Vijesti Node

09. lipnja 2016.
Intervju: Vjekoslav Bevanda, dopredsjednik HDZ-a BiH i ministar financija i riznice BiH za Večernji list

Postoje pritisci na dužnosnike Hrvate, čak i progonom

02.06.2016

Nikada važniji tjedni i mjeseci su pred BiH, ali i veća iskušenja na putu prema EU. Zamjenik predsjedatelja i ministar financija i riznice BiH Vjekoslav Bevanda ističe da su potrebni kompromisi i odlučnost za krenuti dalje. 


Zašto smo zastali s reformama na europskome putu?

- Moram odmah istaknuti da smo u vrijeme predsjedanja predsjednika dr. Dragana Čovića Predsjedništvom BiH imali iznimno dinamične procese, a predsjednik Čović je bio lokomotiva svih procesa. Rezultat toga je i agenda koja je usuglašena sa svim razinama vlasti, potpisana, i u njoj su sadržane stvari koje trebamo provesti. Kada sada napravim presjek stanja, imamo nedovršene poslove koji su nulti prioritet i samo ovise o nama. To je do kraja usuglašen Mehanizam koordinacije kako bismo konačno stavili točku na “i” toga pitanja. Nadam se da će to biti već na sastanku koji je sazvan za 7. lipnja. Bilo bi jako važno da to pitanje završimo tada jer zbog različitih stajališta o mehanizmu koordinacije na državnoj razini i onoga što je prije usvojeno, proistječu svi prijepori u operativnom dijelu posla. 


Što praktično znači da BiH nema učinkoviti mehanizam koordinacije?

- To, primjerice, izravno utječe na rad u Vijeću ministara. Iz sjednice u sjednicu imam primjedbe na materijale koji trebaju ići u Bruxelles. Usput se to medijski ‘spinuje’ i opet je Bevanda jedan od onih koji koče europski put. Suština je, međutim, da se u puno materijala, bez obzira na Ustav, zakone i sve dogovoreno, uopće ne traži mišljenje županijskih tijela. Katkada su to i stajališta entitetskih institucija, a bez tih mišljenja nema učinkovitosti europskih poslova. Već sada se govori o upitnicima Europske komisije. Da, upitnici će stići i idu nadležnim razinama vlasti. A ako one nisu uključene u proces koordinacije, bit će nekvalitetni, vraćani i dorađivani. A u međuvremenu će nas vrijeme pregaziti. 


Zašto BiH nema Mehanizam koordinacije?

- Nema ga zbog nevjerodostojnih ljudi i politika. 


Kojih politika?

- To je čitavo razdoblje od 2012. i tada je problem bio SDP, a sad čini mi se nedefiniranost je problem bošnjačke strane. No, sada se iskreno nadam da će se ovi prijepori nadići te se svi uklopiti u ustavnu arhitekturu BiH. 


Zašto ste maloprije rekli ‘Bevanda je problem’. Kome?!

- U posljednje vrijeme to je dio orkestriranog napada, prije svega na predsjednika stranke, a sasvim prirodno i na kadrove HDZ-a. Ali, navikli smo se na to jer to nije ništa novo. 


Može li se onda reći da postoje i prijetnje progonom dužnosnika vaše stranke?

- Pritisci postoje, a potencijalno su u pitanju i progoni. 


Nedavno ste rekli da smo ponovno u opasnosti da sami sebi podapinjemo na europskome putu. Zašto to govorite?

- Evo vam pitanje prilagodbe SSP-a. To je temeljni uvjet za približavanje EU. Mora se imati na umu da ako hoćemo u EU, moraju se prihvatiti njihova pravila. BiH je vraćena u prostor zanimanja Europske unije, imamo njihov dobronamjeran pristup i to pozitivno ozračje može jako brzo nestati ako se mi budemo neodgovorno ponašali. Previše je svjetskih i regionalnih kriza i zato je neracionalno razmišljati kako smo mi nešto posebno važni i da nas se stalno motri. Mukotrpno smo došli do ove pozicije i trebamo nastaviti žešćim tempom kako ne bismo poništili sadašnje rezultate. 


Kakva su vaša očekivanja, hoće li BiH ispuniti uvjete i moći dobiti status kandidata sljedeće godine?

- Sve, apsolutno sve ovisi o nama. Ako se bude radilo transparentno i bude posvećeno cilju, hoćemo. Ako se budu imale ‘fige u džepovima’ i parcijalni interesi u prvom planu, onda su nam izgledi mali. 


Jeste li imali prigodu vidjeti dokument o prilagodbi SSP-a koji je navodno usuglašen?

- Vidim ono što dobijem službeno na Vijeću ministara. U tijeku su pregovori, a ministri dobiju izvješće o procesu. No, dokumenta još nema i nisam ga vidio. Ali, znam u kojem pravcu stvari idu. 


U kojem?

- U odnosu na ostale države koje su bile u ovome statusu, BiH je dobila mogućnost dogovaranja i ne inzistira se na poštivanju birokratskih propisa koji su vrijedili za druge kandidate, Hrvatsku ili Sloveniju, prigodom pristupanja. 


Već su bojazan izrazili poljoprivrednici da će biti ugroženi nakon usklađivanja SSP-a. Imaju li razloga za to?

