Vijesti Node

Predsjednik Vlade HNŽ-a dr. Nevenko Herceg: Primili smo više od 300 pripravnika kojima je to prvo radno iskustvo

U povodu tri godine rada Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, o ostvarenim rezultatima, realiziranim i planiranim projektima..., razgovarali smo s predsjednikom Vlade Nevenkom Hercegom.

Iza vas su tri godine rada Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, kojoj ste na čelu. Što biste izdvojili kao najvažnije rezultate, a gdje mislite kako ste mogli uraditi više?

- U startu smo kasnili godinu dana i mnoge smo stvari morali ubrzati kako bismo sustigli taj zaostatak. Najveće postignuće je što smo bili, a bit ćemo i u buduće, prva Vlada koja je podjednako prisutna u svakom dijelu županije, od Ivan-sedla na sjeveru do Ivanice na krajnjem jugu... Uz to, vrlo bitnim smatram zaustavljanje negativnih trendova, stabiliziranje županijskih financija i otvaranje razvojne dimenzije proračuna uvođenjem poticaja u gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu i dr. donošenjem strateško-planskih dokumenata, od kojih su ključni strategija razvitka i prostorni plan, kojima smo stvorili pretpostavke za privlačenje investicija. Prvi put u našoj županiji donijeli smo Zakon o zaštiti obitelji s djecom, za čiju provedbu godišnje izdvajamo oko 5,5 milijuna KM. U sklopu projekta energetske učinkovitosti obnovili smo više od dvadeset školskih zgrada, sportskih dvorana i domova zdravlja. Primili smo više od 300 pripravnika kojima je osigurano prvo radno iskustvo. Izvansudskim nagodbama uspješno rješavamo zatečene dugove kada su u pitanju izvršne sudske odluke iz radno-pravnih sporova, u protekle tri godine izmirili smo više od 10 milijuna KM, što predstavlja polovinu zatečenih obveza po toj osnovi. O propustima će uskoro suditi građani - birači. Možda smo mogli biti učinkovitiji u zakonodavnom dijelu - spomenut ću Zakon o šumama koji još nismo donijeli zbog različitih političkih stajališta i prijedloga sudionika u vlasti. Također, mogli smo brže riješiti pitanje zajedničkog smještaja županijske uprave i time ne samo smanjiti proračunske troškove nego i upravu učiniti učinkovitijom te više na usluzi građanima. Ipak, kada povučem crtu, odgovorno mogu kazati kako ova Vlada može čistog obraza i uzdignute glave stati pred svakog građanina u svakoj našoj općini jer iza našeg rada stoje mjerljivi i konkretni rezultati.

Vratimo se na vrijeme vašeg dolaska na čelo Vlade. Što ste zapravo zatekli?

- Ne volim se vraćati u prošlost, a još manje govoriti o radu prethodnika. Međutim, istine radi, moram kazati kako smo na početku mandata zatekli dosta složenu situaciju. Obveze na 4 stavke bile su oko 130 milijuna KM, nisu redovito izmirivane, a i kad su izmirivane, to se uglavnom radilo uz zaduživanje, čak i za one osnovne proračunske obveze - plaće. Također, socijalna davanja bila su gotovo nikakva ili minimalna, među zaposlenicima u prosvjeti, zdravstvu, policiji i državnim institucijama vladalo je ogromno nezadovoljstvo njihovim materijalnim statusom. Nije bilo dijaloga sa socijalnim partnerima, infrastrukturni i razvojni projekti nisu ni spominjani, poticaji u poljoprivredi, gospodarstvu i turizmu bili su nepoznata proračunska pozicija... Jednostavno rečeno, što bi mladi kazali, zatekli smo HNŽ na aparatima...

Vrlo ste oštri kada je u pitanju stanje kakvo ste zatekli. No, kakvo je stanje danas?

- Ako biti oštar znači izreći činjenice, onda jesam oštar. A takav ću biti i u odgovoru na pitanje gdje smo danas. Danas imamo realno planiranje i stabilan proračun, izvršenje proračuna u ovih gotovo devet mjeseci u cijelosti je ispunjeno. Prošle godine ostvareni proračunski suficit od gotovo 8 milijuna KM dodijelili smo jedinicama lokalne samouprave za njihove infrastrukturne projekte te znanstvenim, kulturnim, sportskim i drugim ustanovama, do zadnje marke. Do desetoga u mjesecu svi korisnici proračuna imaju plaću, a do petnaestog završimo sve ostale uplate prema zajedničkim institucijama - sveučilištima, bolnicama, kazalištima, studenskim domovima, parkovima prirode, Radiju HB... Ono što me posebno raduje je ostvarena razina dijaloga s našim socijalnim partnerima. Takav pristup doveo nas je do potpisivanja kolektivnih ugovora u osnovnom i srednjem obrazovanju te zdravstvu, a uskoro ćemo ugovore potpisati i sa Sindikatom policije i Sindikatom državnih službenika i namještenika. Značajno smo povećali izdvajanja za zdravstvo, visoko obrazovanje, gdje, uz redovito sufinanciranje Sveučilišta i Univerziteta “Džemal Bijedić”, stipendiramo i subvencioniramo smještaj u studentske domove za više od 1650 studenata. Više nismo “na aparatima”, daleko od toga, čvrsto stojimo na vlastitim nogama, što pokazuje i naša kreditna sposobnost zbog koje smo u cijelosti mogli preuzeti kreditni aranžman Fonda za razvoj Kraljevine Saudijske Arabije u iznosu od 32 milijuna KM koji će biti izravno usmjeren za izgradnju Pedijatrije SKB-a Mostar i moderniziranje zdravstvenih ustanova na području županije.

