Vijesti Node

Intervju dr. Dragan Čović: O protekle četiri godine mandata - Nisu svi iskreni kada govore o europskim integracijama kao prioritetu

S Draganom Čovićem, u funkciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, razgovarali smo jučer. Njegov posljednji dan na ovoj dužnosti. Izbornom voljom Bošnjaka odlazi iz ureda u Sarajevu, ali, kako kaže, nastavlja tamo gdje je stao, u borbi za hrvatske nacionalne interese.

Posljednji dan ste na dužnosti hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Kakav imate osjećaj?

Osjećaji su pomiješani. S jedne strane doživljavam to kao jednu formu koju nismo uspjeli zadovoljiti zbog neizmijenjenog Izbornog zakona. S druge strane, znajući da sam dobio više od 80% glasova Hrvata u BiH te ukupno 25% veću potporu unutar hrvatskog biračkog tijela u odnosu na prethodne izbore, osjećam veliku odgovornost i strahopoštovanje. Taj legitimitet ostaje i on će svoju snagu pokazati u Hrvatskom narodnom saboru kao krovnoj političkoj organizaciji Hrvata BiH. Meni osobno to daje ogromnu snagu da se još više posvetim realizaciji strateških ciljeva države BiH i Hrvata kao konstitutivnog naroda, a to su euroatlantske integracije i apsolutna jednakopravnost svih žitelja BiH.

Kako je bilo raditi u Predsjedništvu s gosp. Izetbegovićem i Ivanićem? Možete li sada otkriti one dobre stvari koje ste uradili, na koje ste ponosni, ali i prisjetiti se loših, teških situacija, kojih je zasigurno bilo?

Kada dogovorite načela rada i kada se tih načela pridržavate, onda je lako surađivati tko god da je u pitanju. Pravila su tu da umanje čimbenik neslaganja ili nerazumijevanja koji je uvijek u većoj ili manjoj mjeri prisutan jer su razlike u načinu razmišljanja među članovima Predsjedništva neizbježne. Ponosan sam što, unatoč brojnim izazovima, nismo imali ni jedan slučaj preglasavanja, što je omogućilo funkcionalnost Predsjedništva i stabilnost ove institucije. Mnogo toga je i urađeno, posebno u segmentu obrane, vanjskih poslova te realizaciji vanjskopolitičkih prioriteta EU i NATO integracija. Osobito sam zadovoljan što je upravo Ured hrvatskog člana u svim tim reformskim aktivnostima cijelo vrijeme trajanja mandata imao inicijativu. Nažalost, neka neslaganja su bila prevelika da bismo ih potpuno sakrili od očiju javnosti poput, primjerice, revizije tužbe protiv Srbije, odluke Ustavnog suda BiH o Danu RS-a, neovlaštenog otvaranja diplomatske pošte za članove Predsjedništva, Izbornog zakona, Pelješkog mosta. Sva ta pitanja su generirana i unilaterarno javno problematizirana od bošnjačkog člana kolege Bakira Izetbegovića. Naravno, bez bilo kakvog uspjeha, ali uz nepotrebno dizanje tenzija i destabilizaciju odnosa na političkoj sceni. Sve to skupa nas je bitno usporavalo u realizaciji naših euroatlantskih aspiracija i rješavanju bitnih političkih i ustavnih problema, što je, po svoj prilici, i bio stvarni cilj tih avantura.

Iza vas je mandat koji je obilježilo teško razdoblje za BiH, politiku, a posebice Hrvate. Je li se moglo više učiniti?

