Vijesti Node

Intervju Borjana Krišto zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma parlamentarne skupštine BiH za Večernji list

Sve dok se ne riješi ova situacija, a BiH postane država s Ustavom koji bi bio po mjeri tri konstitutivna naroda i ostalih građana u smislu jednakopravnosti, teško je govoriti o državi BiH, državi koja će biti pravna, napredna i uskoro članica Europske unije. Tako recept za rješenje svih narodnih i političkih prijepora u budućnosti vidi zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto. Ona ističe kako je iz razdoblja permanentne krize u kojoj se nalazi BiH moguće izići samo temeljitim promjenama.

Kako se kriza u funkcioniranju izvršne vlasti na razini države reflektira na Parlament BiH? Funkcionira li parlamentarna većina?

- Parlamentarna vlast je dio ukupne vlasti. Naravno, ako imamo problema u izvršnoj vlasti, onda se jasno održavaju i na rad Parlamenta. Osobno prije svake sjednice Parlamenta kroz kolegij pokušavam postići suglasje i dogovor kako bi se pronašli zajednički nazivnici. Žao mi je što postoji ta podijeljenost među političkim partnerima, posebice u RS-u, bošnjačka politička scena se ponaša na način da je jedino prihvatljivo ono što oni ocjenjuju takvim. Postoje problemi na razini izvršne vlasti i Parlamenta, a navest ću jedan primjer, čak i glede stvari na koje smo se obvezali i za koje nisu formalno postojali prigovori. To je Zakon o neradnim danima i blagdanima, na čije smo se donošenje obvezali nakon potpisivanja sporazuma sa Svetom Stolicom. No, nismo se složili ni oko takvih pitanja, što predstavlja pokazatelj odnosa u državnoj vlasti.

Što, po vama, treba biti prioritet oba doma državnog Parlamenta do kraja ove godine?

- Parlament ima svoj plan rada i upravo to bi trebali biti prioriteti. Posebno se tu ističe Reformska agenda i zakoni koji se tiču europskih integracija. I u tome smislu postoje određeni zastoji. Uz to, imamo neizvršene presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, zatim Ustavnog suda BiH koje se odnose na grad Mostar. Prioritetno pitanje za mene je ipak donošenje Ustava i izmjene Izbornog zakona kojim bi se stabilizirali unutarnji odnosi u BiH.

Izborni zakon BiH nije pretrpio očekivane promjene. Usvojene su uglavnom tehničke izmjene. Što to znači za provedbu izbora, kako općih tako i lokalnih?

- Žao mi je što unutar međuresorne radne skupine nismo postigli dogovor oko izmjene izbornog zakonodavstva što smo na početku zacrtali. Ali, ipak smo izmijenili određena tehnička i organizacija pitanja koja poboljšavaju sami tekst i norme Izbornog zakona i doprinose demokratizaciji izbornog procesa.

Očekujete li da do idućih općih izbora bude usvojena cjelovitija reforma izbornog zakonodavstva?

- Naravno da očekujem i mi moramo na tome raditi jer je to obveza, premda su u zajedničkoj izjavi određena pitanja stavljena u drugi plan. Imamo obvezu provesti odluke Ustavnog suda i Suda za ljudska prava u Strasbourgu. U ovome trenutku ne možemo mijenjati Izborni zakon zbog objavljenih lokalnih izbora. Čim se izbori okončaju, moramo početi raditi na izmjenama zakona jer imamo jako malo vremena za to između dva izborna ciklusa. Ponajprije, jer mi često imamo javnu hajku na određena rješenja koja se proglašavaju izdajom interesa, štetnima, i sve to stvara loše ozračje.

Kako gledate na unutarnje opstrukcije europskog puta BiH? Kome i zašto ne odgovara BiH u EU?

- Ako oko smo ičega imali suglasnosti, onda je to oko europskog puta. Svi politički predstavnici su deklarativno opredijeljeni za europski put. Zašto pak opet dođemo u situaciju da se stvari zakompliciraju, to je upravo zbog niza neriješenih unutarnjih pitanja. Hrvatski politički predstavnici to stalno ističu, neki kažu i zbog svoje političke pozicije. Rekla bih da to nije ekskluzivno hrvatsko pitanje, nego koliko je hrvatsko, toliko je i bošnjačko, odnosno srpsko pitanje. To je pitanje BiH kako bismo je stvorili kao stabilnu, pravno utemeljenu državu.

