Vijesti Node

Klaić za Dnevnik.ba: Za Hrvate u BiH ključno da imaju legitimne predstavnike na svim razinama vlasti

Za Hrvate je, kao konstitutivni narod u BiH, ključno da na svim razinama vlasti imaju legitimne predstavnike hrvatskog naroda,  te u svezi s tim iskazujem zadovoljstvo u odnosu  na  izabrane  hrvatske predstavnike  na svim nivoima vlasti, rekao je za Dnevnik.ba, Marijan Klaić, predsjednik Vlade Posavske županije.

Marijan Klaić, predsjednik Vlade Posavske županije u intervjuu za Dnevnik.ba govori o stanju u toj županiji, projektima koji su realizirani za vrijeme njegovog mandata i najvećim problemima s kojima se suočavaju Hrvati u tom dijelu BiH. 

Kako biste  ocijenili protekli mandat  Vlade Županije Posavske? Koji bi  to bili najveći i najvažniji projekti  koji su realizirani od kako ste bili predsjednik Vlade ŽP?

Za Vladu ŽP je mandatno razdoblje od 2014. do 2018.godine bilo zahtjevno. Neki od problema s kojim se Vlada  susrela  u navedenom periodu  su zasigurno poplave  koje  su se zbile u svibnju 2014.godine, popraćene ogromnim štetama, koje su zahtijevale  obnovu uništenog stambenog fonda i ekonomskih kapaciteta,  obnovu infrastrukture neophodne za život, zatim tu je i refleksija globalne ekonomske krize, migracija stanovništva i brojni drugi problemi koje je Vlada spremno prihvatila i pronalazila adekvatna rješenja za njihovo rješavanje.
Kada je riječ o projektima realiziranim u mandatnom razdoblju 2015.do 2018.godine treba spomenuti da je zahvaljujući dodjeli pondera u raspodjeli sredstava od neizravnih poreza, kao i uvrštavanje novog popisa stanovništva u formulu raspodjele neizravnih poreza, proračunski prihodi Županije Posavske su značajno porasli. Tako su stvoreni preduvjeti za kvalitetnije planiranje i realiziranje proračuna te ispunjavanje zakonskih obveza koji se tiču izvršenja proračuna prema svim korisnicima. S tim u vezi Vlada ŽP je stabilizirala proračun, značajno umanjili proračunski deficit, uveli smo odgovornu potrošnju na svim razinama, a većim izdvajanjima i odgovarajućim mjerama poticali smo poljoprivrednu proizvodnju, mala i srednja gospodarska društva. Odgovarajućim mjerama (zakonima) ciljano je proširena lepeza socijalnih davanja, te su udvostručena sredstva za skrb branitelja. Realizirali smo sami ili smo bili su financijeri na nizu projekata izgradnje infrastrukturnih objekata i kapitalnih objekata. Najznačajniji od njih su rekonstrukcija ljetnih nasipa u duljini od 22 km, izgradnja vodovoda za naselja u Odžaku u kojima nema pitke vode, završetak sportske dvorane u Orašju s pripadajućim parkiralištem i parkom. Sredstvima svjetske banke 2015. godine rekonstruirano je 6 km a trenutno je u fazi rekonstrukcije još 16 km savskog obrambenog nasipa. Intenzivno sudjelujemo i u radu na ispunjenju svojih obveza kroz proces pridruživanja Bosne  i Hercegovine  Europskoj uniji.

Je li se Bosanska Posavina oporavila od poplava prije nekoliko godina? Što je sve Vlada ŽP učinila kako bi  se sanirale štete nastale u tom vremenu?

Poplava koja se zbila prije  četiri godine ostavila je trag do dana današnjeg i ako sanacije šteta od poplava smatramo završenim. Nezapamćeni vodeni val rijeka Save i Bosne u svibnju 2014.godine prekrio je 74 % teritorija općina Orašje, Odžak i Domaljevac Šamac, ukupno je u Županiji Posavskoj poplavljeno 6.100 stambenih objekata, a pričinjena šteta je procijenjena na 189 milijuna KM.  Plavni vodni val zadržao se 22 dana i time značajno uvećao ionako ogromne štete. Zahvaljujući nadljudskim naporima, zajedništvu, slozi, snazi i volji građana, volonterima, vojsci, vatrogascima i različitim donatorskim organizacijama obnovljeni su javni objekti poput škola, vrtića, ambulante, doma zdravlja, doma kulture, te drugih objekata javne namjene. U suradnji s različitim organizacijama pokrenut je postupak za obnovu stambenih jedinica, poslovnih objekata i poljoprivrednih gospodarstava, te je napravljen ambijent da ljudi mogu živjeti kao i prije poplava.
Vlada ŽP je  sudjelovala je  u cjelokupnoj i zahtjevnoj proceduri obrane posavskog kraja od prirodne nesreće- svibanjske poplave, a i u obnovi te sanaciji nakon počinjenih šteta, kako svojim proračunskim sredstvima tako i iznalaženjem pomoći i donacija od različitih međunarodnih organizacija i institucija među kojima se posebno treba naglasiti  suradnja s Agencijom za implementaciju  UNDP, IOM, CRS, Federalnim Fondom za sanaciju šteta u poplavama ali i  mnogim drugim.

U Orašju djeluje i dislocirani studij Sveučilišta u Mostaru. Koliko to znači za Orašje i Posavsku županiju?

