Vijesti Node

Intervju Ivo Tadić, izaslanik HDZ-a BiH, HNS-a u Domu naroda Federacije BiH: Bošnjačke stranke su već kandidirale Hrvate za Dom naroda Federacije

Ovotjedno zasjedanje Doma naroda Federacije BiH rezultiralo je odlukama koje će imati dalekosežne posljedice za ovaj entitet. U prvom redu tu se misli na Zakon o pravima razvojačenih branitelja, a zatim i na sprečavanje pokušaja bošnjačkih stranaka u potpunosti ovladati Federacijom kroz Zakon o izbornim jedinicama. O tim temama razgovarali smo s izaslanikom u Domu naroda FBiH Ivom Tadićem.

Pod prisilom je usvojen Zakon o pravima razvojačenih branitelja. Što to znači za Federaciju?

- Još u rujnu 2017. godine, kada smo imali set braniteljskih zakona u Domu naroda Parlamenta FBiH, hrvatski Klub izaslanika predložio je da Vlada žurno u parlamentarnu proceduru uputi Zakon o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji u koji će biti ugrađen i braniteljski dodatak. Uz hrvatski Klub, tu našu inicijativu podržalo je i nekoliko drugih izaslanika, ali, nažalost, nedostajao je jedan glas i ta inicijativa nije prošla. Nakon masovnih prosvjeda branitelja i pritiska prema federalnoj Vladi za ostvarivanje svojih braniteljski prava, u parlamentarnu proceduru predložen je zakon od resornog Ministarstva branitelja. Upućen je i skupštinama županija na davanje mišljenja jer je riječ o Ustavom podijeljenim nadležnostima. Nakon toga se ponovno stalo s provedbom tog zakona od federalne Vlade i ponovno su se dogodili prosvjedi branitelja te je tada preko noći ponuđena nova verzija prijedloga zakona u čijoj izradi nitko nije sudjelovao od predstavnika HVO-a i naših udruga.

Znači, zakon je donesen bez konzultacije s hrvatskim predstavnicima?

- Isti zakon prošao je na sjednici Zastupničkog doma, i to na sjednici u čijem radu nisu sudjelovali zastupnici hrvatskih političkih stranaka i HNS-a BiH. I to dovoljno govori koliko su hrvatski predstavnici bili u toj priči.

Na zakon se djelovalo s velikim brojem amandmana. Zna li se uopće što je na kraju usvojeno?

- Da stvar bude još lošija, na sjednici je uloženo 40 amandmana i svi su usvojeni te smo dobili zakon potpuno nepravedan i neprovediv. Nepravedan u smislu što bi visina braniteljskoga dodatka obračunavala 5 posto od primanja, što znači da bi oni s primanjima od 1000 KM, 2000 KM i više imali mjesečni braniteljski dodatak u visini od 50 KM, 100 KM i više, a oni branitelji s minimalnim primanjima i minimalnim mirovinama od 300 KM imali bi braniteljski dodatak od 15 do 20 KM. A riječ je o populaciji koja je uglavnom bila u rovu i na prvoj crti obrane. Smatram kako braniteljski dodatak trebaju imati svi sudionici Domovinskog rata u istom mjesečnom iznosu, a ovisno o broju mjeseci provedenih u Domovinskom ratu i sukladno financijskim mogućnostima FBiH.

Bilo je amandmana i u Domu naroda...

- Ovaj zakon usvojen je i u Domu naroda s potpuno novima amandmanima u odnosu na Zastupnički dom i sada treba ići na usuglašavanje tekstova koji su različito usvojeni u dva doma i pod velikim pritiskom javnosti i dijela branitelja.

Zna li se uopće što taj zakon znači u financijskom smislu?