Kako riješiti pitanje hrvatske institucionalne jednakopravnosti kroz izmjene Izbornog zakona, ponajprije ste oko toga razgovarali sa SDA?

- Imamo stalne razgovore glede promjena izbornog zakonodavstva. Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona za grad Mostar, tu SDA nije želio doći do rješenja. To sam se uvjerila kroz prijedloge koje su nudili. A nuđena su rješenja koja nisu bila ustavno utemeljena niti moguća. Nastoji se od Mostara stvarati problem. A kada je u pitanju izmjena Izbornoga zakona, rekla bih da dogovora nema zbog koncepcije bošnjačkih stranaka o stvaranju građanske države u kojoj bi oni dominirali brojnošću. Mi pak mislimo da je BiH jedino održiva kao država tri konstuitutivna naroda, ustavno jednakopravna uz poštivanje svih prava pojedinaca.

Za nekoliko dana se u Bratislavi održava Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a. Jeste li optimistični da BiH ipak može dobiti ‘zeleno svjetlo’ za napredak na tome putu?

- Kada promatramo europski put u BiH i okruženju, mogla bih čak reći da smo mi spremniji za taj put. Slično je i s NATO-om. No, posve je jasno da postoje uvjeti koje BiH treba ispuniti. A taj put nas vodi i do rješenja unutarnjih prijepora. Kada je u pitanju hrvatska politika u BiH, mi snažno podupiremo europske procese. Smatramo to putem i za rješavanje naših unutarnjih problema.

Hoće li rezultati popisa utjecati na političke procese u BiH?

- Rezultati popisa sami po sebi, ali i način na koji smo došli do njih, utječu na stanje u BiH. I ovdje se vraćamo na početak. Sve dok BiH ne uredimo kao pravnu državu, u kojoj će Ustav biti po mjeri sva tri naroda i drugih građana, svako pitanje, pa i to, bit će u domeni politike. Oko popisa pučanstva nismo smjeli izigrati jednu vrstu povjerenja. Ako u Agenciji za statistiku BiH imamo direktora i dva zamjenika, onda se na temelju dogovora moraju tražiti kompromisi. Sada su sami rezultati popisa potaknuli dodatno nepovjerenje. To nam je bilo bespotrebno.

Posljednji popis je pokazao da u BiH živi oko 544.000 Hrvata, ali od toga broja manje ih je koji govore hrvatskim jezikom. Je li to znak da se Hrvati počinju asimilirati u BiH?

Kada je u pitanju jezik, svaki narod ima pravo na svoj izričaj, a jezik Hrvata je hrvatski. Vjerojatno ima i onih koji misle da se dobro opredijeliti po potrebama dnevne politike. Jezik čini važan dio hrvatskog identiteta i nije svejedno kako se netko i u tome smislu izjasnio. Unatoč svemu, pa i ovakvim pojavama, želim ponovno istaknuti da su Hrvati konstitutivan - tvorbeni narod te da moraju imati sva prava koja imaju Srbi i Bošnjaci. U BiH treba graditi budućnost u kojoj će sva tri naroda biti mnogobrojna. Jasno je da bošnjačka politika ima ambicije tri naroda pretvoriti u Bosance i Hercegovce i u tome smislu negirati pravo jednoga naroda na jezik i medije jer, po njima, postoji samo bosanskohercegovačka država, bošnjačka nacija i bosanski jezik kao zajednički identitet. Dok se takav način razmišljanja ne promijeni, neće biti moguće provesti presude i izmijeniti Ustav i Izborni zakon.

Može li sada međunarodna zajednica izigrati odredbe Daytonskog sporazuma i primjerice izmijeniti odredbe koje bi se vezale uz brojnost pojedinih naroda?

- Konstitutivnost ne određuje brojnost naroda ni u budućim procesima. Međunarodna zajednica do sada nije učinila u tome smislu ništa dobro. Danas ne možemo riješiti probleme koje su oni nametnuli. Prije svega oko Mostara. U BiH se mora poštovati njezina raznolikost naroda, jezika i kultura, što je njezino bogatstvo. To je zemlja u kojoj se svi trebaju osjećati ugodno i svi je doživljavati svojom.

Njemačko-britanska inicijativa je doživljavana pokretačkom snagom na putu prema EU. A ovih dana Britanija je izišla iz te Unije. U kojoj mjeri će Brexit i uopće unutarnji problemi EU utjecati na europski put BiH?

