u BiH. Na isti način ćemo riješiti i pitanje izmjene Zakona o akcizama. Ne može to biti hir bilo kojeg pojedinca, politike ili stranke. To mora opet biti prožeto kroz mehanizam koordinacije jer su to europske teme. Na isti način možemo govoriti i o strukturalnim reformama u pravosuđu i stvarima koje smo definirali kroz naše agende.

Kako komentirate tvrdnje koje stižu uglavnom od bošnjačkih dužnosnika da ste Vi i predsjednik RS Milorad Dodik glavni rušitelji BiH i da dogovorom radite na njenoj razgradnji?

Ne želim ni komentirati takve tvrdnje. Oni koji to pričaju najviše govore o sebi. Činim sve da BiH profunkcionira kao normalna država, a normalna država je europska BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda do kraja biti ravnopravna. Jasno je da će oni koji misle napraviti neku drugačiju, unitarnu ili državu jednog naroda, jednog pojedinca ili jedne politike mene imati kao protivnika, šta god oni o tome govorili.

Kako gledate na stanje u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, za čije rušenje su također optužili Vas i Dodika poslije sastanka izaslanstva SNSD-a i HDZ-a BiH u Mostaru?

U toj agenciji su evidentni unutrašnji problemi. OSA bi morala do kraja biti demokratizirana i djelovati u skladu sa zakonom, a ne da odgovara željama pojedinca, jedne stranke ili jednog naroda, kao što se to već duže razdoblje što sustavno, što paralelnim sustavom pokušava nametnuti kao model rada u toj agenciji. Mi smo vrlo jasno kazali šta mislimo i govoriti ćemo i dalje o tome. To nije rušenje, već pokušaj izgradnje kako bi ta agencija zaživjela kao institucija kojoj će svi stanovnici u BiH vjerovati. To je pravi put, a ne da se radi paraleno agencijski, da se prisluškuje izvan sustava i zakona i da se vrše montaže putem te agencije. Dovoljno je bilo paralelnih sustava u obavještajnom dijelu u BiH i vidjet će to vrlo brzo i oni koji danas pokušavaju zaštititi takav način ponašanja u OSA - i i ne samo u OSA - i. Neće se to dugo moći trpjeti i morati će u skladu sa zakonom djelovati kontrolni mehanizmi kroz Parlament. Na taj način će morati raditi i OSA. Ne mogu se izvještaji svakodnevno podnositi jednoj političkoj stranci i jednom pojedincu i da međusobno usaglašavaju stavove ili tobožnje strategije misleći da to mogu činiti samo zato što je u jednom trenutku na čelu te agencije Bošnjak. Moramo izgraditi OSA - u na taj način da neće biti bitno tko je na njenom čelu. To mora biti ozbiljan sustav.

Vučić uskoro u Sarajevu

Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da pozove predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da posjeti BiH. Kada bi to moglo biti realizirano?

Očekujem da ćemo u narednih mjesec imati realiziranu tu posjetu, a još dogovaramo datume. Nadam se da će u narednih dvadesetak dana Vučić biti u BiH. Pošto je dvodnevna posjeta, očekujem od nje mnogo. Ne treba potcijeniti da prethodni predsjednik Srbije nije uspio doći u BiH. Nadam se da će Vučićeva posjeta do te mjere biti sadržajna da će osnažiti odnose BiH i Srbije i utjecati na odnose u cijelom okruženju. Diplomatski odnosi moraju biti dignuti na višu razinu između srpskog i hrvatskog naroda i između srpskog i bošnjačkog naroda, a time se doprinosi i jačanju odnosa Hrvata i Bošnjaka.

Izborni zakon

Šta će biti sa izmjenama Izbornog zakona BiH s obzirom na to da je prijedlog HDZ-a BiH kod bošnjačkih lidera već osuđen na propast?

Mi činimo sve da imamo BiH, a ona se jedino može izgraditi ako su u njoj Srbi, Bošnjaci i Hrvati do kraja ustavno ravnopravni. Hrvatski narod želi da, kao što mu je ustavno pravo, može birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda Parlamenta FBiH kao što to čine i druga dva naroda. To pravo mora biti zagarantirano i Ustavom i Izbornim zakonom. Zbog toga i idemo u izmjene Izbornog zakona i siguran sam da će do kraja studenog biti usvojene, bez obzira na to kako su ovi prijedlozi danas dočekani na sarajevskoj političkoj sceni. Moramo usvojiti izmjene Izbornog zakona kako bismo na miru čekali opće izbore i spriječili mogućnost da bilo koji narod bira predstavnika drugom narodu.

(glassrpske.com)

Izdvajamo

Prigodom Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacizma i fašizma, Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora, danas je...
Danas 18. kolovoza je veliki dan i povijesni nadnevak za stožernu stranku hrvatskog naroda, za političku opciju koja je najorganiziranija politička...
Sinoć je svečanim otvaranjem započela deseta po redu Međunarodna likovna kolonija “Vitez 2017”. Međunarodna likovna kolonija “Vitez 2017” održava...
Što se dogadja s političkim odnosima između Hrvatske i BiH? Nedavno su dvije vlade utvrdile da su oni dobri, no nakon što je Hrvatska povećala uvozne...