Ustroj BiH županijama daje brojne isključive i nadležnosti podijeljene s FBiH. Ipak, rekli bismo kako je jedna od najvažnijih isključivih županijskih nadležnosti obrazovanje. Već ste nešto kazali o ulaganjima županije u poboljšanje uvjeta u obrazovanju. No, ovih dana u fokusu javnosti bili su zahtjevi prosvjetnih djelatnika...

- Zahvaljujući uspostavljenom socijalnom dijalogu, kontinuiranim razgovorima i obostranoj spremnosti na kompromisna rješenja, postigli smo dogovor i potpisali kolektivne ugovore za osnovno i srednje obrazovanje. Kolektivnim ugovorom za osnovno obrazovanje predviđa se rast plaća za 15% u iduće tri godine, odnosno 5% od 2019. do 2021. Riječ je o osjetnom povećanju plaća, čime su i naši socijalni partneri zadovoljni, a to povećanje ujedno znači i velika financijska izdvajanja. Ako uzmemo u obzir da se za sustav obrazovanja godišnje troši oko 82 milijuna KM i da je osnovno obrazovanje najveći proračunski potrošač, onda je jasno kako ćemo u sljedećim proračunskim godinama morati na nekim drugim stavkama uvesti i dodatne mjere štednje kako bismo mogli redovito, kao i do sada, izmiriti obveze po osnovi ovog kolektivnog ugovora, ali i onog potpisanog sa Sindikatom srednjeg obrazovanja. Sa Sindikatom srednjih škola također smo postigli načelan dogovor o povećanju plaća. Ali, uz povećanje plaća proračunskim korisnicima, radimo i na otvaranju novih radnih mjesta te tu moram naći ravnotežu.

Značajna sredstva vaša Vlada uložila je i u obnovu te “utopljavanje” škola u ovoj županiji. Koje su sve škole obnovljene i koliko je novca za te namjene utrošeno?

- U posljednje tri godine, koliko se u HNŽ-u provode projekti obnove i “utopljavanja” povoljnim kreditnim sredstvima Svjetske banke kroz projekt “Energetska učinkovitost u BiH”, donatorskim sredstvima UNDP-ja kroz projekt “Zeleni ekonomski razvitak” te sufinanciranjem vlastitim sredstvima iz proračuna HNŽ-a, od Konjica do Neuma, na više od dvadeset objekata izvršena je rekonstrukcija i energetska obnova. Vrijednost tih radova je 10 milijuna KM, a, uz činjenicu da je to najučinkovitiji i najisplativiji način na koji se brzo mogu poboljšati uvjeti u javnim institucijama u oblasti obrazovanja i zdravstva te pomoći jedinicama lokalne samouprave, učinci će dugoročno biti vidljivi kroz ostvarene energetske i ekonomske uštede jer ćemo uz istu ili poboljšanu kvalitetu energetskih usluga u tim objektima trošiti znatno manje javnog novca. Iako nisu dio projekta energetske učinkovitosti, vlastitim sredstvima sufinancirat ćemo izgradnju i obnovu još dvanaest s konačnim ciljem obnove svih javnih objekata u HNŽ-u.

Djeca i prosvjetni djelatnici u obnovljenim objektima imaju puno bolje uvjete za učenje i rad. No, kada završe obrazovanje, što ih onda čeka? Mislite li da je potrebno poduzeti još neke aktivnosti oko reforme obrazovnog sustava kako bi se on prilagodio tržišnim potrebama?

- Nema dvojbe kako bez kvalitetnog sustava obrazovanja nema ni gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti, ni zaustavljanja odlaska mladih i negativnih demografskih trendova. Svakako je potrebno nastaviti reformu obrazovnog sustava kako bi mladi kroz obrazovanje dobivali vještine i znanja koja traži tržište rada. Trebamo se još više angažirati oko cjeloživotnoga obrazovanja kroz dokvalifikaciju i prekvalifikaciju prema tržišnim potrebama.

Vlada HNŽ-a značajna sredstva izdvaja i za zdravstvo. Iako nije poslodavac u zdravstvu, Vlada je potpomogla proces pregovaranja sa sindikatima zdravstvenih djelatnika te omogućila dodatna sredstva za zdravstvene ustanove.