Teško je procijeniti koliko će biti dalekosežne posljedice britanskog izlaska iz EU. Mi u BiH smo snažno prihvatili njemačko-britansku inicijativu i sada smo došli do toga da jedan kreator toga novog pristupa izlazi iz EU. To apsolutno nije dobro za procese i odnose jer sada imamo nesigurnost unutar same Unije.

Unutar BiH smo posljednjih dana svjedoci jedne inat politike, najprije popis na silu donesen, pa su Srbi odbili SSP, a Bošnjaci blokirali MMF. Kamo ta politika inata vodi?

- Imamo stalno politiku međusobnog nadmudrivanja. Najbolji je primjer EU. Svi se slažu oko nje, ali kada se suočimo s konkretnim pitanjem, onda se javlja isključivost. U praktičnom smislu, stalno smo u opstrukcijama. U samom podnošenju zahtjeva za članstvo bilo je na desetke opstrukcija. Sam gospodin Čović je, međutim, pokazao liderstvo, odlučnost i bio prava lokomotiva u vanjskoj politici. Nadam se da će i u ovoj novoj situaciji blokada učiniti sve da se dođe do dogovora koji bi vodio iskoraku prema EU.

Kako zaustaviti odlazak Hrvata, posebno mladih iz BiH?

- BiH je zemlja u kojoj vlada opća nesigurnost. To su glavni razlozi za, općenito, odlazak iz BiH. Složene društvene prilike i politički odnosi te ulazak Hrvatske u EU tome su dodatno pridonijeli. Politički predstavnici moraju se truditi stvoriti pretpostavke za život mladih ljudi. Uz to moramo i svi jednako osjećati ljubav prema BiH, osjećati je svojom. Nažalost, iz BiH ne odlaze samo oni kojima je ugrožena egzistencija, nego i oni koji imaju posao te odlaze s cijelim obiteljima. Razgovarala sam s dosta ljudi, uključujući i našega biskupa, kako bismo ozbiljnije pristupili rješavanju ovoga problema. Politika ima odgovornost, ali nije jedina u ovome procesu.

Jeste li razočarani što u svim “kritičnim” općinama hrvatske stranke nisu postigle suglasnost o zajedničkim kandidatima za načelnike?

- HDZ BiH je kroz svoja tijela, ali i u zajedničkim tijelima Hrvatskog narodnog sabora BiH, činio sve da dođemo do dogovora u općinama gdje je moguće ugrožavanje pozicije hrvatskog naroda u smislu brojnosti. Učinili smo sve da ponudimo političke predstavnike koji svojom odgovornošću, reputacijom i obrazovanošću mogu biti kandidati koje će hrvatski narod prepoznati kao snagu. Zato je bitno u općinama u kojima smo prošli put izgubili pozicije, kao što su to bili Odžak i Vitez, ponovno dobiti načelnike. To će, nadam se, biti jasan odgovor. Učinili smo sve da do dogovora dođe, ali nažalost, neke političke stranke koje su nastale kao izraz osobnog nezadovoljstva HDZ-om, a ne kao stranke s jasnim programom i ciljevima dobrim za hrvatski narod, na tome načelu djeluju i danas.

Budući da ste članica čelništva HNS-a, je li oko ovoga pitanja, izbora zajedničkih kandidata, došlo do podjela u ovoj instituciji?

- Ne! Mi smo se na HNS-u jasno dogovorili oko smjernica, a pregovori su se prepustili lokalnim stranačkim organizacijama. Ponovno smo na razini čelništva HNS-a nakon toga pokušavali postići dogovore u mjestima gdje se stajališta nisu mogla usuglasiti. Mislim da smo napravili određene iskorake u odnosu na izbore 2012. unatoč tome što postoji nezadovoljstvo u dijelu struktura HNS-a.

Kako se Hrvati u budućnosti mogu zaštititi od nametanja političkih predstavnika kroz prijevare i prevarante budući da su već sada lak plijen s obzirom na njihovu malobrojnost u odnosu na Bošnjake i Srbe i je li koncept dogovora kroz HNS kompromitiran s obzirom na tvrdnje nekolicine stranaka da je HDZ imao presudan utjecaj?