- Nažalost, još uvijek je nepoznanica kolika su potrebna sredstva i na koji način će biti osigurana te koliki je broj korisnika koji imaju pravo sukladno tom zakonu, smatram da to pitanje i dalje neće biti riješeno. Ovakav zakon bilo je nemoguće popraviti amandmanskim, a problem je što su stvorene obveze prema općinama i županijama bez prethodne njihove suglasnosti. Kad je u pitanju braniteljska populacija i uređenje te oblasti, zakoni bi se trebali donositi u redovitoj parlamentarnoj proceduri, širokoj javnoj raspravi u kojoj će, uz predstavnike ministarstva i parlamentarnih političkih stranaka, obvezno biti uključeni predstavnici udruga proistekli iz Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH.

Što je sa Zakonom o izbornim jedinicama?

- To pitanje trebalo je riješiti na razini BiH. Svi znamo da nije bilo korektno od pet bošnjačkih političkih stranaka kad su taj zakon uputile u parlamentarnu proceduru unutar Federacije BiH s namjerom, bez dogovora s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka, preglasavanjem donijeti zakon koji će odgovarati isključivo jednoj strani.

Što je bio cilj ovoga zakona?

- Cilj je izabrati izaslanike iz reda hrvatskog naroda, u prvom redu, u Zenici, Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Goraždu. Bošnjački cilj je imati trećinu unutar hrvatskog Kluba, na taj način bi mogli birati predsjednika FBiH, a s druge strane, Hrvati nemaju dvotrećinsku većinu i ne mogu pokrenuti vitalni nacionalni interes po bilo kojem pitanju. Nažalost, na isti način već dulje biraju gotovo sve izaslanike iz reda ostalih, veći dio iz reda srpskog naroda i dio izaslanika iz reda hrvatskog naroda. Tako su Zakon o izbornim jedinicama donijeli u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, i to nakon što su upozoravali zastupnici iz reda hrvatskog naroda na pogubnost tog akta za Federaciju BiH. Na kraju su hrvatski zastupnici morali napustiti sjednicu Parlamenta. Nakon pritiska da se isti zakon donese i u Domu naroda, predsjedateljica Doma naroda Lidija Bradara iz reda hrvatskog naroda i dopredsjedatelj Drago Puzigaća iz reda srpskog naroda prepoznali su tu namjeru i sukladno važećim zakonima, Ustavu i poslovniku pokrenuli vitalni nacionalni interes i zaustavili tu proceduru. Budući da nisu ostvarili cilj, događa se neviđen politički i medijski pritisak kako Hrvati ne žele dogovor i zaustavljaju sve procese u BiH. Predstavnici hrvatskih političkih stranaka spremni su prihvatiti svako rješenje u kojem drugi neće birati hrvatske predstavnike.

Kažete da je cilj bošnjačkih stranaka i dalje birati predstavnike Hrvata i Srba. Vidi li se to i na izbornim listama za opće izbore?

- Dovoljno je samo pogledati liste u Zeničko-dobojskoj županiji i bit će vam sve jasno. Naša stranka ima nositeljicu liste Hrvaticu. DF-u je na drugom mjestu na listi Hrvatica. SBB na trećem mjestu ima Hrvata. SDP na četvrtom i petom mjestu ima Hrvate. Na listi gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića na sedmom mjestu je Hrvat, isto je i na listi SDA. Upravo je cilj ove kandidate u konačnici poslati u Dom naroda FBiH i sa što više takvih kadrova puniti Klub hrvatskih zastupnika. I to nam jasno govori kako bošnjačke stranke i dalje žele birati predstavnike Hrvatima. Takav način ponašanja nećete vidjeti kod hrvatskih stranaka u sredinama gdje su Hrvati većina.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović u Orašju je danas održao sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Županije Posavske. Na sastanku se...
  Poštovani Emile,          iznimno mi je čast i zadovoljstvo kao predsjedniku Hrvatske...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH dr. Dragan Čović odgovorio je na pismo tri bivša visoka predstavnika koji su upozorili na negativnu...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović nazočio je danas svečanom domjenku kojega je u prigodi Božića i Nove 2019. godine organizirao Pavao...