Vijesti Node

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara - Nova Alijansa ili “platforma” bile bi prvenstveno čavao u lijes BiH

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u intervjuu za Večernji list govori o posljedicama nauma određenih stranaka koje inzistiraju na ukidanju konstitutivnih naroda u BiH. - To je prvi korak prema jednonacionalnoj državi - jasan je Čavara. Osvrnuo se i na pitanje što nakon izbora te misli li kako će se naći u poziciji Ljube Bešlića. Prokomentirao je i Zakon o razvojačenim braniteljima i mogućnost njegove provedbe, kao i zahtjeve branitelja za objavu registra.

Kako komentirate sve glasnije prijedloge bošnjačkih stranaka da se ukine konstitutivnost naroda? Što je odgovor hrvatske politike?

- Sve se češće glasno govori ono što se ranije radilo tajno. Sad se stvara ozračje kako je sasvim normalno govoriti o rušenju Ustava BiH i FBiH, što bi se napravilo ukidanjem triju konstitutivnih naroda, jasno, kroz prikrivenu priču o građanskoj državi. Ta priča o građanskoj državi samo je formalna, u suštini je cilj kroz krinku građanske države BiH dovesti do države jednoga naroda - i to onoga najbrojnijeg. Sjetimo se popisa iz 2013. godine, gdje je glavni cilj političkoga Sarajeva bio prikazati kako su Bošnjaci većina kako bi se tako stvorili uvjeti da se priča o građanskoj državi, a ukidanjem konstitutivnosti naroda upravo bi se stvorilo prostor za jednonacionalnu državu. Mislim kako su ti ciljevi dovoljno prepoznati u domaćoj javnosti, a raduje me što su toga sve više svjesni i u međunarodnoj politici. Naravno, odgovor za takvo ponašanje prvenstveno je pozivanje na poštivanje Ustava i ustavnih odredbi BiH, u kojem jasno stoji kako je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih nacionalnih manjina koje u njoj žive. Odgovor hrvatske politike na takve pokušaje iskazan je kroz Hrvatski narodni sabor, zajedništvo hrvatskih stranaka koje je nužno dok se ovakva pitanja u BiH definitivno ne razriješe i ne provedu kroz sve zakone. Također, tu su i određene popravke Ustava koje ćemo jasno precizirati kako bismo ubuduće izbjegli situacije poput ove u kojoj smo se sada našli neprovođenjem odluka Ustavnoga suda. Podsjećam kako se jedna od tih odluka odnosi i na pitanje zastupanja konstitutivnih naroda u domovima naroda.

Spomenuli ste rušenje Ustava BiH. U sarajevskoj javnosti se gotovo svaki prijedlog Hrvata okarakterizira kao rušenje BiH, dok se konkretni pokušaji rušenja Ustava prijedlozima bošnjačkih stranaka smatraju spašavanjem države. Kako to komentirate?

- Upravo se nastoji napraviti jedan medijski spin. Riječ je o klasičnoj zamjeni teza da se oni koji ruše BiH predstavljaju njezinim braniteljima i zaštitnicima (na to se svodi i predizborna kampanja koja traje već godinu dana), a sve druge se predstavlja neprijateljima ove države. Naravno, i one stranke koje nisu dominantne iz Sarajeva predstavlja se kao one koje će napasti, razgraditi i uništiti BiH, što je apsolutno zamjena teza. Puno puta sam ponovio kako ovu i ovakvu BiH najviše ugrožavaju oni koji se javno u nju najviše zaklinju, a to su upravo oni koji žele uvesti nove modele postojanja BiH, o čemu sam maloprije govorio. Svojim potezima pokazuju kako ne poštuju Ustav ove države te ističu kako imaju cilj uvesti građansku državu. Sve je to samo farsa, a stvarni cilj jednoga velikog dijela stranaka s bošnjačkim dominantnim članstvom je BiH kao država jednoga naroda, jedne vjeroispovijesti. Svoj cilj nastoje provesti kroz razne modele, naravno, sve to maskiraju pričom kako netko drugi ugrožava BiH, a oni je, tobože, brane. Ti isti branitelji sve češće spominju i rat kako bi kod birača stvorili dojam da su oni ti koji će biti spremni i ratovati te braniti ovu državu, a većina njih nikada nije napravila ništa dobro za njezin opstanak. Što više, rade sve kako bi destabilizirali ovu državu.