- Suština se ne vidi u medijskom i političkom zamagljivanju situacije. Poljoprivrednicima se na kapaljku doziraju informacije. No, istina je da zbog nefunkcioniranja državne Agencije za plaćanje u poljoprivredi bh. poljoprivrednici imaju štete od više stotina milijuna eura. Taj bi se novac mogao povlačiti iz europskih fondova namjenski za poljoprivredu, što sada nije slučaj. Istina je da će se kroz prilagodbu SSP-a izgubiti dio benefita, ali je istina je da ćemo imati kompenzacijske mjere na raspolaganju. Tvrdim da će poljoprivrednici imati puno više koristi nego štete. 


MMF, nužno zlo, novo zaduživanje koje je povezano i s napredovanjem na europskom putu. Hoćemo li dobiti novac?

- Sve što se izdogovaralo s MMF-om dio je reformske agende. Mi sklapamo posve novi aranžman na tri godine i bit će pod monitoringom. Tim novcem ćemo provoditi reforme i zato su uvjeti tog aranžmana nikada povoljniji. Tvrdim također da nikada neće biti ‘jeftinijeg novca’. S druge strane, svima je poznato kakvo je stanje s entitetskim proračunima. Ovaj će novac omogućiti financijsku stabilizaciju i to je jako važno. 


Iz entiteta kažu da ne žele otkriti nacrt dokumenta pisma namjere s MMF-om... 

- Kako neće! Pa posljednjih dana pune su emisije u kojima, primjerice, savjetnik premijera Novalića prepričava sadržaj, premda to nije njegov posao. Pismo namjere još nije potpisano, načela su usuglašena, ali ga ne mogu komentirati dok ga ne pošaljemo MMF-u. 


A što su ustupci bh. strane?

- Ne vidim tamo ništa radikalno ni štetno za BiH. Ovi uvjeti propisuju red u bankarskom sektoru, u proračunu, administraciji i svemu onome što su već sada detektirane slabosti s MMF-om ili bez MMF-a. 


Država ima okvirni unaprijed utvrđen proračun i funkcionira u plusu... 


- Pa nije baš u plusu, ali smo otprilike u okvirima. I to je bilo do ove godine. 
 Zašto to nisu u stanju entiteti i zašto su njihovi rashodi gotovo dvostruko veći od prihoda?
- Zbog toga što imaju jako puno repova prošlosti. Konkretno, posljedice vladanja, primjerice, ‘platforme’ u FBiH gdje su naslijeđena golema dugovanja. S druge pak strane, imamo jasne ustavne nadležnosti, a na entitetima je doslovno sve od umirovljenika, branitelja, invalida, zdravstva, socijale...

Najavljuje se rast BDP-a i u 2016. Ima li razloga za optimizam?

- Ima jer smatram da će se pozitivan trend BDP-a nastaviti i da ćemo biti iznad čak i pojedinih zemalja EU. No, problem je što je naša osnovica mala. Nama zato treba veliki rast BDP-a, a realno je očekivati da ga nećemo imati. Za veći rast i razvoj treba prije svega potaknuti privatni sektor koji treba biti pokretač razvoja. Otvaranje malih i srednjih poduzeća, forsiranje samozapošljavanja, čemu je snažan pečat dala Vlada FBiH, jedan je od alata za napredak. 


BiH je zemlja neiskorištenih mogućnosti, ali i ljudskih potencijala. Kako učiniti da ne odlaze svakodnevno?

- Oni će nastaviti curiti i žešćim tempom ako se ne počnu uređivati stvari u BiH.

Koje stvari?

- Vodimo rasprave treba li uvesti trošarine kako bismo sanirali zdravstveni sustav. Dok traje političko nadmudrivanje, bojim se da nećete imati zainteresiranog liječnika, koji završi najteži fakultet i ima najteži put, da ostane u BiH ako bude ugrožena njegova plaća. Nije to samo naš problem. RH je uređenija država pa ima velike probleme u tome smislu. 


Je li HDZ sada u svojevrsnoj poziciji uljeza u Vijeću ministara?

- Ne bih rekao da smo uljezi. To su oni koji se negdje uvuku, a nama pripadaju te pozicije. 


Može li se onda reći da ste strano tijelo s obzirom na prilično blizak odnos SDA i SDS-om?

- Čitava se politička situacija prelijeva i ima utjecaja. Naši kadrovi prednjače odgovornošću i radom u VM. U ovoj instituciji je drukčiji način odlučivanja nego je to slučaj s Vladom FBiH. Čini mi se da to kolege iz početka nisu shvatili pa smo imali okršaje kako bismo ih uvjerili da se ne mogu krajnje odluke donositi bez naših glasova. 


Mogu li se politička pitanja, koja su ostavljena postrani, pojaviti kao problem u procesu reformi, napose na putu k EU?

- Nije to samo zapreka za EU nego i svakodnevno funkcioniranje. Prije svega i stajališta Europe prema nama se temelje na političkoj stabilnosti. 

Izdvajamo

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je boravio u Širokom Brijegu u posjeti proizvodnoj tvrtki „KS...
Povodom nametanja Odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta od 26. ožujka 2024. godine, Hrvatska demokratska zajednica BiH izražava duboko...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, posjetio Večernji list u Mostaru. Tijekom posjeta održan je radni...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, posjetio je danas Mostarski sajam. Tijekom posjeta održan je radni...