U onim pitanjima koja su djelomično u zajedničkom interesu ostvaren je određen napredak, iako je i tu bilo opstrukcija i usporavanja dinamike. To mogu objasniti samo na način da nisu svi iskreni kada govore o europskim integracijama kao apsolutnom prioritetu. Uvjerio sam se kako unutar bh. struktura postoje rezerve prema tom projektu, uskointeresnog, ali i šireg ideološko-političkog karaktera. Zato te stvari ne mogu ići bez snažne inicijative, prije svega hrvatskih političkih predstavnika, uz svesrdnu potporu Europske unije. U svim onim pitanjima koja se doživljavaju kao hrvatska nije bilo razumijevanja, iako je potpuno jasno kako je hrvatsko pitanje pitanje o jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, kao takvo prije svega pitanje BiH, njezine održivosti kao složene višenacionalne države. Uporno se nastoji izolirati i hrvatsku politiku i hrvatski narod u BiH, a njegov zahtjev omalovažiti, reintrepretirati, relativizirati, a u konačnici negirati, pa čak i kriminalizirati. Kao odgovor na te pokušaje koji, sasvim izvjesno, ni nakon izbora neće prestati, mi ćemo nastaviti intenzivno raditi na internacionalizaciji pitanja o položaju Hrvata u BiH, u sprezi sa zahtjevom za potpunom provedbom odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju u cilju zaštite ustavnog poretka BiH kako bismo spriječili njegovo ciljano razaranje i urušavanje.

Jeste li uspjeli kao hrvatski član Predsjedništva BiH u ove protekle četiri godine svijetu predstaviti probleme Hrvata u BiH?

Kada pogledam gdje smo bili prije četiri godine, pa i recimo prije 10 ili 15 godina, a gdje smo sada - situacija je neusporedivo drugačija, nabolje. U ove četiri godine do kraja smo artikulirali sve one ključne probleme u BiH iz kuta koji je u prethodnom razdoblju bio potpuno zatvoren, upravo zbog one izoliranosti koju sam prethodno objasnio. Razbili smo informativnu blokadu i osmislili strategije kako neutralizirati u velikoj mjeri njezine pogubne efekte na BiH i Hrvate BiH. Danas imamo neraskidive odnose, prijateljstva i veze koje možemo održavati i koristiti u punom kapacitetu i bez pozicije u Predsjedništvu. Eto koliko je dobro taj posao urađen. Praktički smo kompenzirali sve ono što je gradilo tu izoliranost kroz medijsku propagandu i uzurpaciju hrvatskih pozicija u mnogo duljem desetljetnom razdoblju. U tom smislu stvari nikada neće biti kao što su bile iako se mnoge politike u Sarajevu tome nadaju uz pomoć trećeg nedemokratskog, neustavnog i nelegitimnog izbora člana na hrvatskoj poziciji u Predsjedništvu. Mnogi relevantni čimbenici danas u svijetu imaju objektivniju sliku o tome što se zapravo događa u BiH i koja se perfidna politika vodi protiv političkog subjektiviteta Hrvata BiH i njezina ustavnog poretka temeljnog na konstitutivnosti, zajamčenog međunarodnim mirovnim sporazumom. Imamo prijatelje u svijetu koji su spremni pomoći, posebice kako bi se zaustavili višegodišnja majorizacija i gaženje hrvatske izborne volje. Ali, to je nešto što, prije svega, moramo sami izboriti, što je moguće samo kroz zajedništvo koje smo pokazali na ovim izborima koje nam je donijelo veličanstvenu pobjedu. Protiv toga ni jedna politika koja danas teži svođenju Hrvata na nacionalnu manjinu, asimilaciju ili potpuno istiskivanje iz BiH nema odgovora.

Kao predsjednik HDZ-a i HNS-a kako mislite realizirati pobjednički izborni rezultat, osobito u kontekstu promjene Izbornog zakona?

Ovih dana vodit ćemo razgovore s bošnjačkim političkim subjektima. Već smo obavili određene razgovore s pobjednikom srpske političke scene, SNSD-om, i postigli smo čvrst sporazum o zajedničkoj suradnji u procesu uspostave vlasti te ključnim programskim i reformskim aktivnostima i ciljevima nakon njezina formiranja. Nadamo se kako će se u idućim danima stabilizirati i bošnjačka politička scena te da ćemo imati jasniju sliku tko s te strane želi biti naš partner u vlasti i na kraju krajeva s kim trebamo uopće razgovarati. Najvažnije je da se dogovorimo oko uspostave vlasti i njezina funkcioniranja kako bi mogla provesti nužne reforme, a izbor pozicije će ovisiti o procjeni koliko je ona značajna za realizaciju programskih ciljeva HNS-a i HDZ-a BiH te svih onih koje usuglasimo s partnerima u vlasti.