Bošnjačke stranke su, međutim, složne oko pretvaranja Hrvata u nacionalnu i političku manjinu. Kako s takvima uopće stvoriti predstojeću vlast i kako se Hrvati trebaju oko toga postaviti?

- Svaki put postavi se to pitanje. Nažalost, nema tu nekog velikog izbora. Stav HDZ-a BiH je tražiti rješenja o formiranju vlasti, unapređenju ove države te otklanjanju brojnih pitanja s onim strankama koje dobiju najviše povjerenja svoga naroda. Cilj stranaka okupljenih oko HNS-a je jasan, to su europske integracije i pristupanje NATO-u jer to nema alternativu po pitanju vanjskopolitičke sigurnosti BiH, što za sobom vuče i unutarnje uređenje BiH te rješavanje unutarnjih odnosa. Nažalost, stranke o kojima sam već govorio, koje destabiliziraju BiH, kroz svoje medije onemogućavaju da do svih građana u BiH dođe prava istina. Naprotiv, stvara im se potpuno pogrešna slika kako bi oni koji im uništavaju egzistenciju i destabiliziraju državu dobili njihove glasove. Međutim, mi nemamo mnogo izbora kada je u pitanju sastavljanje vlasti, sadašnjim partnerima u vlasti, SDA i SBB-u, na neki način nema alternative. Prihvaćamo rezultate izbora, one stranke koje narod, prvenstveno bošnjački, izabere da ga predstavljaju, a isto tako se zalažemo da drugi narodi ne ulaze u naš prostor, odnosno da Hrvatima ne biraju oni predstavnike, nego da puste hrvatski narod da sam izabere tko će ga predstavljati u vlasti u idućem razdoblju. To je temelj za budućnost BiH.

Ponovno se spominje mogućnost izbacivanja legalno izabranih hrvatskih predstavnika iz vlasti, odnosno stvaranje nove “platforme”. Očekujete li takav pokušaj?

- Takvo nešto može se iščitati iz njihovih poteza, izjava predstavnika bošnjačkih stranaka. Znate za izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića u kojima kaže kako će SDA tražiti alternativu HDZ-u BiH. Ta izjava može se tumačiti na različite načine, ali, prije svega, da traži puno manju i slabiju stranku kojoj će dati lažni legitimitet kako bi oni mogli raditi što žele, odnosno sve ono što nije u interesu hrvatskoga naroda ni BiH. Jasno se ta želja očitava i kod drugih stranaka koje ne žele konstitutivne narode u BiH. Na koncu, u “platformi” je sudjelovala većina sadašnjih članova DF-a, kompletan SDA i SDP te ove strančice koje su prihvatile da imaju tu minornu ulogu u vlasti i u isto vrijeme veliku ulogu u omalovažavanju i ugrožavanju pozicije hrvatskoga naroda. Prema tome, jasno se iz njihovih izjava i poteza mogu iščitati namjere.

Mislite li da među hrvatskim strankama postoje one koje su spremne ući u jedan takav projekt?

- Mi u HNS-u zagovarali smo svehrvatsko zajedništvo imajući u vidu želje i ambicije političkoga bošnjačkoga Sarajeva kojima se želi napraviti model u kojem će vlast činiti samo Bošnjaci ili oni koji ispunjavaju njihove želje, međutim, određen broj stranaka članica HNS-a nije pristao zajednički nastupiti na izborima u okviru HNS-a. Krenule su samostalno. Ne želim optuživati nikoga kako surađuje s nekim tko je protiv hrvatskoga naroda, međutim, takvi potezi jasno idu u prilog onima koji žele ostvariti određene ciljeve o kojima sam govorio. Vjerujem kako neće biti toliko nerazumnih poteza ovih stranaka koje su odlučile na izbore ići mimo Hrvatskog narodnog sabora, međutim, po izjavama vidim kako ne prezaju ni od kakvih kombinacija i izjava kako bi se oblatilo postojeću strukturu koja se bori za poziciju hrvatskoga naroda, ali to je nekakva kvazidemokracija u kojoj svatko može izražavati svoje stavove i govoriti svašta bez pokrića. Ipak, mislim kako neće biti ni mogućnosti da te stranke dođu u poziciju ugroziti hrvatski interes i sudjelovati u vlasti kao marionete bošnjačkih stranaka.