- Točno kako ste kazali, iako nismo poslodavac u zdravstvu, svim svojim kapacitetima potpomogli smo proces pregovaranja između poslodavaca - menadžmenta zdravstvenih ustanova i strukovnih sindikata u djelatnosti zdravstva o njihovim međusobnim pravima i obvezama. Potpisanim kolektivnim ugovorima dogovoreno je povećanje plaća i u zdravstvu, a obvezu osiguranja sredstava preuzeo je menadžment zdravstvenih ustanova koje se inače financiraju iz sredstava izvanproračunskih fondova - Zavoda zdravstvenog osiguranja. ZZO HNŽ-a u prošloj je godini ostvario povećanje prihoda, što poslodavcu - menadžmentima zdravstvenih ustanova omogućava osiguravanje dijela preuzete obveze po kolektivnom ugovoru, a drugi dio morat će osigurati boljim upravljanjem i ostvarenim uštedama, s tim da uštede ne smiju biti na teret prava pacijenata. Vlada je kroz rebalans proračuna ove godine preuzela otplatu starog kreditnoga zaduženja od 3 milijuna KM koji je do sada vraćao Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, što će omogućiti Zavodu preusmjeravanje dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama. A već sam ranije rekao da smo u cijelosti preuzeli obvezu vraćanja kredita za moderniziranje zdravstvenih ustanova na području HNŽ-a odnosno izgradnju Pedijatrije SKB-a Mostar te opremanje i modernizaciju Županijske bolnice “Dr. Safet Mujić” i JU “Opća bolnica” Konjic.

Uz skrb o obrazovanju, zdravstvu, gospodarstvu i brojnim drugim segmentima društva, možete li se kratko osvrnuti i na skrb o braniteljskoj populaciji?

- Skrb o braniteljskoj populaciji jedan je od vodećih prioriteta u radu Vlade, što smo jasno pokazali nizom provedenim mjera. Ilustracije radi, u 2014. izdvajanja za branitelje iznosila su samo 160.000 KM. Novim Zakonom o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji značajno smo unaprijedili njihova prava i povećali izdvajanja na nešto više od dva milijuna KM. Uz brojne redovite aktivnosti i omogućavanje ostvarivanja prava sukladno tom zakon, bitno je istaknuti program sufinanciranja zapošljavanja djece poginulih branitelja u sklopu kojega je u protekloj godini zaposleno 36 osoba, a ove bi trebao obuhvatiti i djecu ratnih vojnih invalida. Značajna je pomoć radu braniteljskih zadruga kojima se dodjeljuju novčane potpore za otvaranje radnih mjesta i dodjela bespovratnih sredstava za stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji. Zahvaljujući radu Vlade i resornog ministarstva, utemeljena je 21 braniteljska zadruga s 214 zadrugara s braniteljskim statusom, s oko 17 zaposlenih i više od 200 sezonskih radnika te kooperanata, a ove je godine organiziran i Prvi sajam braniteljskih zadruga u HNŽ-u na kojem su braniteljske zadruge na štandovima predstavljale svoje proizvode, približivši ih javnosti i potencijalnom tržištu. Nakon pet godina, dolaskom ove Vlade, osigurano je korištenje usluga topličko-klimatskog liječenja te invalidska kolica s antidekubitalnim jastukom stopostotnim ratnim vojnim invalidima prve skupine HVO-a i Armije BiH.

Neizostavno vas je, kao nositelja liste HDZ-a BiH - HNS-a upitati i o očekivanjima za predstojeće izbore?

- Nemam dvojbe - kandidati HDZ-a i koalicije stranaka HNS-a na svim će razinama biti uvjerljivi pobjednici. Onima koji još promišljaju kako, zbog činjenice da su brojniji, mogu gaziti legitimnu volju hrvatskoga naroda, poručujem da u tomu neće uspjeti. Kada je u pitanju HNŽ, pružena mi je velika čast biti nositelj liste HDZ-a i koalicije stranaka za županijsku Skupštinu. Lista je spoj mladosti i iskustva, imamo kvalitetan program i jasnu viziju, a uz zajedništvo koje imamo, očekujem snažnu potporu birača. Uporište za tu tvrdnju pronalazim i u rezultatima rada Vlade HNŽ-a, ali i u ukupnim aktivnostima koje je HDZ BiH proveo u protekle četiri godine. 

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjedništvo HNS smatra kako su stranke HNS-a, sukladno rezultatima izbora, jedini nositelj hrvatskog izbornog legitimiteta nakon Općih izbora 2018...
Hrvatski narod se mora izboriti za izmjene Izbornog zakona, kako im Bošnjaci više nikada ne bi birali predstavnike, izjavio je u emisiji Telering dr...
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović, uz stranačko izaslanstvo, nazočio je danas na svečanosti posvete novosagrađene...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović, održao je danas sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Županije Zapadnohercegovačke. Na...