- HDZ BiH je kroz tijela HNS-a promovirao stajališta da treba poduprijeti sve što je u interesu lokalne zajednice. Ni na kakav način nismo ucjenjivali bilo koga da treba HDZ-ov dužnosnik biti kandidat. Za nas je interes lokalnih zajednica bio interes HDZ-a. I time smo se rukovodili. Kada je u pitanju BiH, slažem se da prevladavaju pokušaji političke prijevare. To nije dobro za hrvatski narod, ali ni za BiH. Pa ipak Hrvati su prepoznali te procese i mislim da su prepoznali tko neće iznevjeriti njihovo povjerenje.

Kakva je izborna strategija HDZ-a BiH za lokalne izbore u listopadu i kakve rezultate očekujete?

- Izbornu strategiju HDZ-a smo usvojili prije nekoliko dana na Središnjem odboru i predstavili smo je na Klauzuri. Ta izborna strategija je napravljena s 25 poglavlja. Napravili smo analizu trenutačnih političkih odnosa u BiH, od posljednjih izbora 2014. , ali i lokalnih izbora 2012., 2008. i 2004. U tim analizama jasno se pokazalo koliko smo imali kandidata, gdje smo što napravili. Definirali smo i teme, zatim ciljne skupine, strategiju i ciljeve naše kampanje. Uz to smo analizirali ‘pet plus pet’ tema koje bi trebale biti temelj za razvoj svake lokalne zajednice. Ovaj dokument utvrđuje i odgovornost za rezultate koji se postižu na lokalnoj razini. Rekla bih da je dobar, ozbiljan strateški dokument koji će dati rezultate. Jednim takvim pristupom, ako se stranka bude pridržavala na terenu, od kandidata, njihove reputacije, opredjeljenosti, vjerodostojnosti, onda nema razloga za sumnju da će rezultati izostati.

Konkretno, kakve rezultate očekujete na lokalnim izborima?

- U izbornoj strategiji za lokalne izbore 2016. postavili smo jasne ciljeve. Postavili smo maksimalistički cilj da samostalno te uz stranke HNS-a dobijemo načelničke i gradonačelnike pozicije te većinu u vijećima. To su općine u kojima su Hrvati većina ili pak imaju značajan udio stanovništva. HDZ BiH se sa svojim partnerima prijavio za 33 općine gdje postoji realna šansa da se napravi određeni rezultat. U općinama gdje su Hrvati većina očekujemo pobjedu, tamo gdje to pak Hrvati nisu, očekujemo sudjelovanje u općinskim vijećima, a gdje smo malobrojniji, očekujemo participiranje makar s jednim vijećnikom. Kada su u pitanju hrvatske općine, poseban naglasak je na Odžaku i Vitezu gdje očekujemo također pobjedu na mjestu načelnika. Sebi smo nakon ovih izbora postavili i reputacijski cilj po kojemu će HDZ BiH biti pobjednik lokalnih izbora 2016. godine. Tako će ostati najsnažnija stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH.

Posljednjih dana svjedoci smo jedne apsurdne situacije da je Porezna uprava FBiH blokirala račune bolnica u Mostaru te ZHŽ-a... Kako to ocjenjujete?

I to je slika BiH. Zdravstvo bi trebalo biti važan segment i pri tome se mora istaknuti kako svaki čovjek, po međunarodnim standardima, ima pravo na liječničku skrb. U tome kontekstu jednom takvom problemu zdravstva treba pristupiti na posve drukčiji način. Poznato mi je da su zdravstvene ustanove u BiH u problemima i to se odnosi na sve ustanove u BiH. No, sada imamo takve blokade na hrvatskim područjima u i gradu Mostaru. To se jednostavno ne smije na taj način događati, a onaj tko je to učinio, mora preuzeti odgovornost. Ako postoji problem, a on postoji, onda ga treba rješavati na jednak način. Kako je moguće da je blokirana bolnica u Mostaru ili Livnu, Dom zdravlja u Tomislavgradu, a da to nije u Sarajevu, Tuzli... premda imaju iste probleme? Osobno sam analizirala tu situaciju vezanu za dugovanje bolnica i u ovom slučaju se može reći da se netko dobro poigrao Hrvatima. Sustavno se to radi, ne samo u zdravstvu, nego i u obrazovanju. Sve su to ciljane stvari koje se loše odražavaju na BiH, a Hrvati i hrvatski predstavnici znat će odgovoriti na ove pritiske te omogućiti nastavak pružanja zdravstvene usluge ljudima.

Oko Mostara se uporno stvara grad slučaj, a kada se pokušalo ukazati da bi slično rješenje trebalo biti i u Travniku, onda se bošnjačka strana usprotivila tome. Kako gledate na situaciju da Mostar i Mostarci neće moći birati političke predstavnike i što će se s tim gradom dalje događati?