Bi li nova “platforma” bila posljednji čavao u lijes Hrvatima u BiH?

- Sve ono što se radilo kroz Alijansu i “platformu” može se ponoviti, međutim, mislim kako bi to bio prvenstveno čavao u lijes Bosne i Hercegovine. Hrvatski narod će uvijek imati mogućnost izboriti se za svoja prava, narod je to koji je preživio puno teža vremena, a poznato je kako se jedan narod ne može na takav način uništiti i skloniti s političke scene. Vjerujem kako će prevladati razum i da će stranke okupljene oko HNS-a imati dobar izborni rezultat te da razumni dio međunarodne zajednice neće dopustiti ponovne projekte poput “platforme” jer bi se time do kraja destabiliziralo ovo područje.

Mislite li da biste se nakon predstojećih izbora mogli naći u poziciji Ljube Bešlića?

- Nadam se da neću. Čestitam gospodinu Bešliću što, unatoč nepostojanju Gradskog vijeća, nekako uspijeva osigurati da grad Mostar funkcionira, da se određeni projekti realiziraju. Mislim kako bi bilo preteško raditi u Federaciji da se nađemo u takvoj situaciji te naglašavam kako svi trebamo tražiti rješenje da se provede odluka Ustavnoga suda i omogući legitimno zastupanje konstitutivnih naroda.

Na koji onda način birati izaslanike za Dom naroda, prema popisu pučanstva iz 1991. i proporcionalnosti ili pak da se prepiše neustavna odredba o izboru iz svake županije?

- Odluka Ustavnog suda je jasna, trebalo ju je provesti u Parlamentu i imali smo za to vremena. Teško je tražiti rješenja u predizbornoj kampanji, ali vjerujem kako se može nakon izbora među strankama koje su ostvarile rezultat dogovoriti promjena Izbornog zakona koja će se usvojiti kroz Parlament te tako napraviti model koji će omogućavati da BiH napreduje, a to se može postići samo poštivanjem temeljnih prava konstitutivnih naroda.

Kako komentirate angažiranje, prije svih, američke veleposlanice Maureen Cormack koja je podržavala kršenje odluke Ustavnoga suda BiH o načinu popune Izbornoga zakona?

- Njezino mišljenje da jedan takav zakon nije suprotan odlukama Ustavnoga suda mi je zabrinjavajući, ali ona je već sada bivša veleposlanica i mislim kako to ne trebamo više komentirati.

Budući da se već ušlo u predizbornu kampanju, kako će funkcionirati vlast u Federaciji BiH u idućih nekoliko mjeseci?

- Imamo problem već dulje od godinu dana u funkcioniranju Parlamenta, što se ogleda kroz nekorektno ponašanje SDA i SBB-a mnogo puta u provođenju i donošenju nekih zakona koji nisu usuglašeni među strankama parlamentarne većine. Sve to i mnoge druge stvari doveli su do problema u funkcioniranju Parlamenta te otežavanja odnosa među koalicijskim partnerima. Do izbora ne možemo očekivati poboljšanje situacije, pogotovo što sada slijedi žestoka kampanja stranaka i pojedinaca. S druge strane, Vlada FBiH zasjeda redovito, agencije normalno rade...

Jeste li zadovoljni funkcioniranjem vlasti u protekle tri godine? Je li HDZ BiH imao s kime raditi, odnosno, kako ocjenjujete koalicijske odnose među strankama u vlasti u FBiH?

- Kad smo riješili problem s DF-om, imali smo problem uhodavanja Saveza za bolju budućnost pa onda problem preglasavanja po interesima od bošnjačke većine, tako da je na neki način ovaj mandat protekao u sukobljavanju interesa i nije bilo s druge strane stvarne želje za definiranje strateških pravaca na kojima možemo zajednički djelovati. Mi smo inzistirali na definiranju strateških pravaca i nepolitičarenju oko svakoga pitanja, međutim, s druge strane je bilo više interesa za pozicioniranje vlastitih stranki nego rješavanje stvarnih problema u ovoj državi.