Što Hrvati mogu očekivati od HDZ-a i HNS-a u predstojećem razdoblju? Koji smjer, odluke, planove...? Što će biti politički prioritet?

Još jača konsolidacija hrvatskog zajedništva kroz Hrvatski narodni sabor će nam omogućiti još snažnije ojačati pozicije Hrvata u BiH. Naša institucionalna snaga ovisi o našoj koheziji i unutarnjem društvenom i političkom zajedništvu. Govorim o zajedništvu svih Hrvata bez obzira na mjesto njihova prebivališta, od Posavine preko središnje Bosne do Hercegovine, i u svim sredinama u kojima je naš narod u manjini i treba našu organizaciju i potporu. To ćemo zajedništvo iskoristiti kako bismo na svim razinama vlasti ostvarili one pozicije koje nam trebaju da se zaštitimo, ali i nastavimo biti predvodnici europskog puta BiH. S tim u vezi unaprijedit ćemo kadrovsku politiku kako bismo dodatno uvećali svoj sustavni kapacitet. U odnosu na ranije razdoblje, više ćemo pozornosti posvetiti onim aktivnostima koje jačaju održivost Hrvata na prostorima na kojima žive, a koji su strateški važni za ukupno održanje našeg naroda kao konstitutivnog. Naglasak ćemo svakako staviti na sve ono na što upućuje ozbiljno promišljanje naše demografske politike, a to je gospodarski razvoj, investicije, zapošljavanje, unaprjeđenje sustava socijalne zaštite i prava radnika, jačanje i konkretizacija veza s iseljeništvom, Republikom Hrvatskom i drugim međunarodnim partnerima s kojima smo u proteklom razdoblju izgradili veoma dobre odnose. Uz potporu RH hrvatske županije će, uvjeravam vas, biti primjer drugima kako koristiti europske fondove za unaprjeđenje kvalitete života na njihovu području. Naravno, nastavit ćemo jačati hrvatske institucije kao što su Hrvatski narodni sabor, Sveučilište u Mostaru, hrvatsku komponentu civilnog društva kroz nevladine organizacije, javni servis na hrvatskom jeziku kako bismo što bolje afirmirali hrvatski jezik, kulturu, nacionalni identitet, ali i političku poziciju i interes našega naroda.

Iza nas su izbori. Pokazalo se još jedanput, pa i na vašem slučaju, kako mnogobrojniji u BiH upravljaju procesima, diktiraju budućnost, kontroliraju izbore. Je li se na to uopće i moglo utjecati?

Utjecali smo u mjeri u kojoj se moglo utjecati i onim kapacitetima koje imamo, ali koje neprestano razvijamo i unaprjeđujemo kako bi i naš utjecaj bio još izraženiji i vidljiviji. Važno je imati strategiju kako se nositi s tim u budućnosti, a mi je imamo. Vrlo dobro znamo što želimo i kako ćemo to postići. Važno je ne posustati na tom putu, ostati dosljedan i privržen ciljevima od kojih ni po koju cijenu ne smijemo odustati. Ne samo zato što su ustavni i legitimni nego zato što su apsolutno dobronamjerni i moralni.

Dobili ste najviše glasova Hrvata, više nego ijedan hrvatski kandidat u posljednjih 18 godina. No, ni to nije bilo dovoljno. Je li poražavajući osjećaj da ste dobili toliko povjerenje svog naroda, više od 80 posto glasova Hrvata, i da ne možete preuzeti ono za što su vas birali?

Nema ni mjesta ni vremena za defetizam ili ljutnju zbog činjenice da su Bošnjaci po treći put izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH uime Hrvata, čak i još uvjerljivije nego prije. Međutim, ne mogu biti zadovoljan činjenicom da oni koji su bodrili takav ishod i glasovali za njega ne uviđaju sve njegove štetne posljedice za odnose u BiH i njezinu budućnost. S te strane sam nezadovoljan što ta komunikacija nije uspjela jer se BiH može graditi samo u partnerstvu i razumijevanju političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.