Županija  Posavska jedan je  od suosnivača Sveučilišta u Mostaru  pri čemu  ima  godišnju  izravnu tranšu od 200 000 KM kao pomoć za  financiranje Sveučilišta. Vlada ŽP sufinancira studenta s područja ŽP, koji studiraju u Orašju, redovito upisuju akademske godine i nisu uposleni s 50 % školarine po akademskoj godini. To sve govori da je  postojanje  jednog takvog Centra od iznimne važnost za područje Županije Posavske jer je omogućeno da Orašje postane studentski, sveučilišni grad na ponos cijele županije i da dobije još jednu bitnu instituciju za hrvatski narod. Prije desetak godina krenulo se u ovaj projekt sa svega pedeset studenata, da bi se ubrzo pokazala opravdanost takve odluke jer broj upisanih studenata narastao je do broja od čak 1.500 studenata. U travnju ove godine je  donesena  odluka o utemeljenju Sveučilišnog centra Posavina. Uvedeni su i novi studijski programi kako bi zainteresirali što veći broj studenata i kako bi  mladi  koji žive u Posavini ostali živjeti tu te da im se omogući što bolje studiranje i što bolje  školovanje  u njihovom kraju. Zbog blizine Republike Hrvatske velik broj studenata je iz istočne Slavonije, što također govori u prilog postojanja  ovakvog studija, budući da  se tim povećavaju i razvijaju i druge grane kao  što  je trgovina, ugostiteljstvo, a što također doprinosi  i privatnim stanodavcima, putem najma stanova takvim studentima.  

Jeste li zadovoljni odnosom legitimno izabranih predstavnika Hrvata u BiH prema Posavskoj županiji? 

Za Hrvate je, kao konstitutivni narod u BiH, ključno da na svim razinama vlasti imaju legitimne predstavnike hrvatskog naroda,  te u svezi s tim iskazujem zadovoljstvo u odnosu  na  izabrane  hrvatske predstavnike  na svim nivoima vlasti. Županija Posavska  je  imala potporu i dobru  suradnju sa svim dužnosnicima hrvatskog naroda, od državne, federalne pa do županijske razine,  počevši od samog hrvatskog člana predsjedništva BiH, a koji su svojim radom branili opstojnost hrvatskog naroda na ovom prostoru.

Koji bi to bili najveći problemi hrvatskog naroda u Posavskoj županiji? Je li to iseljavanje stanovništva  kao i u drugim krajevima BiH?

To bi definitivno bilo iseljavanje mladih te cijelih obitelji s prostora ŽP (kao što je  slučaj i u široj regiji), ali i to da je u obiteljima što manje novorođene djece, što  sa sobom povlači ujedno i manji broj školske djece. Vlada ŽP se nastoji suprotstaviti ovakvoj negativnoj demografskoj slici, poduzimajući niz mjera kako bi  se poboljšala ovakva demografska perspektiva. S tim u svezi, kako bi osigurali financijsku sigurnost mladim obiteljima, u prvoj godini mandata uveli smo plaćeni porodiljini dopust za sve zaposlene majke, čiji iznos je gotovo izjednačen s pravima u Republici Hrvatskoj, udvostručili smo financijsku potporu nezaposlenim roditeljima, a uveli smo i dječji doplatka koji je bio jedan od prioriteta ove Vlade. U planu su i druge mjere koje će, nadam da će biti brzo uvedene i to jednokratne pomoći za svako novorođeno dijete i subvencioniranje  rate stambenih kredita mladim obiteljima.

Svjesni činjenice da su dobar gospodarski razvoj i nova radna  mjesta dobar put da bi se smanjila navedena  migracija  stanovništva, Vlada ŽP poduzima niz  mjera kao što u  sufinanciranje novih uposlenja, regresiranje kamata na kapitalna ulaganja, financiranje prekvalifikacije radnika, nepovratna sredstva za nabavku osnovnih sredstava i brojne druge mjere. Nadalje, kako bi se stekli uvjeti da bar dio mladih nađe posao u Posavskoj županiji, treba naglasiti i to da Vlada ŽP, kroz prijem volontera u tijela  državne službe, već par godina omogućava osposobljavanje visokoobrazovanih osoba za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovali, a sve kako bi mogli  sudjelovati  i konkurirati  na tržištu rada. Iz svega toga jasno proizlazi da Vlada ŽP se ozbiljno uhvatila u koštac s problemom koji je zahvatio našu Županiji ali i cijelu regiju, nastojimo poboljšati stanje i stvoriti uvjete koji će zaustaviti ovakvu demografsku budućnost i osigurati opstojnost našeg naroda na ovim prostorima.

U kojoj mjeri je Republika Hrvatska i Vlada premijera pomogla Posavskoj županiji i Hrvatima u tom dijelu BiH?
   
Vlada ŽP je u ovom mandatu imala  čast ugostiti nekoliko visokih dužnosnika iz RH, i to predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović, zatim premijera Vlade RH  Andreja Plenković,  ali  i velik broj državnih tajnika, koji su jasno ukazali svoju spremnost da pruže potporu hrvatskom  narodu  na ovom području kako bi očuvali i ojačali svoj identitet. Stoga, treba  naglasiti  da je upravo zbog navedenog te jačanja veze i suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Posavska županija putem javnih poziva objavljenih od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ostvarila mnoge novčane potpore i to kako jednokratne potpore socijalno i materijalno ugroženim pojedincima, tako i potpore za projekte i aktivnosti iz područja kulture, obrazovanja, znanosti, sporta, infrastrukture i ostalih područja s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske. 

(dnevnik.ba) 

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović, uz stranačko izaslanstvo, nazočio je danas na svečanosti posvete novosagrađene...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović, održao je danas sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Županije Zapadnohercegovačke. Na...
Knjiga "Moj životni put" akademika Bože Žepića predstavljena je danas u  organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH....
Na sastanku održanom danas u Mostaru razgovarano je o položaju Hrvata u BiH u svjetlu održanih Općih izbora. Posebna tema susreta bila je zajednička...