Kako zaustaviti odlazak Hrvata iz BiH i što vaša stranka planira u tom smislu učiniti?

- Kroz federalnu vlast napravili smo određene poteze kako bismo na neki način zaustavili iseljavanje. Tu je prvenstveno program zapošljavanja, subvencioniranje prvog zapošljavanja, kreditiranje samozapošljavanja, poticajni krediti za rješavanje stambenog pitanja mladih. I u idućem razdoblju planiramo provoditi razne mjere kroz strategiju demografske obnove te pomoći prvenstveno mladim ljudima, ali i svima ostalima koji žele živjeti u BiH, riješiti svoja egzistencijalna pitanja. Obveza svih nas je stvarati ambijent u kojem mladi ljudi žele živjeti i mogu ostvariti svoje interese. Mi smo ovaj prostor naslijedili i imamo obvezu ostaviti ga novim naraštajima, a ne predati ga nekome drugom i hodati po bijelom svijetu.

Nedavno ste imali sastanak s veleposlanikom RH u BiH Ivanom Del Vechiom, tema je bila suradnja BiH i Hrvatske. Ovih dana sve se glasnije govori o otvaranju Podravkine tvornice u Mostaru. Jesu li takvi projekti prava pomoć Hrvatske opstanku Hrvata na ovim prostorima?

- Konačno imamo partnera kroz vlast u RH i u predsjednici države te predsjedniku Vlade. Započeto je mnogo dobrih i kvalitetnih projekta i nadam se kako će se ta suradnja nastaviti. Hrvatska se postavlja kao prijatelj BiH u mnogo segmenata, a posebice na putu prema EU integracijama. Budući da s nama ima najveću granicu, sasvim je normalno kako je toj državi interes da i BiH bude u EU. Također mislim kako se konačno iz RH osjeća izvršavanje ustavne obveze koju ima prema Hrvatima u BiH i tu pomoć trebamo iskoristiti. Nažalost, mnogi tu pomoć doživljavaju na pogrešan način, ali to je njihov problem, a mi trebamo i dalje jačati postojeću suradnju s RH i poduzećima iz Hrvatske koja vide svoj interes u bilo kojem dijelu BiH otvarajući tvornice i nova radna mjesta. Jer nova radna mjesta su najbolji doprinos koji će pomoći ostanku mladih ljudi u BiH.

Zakon o razvojačenim braniteljima, odnosno amandman o braniteljskom dodatku, izazvao je veliku buru posljednjih dana. Je li realna isplata tog dodatka?

- Ono što se sada traži i predlaže, da dodatak dobiju svi, bili zaposleni ili ne, prema tvrdnjama iz Vlade FBiH, nemoguće je realizirati. S druge strane, ako bi to pravo mogli ostvariti samo nezaposleni, radilo bi se o diskriminaciji. Sad je najveće pitanje na koji način riješiti to pitanje. Mislim kako se u taj proces ušlo pomalo kampanjski te da je probleme koje ističu razvojačeni branitelji trebalo rješavati mnogo ranije. Isto tako, ne treba zaboraviti kako u aktivnostima razvojačenih branitelja ima i onih koji rade kampanje za neke stranke, što je vidljivo jer su na njihovim listama za predstojeće izbore. Smatram kako se nakon izbora treba mirne glave tražiti rješenja za sve branitelje kojima je potrebna pomoć države te da svi oni koji su sudjelovali u ratu ostvare prava koja im pripadaju. Također, branitelji moraju biti svjesni financijskih mogućnosti ove države.

Traži se i objava registra branitelja. Je li to realno očekivati s obzirom na zakone o zaštiti podataka koje imamo?

- Registar je dostupan svima zainteresiranima. Ne znam što bi značila njegova objava u medijima jer tu imamo pitanje zaštite podataka.

Kao prvi čovjek Federacije, kao političar koji je involviran u sve društvene i političke procese i tokove, gdje vidite Federaciju i BiH u budućnosti?