- Od Mostara se uporno pravi grad slučaj koji funkcionira na temelju Statuta, a čije odredbe pak nisu u skladu s odredbama Izbornog zakona. Na temelju toga ih je i osporio Ustavni sud BiH. U ovome slučaju problem je u neujednačenoj vrijednosti glasa u izbornim jedinicama. Mi smo činili sve da kroz Parlament BiH, kroz međuresornu radnu skupinu i jasan politički stav HDZ-a, dođemo do situacije da se provede odluka Ustavnog suda kako bi i građani Mostara mogli birati svoje političke predstavnike, a što je u skladu i s očekivanjima građana koja su iznesena u nekim anketama. Nažalost, sada imamo krajnje proturječnu situaciju. Imamo Statut koji bi trebao biti usklađen s Izbornim zakonom. S druge strane Statut nije usvojen na Gradskom vijeću, pa se postavlja pitanje kako izmijeniti nešto što nije prošlo redovitu proceduru. Mi, kao HDZ, nismo imali ništa protiv da se rješenja iz Mostara iskoriste u drugim sredinama tražeći dosljednost u cijeloj zemlji. Odredbe iz Statutu Mostaru ne postoje, rekla bih, nigdje u drugim sredinama gdje se štite predstavnici triju naroda. Imamo ovdje mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa, zatim zajamčenu minimalnu nacionalnu kvotu, što nema nijedan drugi grad, a ne postoji nigdje ni maksimalna kvota. Zato mi kažemo ako su to dobra rješenja, idemo ih primijeniti i za druge sredine. Ako pak nisu, onda moramo tražiti načina da se isprave problemi. Ponudili smo rješenja za provedbu odluke Ustavnog suda, ali s obzirom da postoje maksimalne nacionalne kvote, ni na kakav način se ne može izjednačiti vrijednost glasa. Moglo se promjenom u izbornim jedinicama donekle približiti provedbi odluke Ustavnog suda BiH. To nije bilo prihvatljivo bošnjačkoj strani.

Izbori u Mostaru, hoće li ih ipak biti?

- Moram reći da je HDZ BiH u izbornu strategiju uključio Mostar. Mi smo se pripremili za te izbore, a Gradski odbor radi sve kao da će se održati. Sve do sada smo gajili neku nadu, možda postoji neki politički prostor od tjedan dana da se postigne dogovor. Nakon toga mislim da nema smisla uopće razgovarati dok se ne postigne rješenje. Ponavljam, naše stajalište je bilo da su se izbori trebali održati i da smo ponudili moguća rješenja, u skladu s Izbornim zakonom i koja ne diskriminiraju bilo koga, s jasnom zaštitom vitalnih nacionalnih interesa.

Kako ocjenjujete politička previranja u Hrvatskoj, prije svega u kontekstu zbivanja u HDZ-u, koliko to utječe na položaj Hrvata, ali i na ovdašnji HDZ?

- Od demokratskih promjena ovakva se situacija prvi put dogodila da je pala Vlada. Sadašnja situacija nije dobra kako za Hrvatsku tako i za Hrvate u BiH. Bilo tko da dođe, očekujem da će imati poseban osjećaj prema bh. Hrvatima. Očekujem od HDZ-a da će izabrati novoga predsjednika i posložiti stvari te ostvariti dobar rezultat na izborima. S druge strane, prijašnja Vlada i njezin predsjednik su pokazali odgovornost. Tako su se za vrijeme velikih izgreda vlasti RH odnosile jako odgovorno prema Hrvatima u BiH. Zato očekujem da će se politička scena u RH posložiti tako da bi bila u interesu hrvatskih građana, ovdašnjih Hrvata i našeg puta u EU.

(Večernji list / Z.K.)

Izdvajamo

Središnja svečanost 25. obljetnice akcije oslobađanja grada Mostara i doline Neretve "Lipanjske zore 2017" upriličena je u Mostaru polaganjem vijenca...
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je tijekom 24-godišnjeg djelovanja pokazao da ni nositelji najviših funkcija nisu imuni od...
Svečanim prijemom u hotelu Holiday u organizaciji Veleposlanstva RH u Bosni i Hercegovini sinoć je obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske...
Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović susreo se s veleposlanicima Arapske Republike Egipat Yasserom el Atawijem i Kraljevine Saudijske...