- Vidim je kao jedan reorganiziran dio BiH. Mi smo davno predlagali kako treba pojednostaviti i smanjiti administraciju u Federaciji BiH jer imamo 11 vlada, parlamenata, što postaje nemoguće financirati postojećim prihodima. Prema tome, treba tražiti mogućnosti kako ovaj entitet reorganizirati, a pri tome zadovoljiti interese naroda, omogućiti učinkovitiju javnu upravo koja će biti prvenstveno u službi stanovnika ovoga entiteta.

Među ovlastima predsjednika FBiH su i pomilovanja. Koliko je osoba pomilovano u vašem mandatu? Koliko ste molbi odbili?

- Bilo je 418 zahtjeva, a 9 osoba je pomilovano. Iako se čini kako je broj tih zahtjeva velik, on je i pao posljednjih godina upravo zbog načina kojim se ja odnosim prema pomilovanjima. Pomilovanja postoje u svakoj državi, to je akt milosti države prema onima koji su pravomoćno osuđeni uvažavajući olakšavajuće okolnosti koje suci nisu mogli primijeniti. Ja se prema tim zahtjevima odnosim rigorozno i nastojim bilo kojom odlukom ne ugroziti ni one oštećene kroz djela koja su počinile osuđene osobe, a isto tako da oni koji na neki način trebaju dobiti taj akt države to i dobiju.

Jeste li u svom radu imali pritiske da se donesu neki zakoni?

- Ja potpisujem ukaze o proglašenju zakona i na neki način mogu zaustaviti nešto što je Parlament donio, a nije sukladno Ustavu ili može narušiti interese FBiH. Ima različitih interesa da se određeni zakoni donesu, poput Zakona o radu oko kojeg je bilo raznih razgovora. Također, tu je i Zakon o trošarinama, gdje se u razgovorima vidjelo opredjeljenje mnogih ljudi koji smatraju kako su takvi zakoni dobri i to ne smatram lošim. Međutim, iznenadio me interes da se donese jedan protuustavan zakon poput onoga o izbornim jedinicama.

Koliko je lako ili teško biti predsjednik FBiH u ovakvoj BiH? Biste li se ponovno uhvatili toga posla?

- Ono što je problem, Ustav BiH je dio Međunarodnog mirovnog sporazuma u Washingtonu i ono što se do kraja nije razradilo su mehanizmi da normalno funkcionira. Ono o čemu se stalno razgovaralo i što se stalno tražilo su mehanizmi kako deblokirati procese i kako da ne dođe do blokade. Međutim, imate rješenje u Ustavu FBiH da je predsjednik Federacije šef izvršne vlasti, predstavlja i zastupa Federaciju, pa onda imate da Vlada FBiH suvereno i samostalno odlučuje o svemu, odnosno ne mora ni zbog čega konzultirati predsjednika Federacije BiH, a predsjednik Federacije je šef izvršne vlasti. Znači da je to postavljeno tako da taj šef tu ulogu konzumira potpuno samo kad imenuje Vladu i nema više mogućnosti utjecati na njihove odluke, a u isto vrijeme snosi odgovornost kao šef izvršne vlasti. S druge strane, nigdje ne piše da sam šef Parlamenta, ali potpisujem sve ukaze. Odnosno, ni jedan zakon donesen u Parlamentu ne može biti objavljen i stupiti na snagu dok ja ne potpišem ukaz. Malo čudna postava ovlasti. Zbog svega toga mnogi misle kako se na ovoj poziciji može mnogo više raditi, a ne znaju pozadinu.

Niste mi odgovorili. Biste li se ponovno uhvatili toga posla?

- Ni prvi put nisam želio ovu poziciju. Međutim, to je bila odluka Predsjedništva stranke i stranačkih tijela te sam je ja prihvatio kao član HDZ-a. Nadam se kako neće biti ponovno tako, ali, ako bude, ja ću odluku prihvatiti.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Večerašnji skup Zajedništva u Grudama dobrodošlicom izaslanstvu HDZ-a i HNS-a BiH  na čelu s hrvatskim članom Predsjedništva BiH, predsjednikom...
Predizborni skup HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, održan je danas u Hrvatskom domu u Bugojnu. Nazočne je pozdravio...
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas iskazao je potporu dr. Draganu Čoviću, kandidatu za...
Farmaceutski fakultet postoji sedam godina i najmlađi je dio Sveučilišta u Mostaru, djeluje u prostorima Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i...