Mislite li da će Bošnjaci odustati od ideje građanske, odnosno unitarne države?

Kada bošnjačka nacionalna politika promijeni svoje strateške ciljeve koji se zasnivaju na predstavi Bošnjaka kao temeljnog "nadnaroda ostalima" u BiH, tada će se otvoriti širok prostor za uzajamno razumijevanje i dogovor o svim pitanjima koja trenutačno možda djeluju nerješiva. Teško je voditi dijalog u okolnostima kada jedna politika naspram drugih nastupa kao superiorna i pozvanija upravljati procesima u BiH. Bošnjačka politika je građansku ideju stavila u funkciju ostvarenja svojih unitarističkih ciljeva, što se u konačnici svodi na konverziju BiH kao višenacionalne države u jednonacionalnu državu u kojoj su Bošnjaci temeljni narod, a ostalim što ih zapadne. To su isprva pokušavali ostvariti na razini cijele BiH, a sada svim silama u Federaciji BiH, isključivo na račun hrvatske konstitutivnosti. Taj vid zlouporabe građanskih vrijednosti u konačnici šteti i afirmaciji samih građanskih vrijednosti koje moraju imati svoje mjesto u svakoj državi, pa tako i BiH, te nas udaljava od europske stečevine koja u fokusu ima pomirbu prava građana kao pojedinaca i naroda kao kolektiviteta. Nadam se kako će bošnjačka politika sazrijeti za ovu razinu promišljanja te shvatiti da ovo što radi ne vodi nikamo. I da je bolje za sve da se pridržavamo onoga što je pravno nasljeđe i okosnica našeg Ustava, a to su neotuđiva i nedjeljiva konstitutivnosti i jednakopravnost svih triju naroda. Čim prije to prihvate, svima će biti bolje.

Hoće li Hrvati imati većinu u Klubu Hrvata u Domu naroda?

Naravno. Čak i po starim neustavnim odredbama koje je Ustavni sud po odluci "Ljubić" proglasio ništavnim, stranke okupljene oko HNS-a će imati potrebnu većinu, a da ne govorimo o varijanti provedbe odluke koja se mora ispoštovati u konačnici kroz izmjenu Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. To nam je dalo svehrvatsko zajedništvo i to je potvrda ispravnosti politike zajedništva koje ćemo nastaviti jačati.

Bošnjačke tzv. lijeve stranke sastavljaju vlast u pet županija bez SDA. I bez Hrvata. Kakav će biti vaš odgovor? Pozivali ste legitimne predstavnike Srba i Bošnjaka, izborne pobjednike, da zajedno pravite vlast. Što sada?

To je primjer štetnih posljedica političkog djelovanja koje se zasniva na neuvažavanju i negiranju konstitutivnosti kao ustavnog načela, što je ravno nepoštivanju Ustava. Kao odgovorni zagovornici poštivanja Ustava i odluka Ustavnog suda BiH, te vladavine prava, inzistirat ćemo na uvažavanju volje konstitutivnih naroda, pa tako i Hrvata, u županijama u kojima su manjina. Ostat ćemo principijelni do kraja što se toga tiče jer je poštivanje konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja osnova suradnje s drugim političkim strankama. Izborit ćemo se za zaštitu tih načela, o čemu bi svi potencijalni partneri u FBiH sami trebali voditi računa, bez da ih mi na to moramo podsjećati ili na bilo koji način uvjetovati.

U politici, kako ste isticali, nikada ne možeš reći - isključivo "ne". S kim biste prije u vlast?

S predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda koji imaju mandat predstavljati te narode u institucijama vlasti BiH. Kada je u pitanju RS, ta je pozicija jasna. Kod Bošnjaka je situacija nešto složenija i tek se treba iskristalizirati tko je spreman preuzeti odgovornost kao nositelj demokratske političke volje bošnjačkog naroda. Načelno, priliku za suradnju vidim u svim potencijalnim partnerima koji prihvaćaju poštivanje načela konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, kako u procesu uspostave vlasti na svim razinama tako i u smislu nastavka europskih reformi, unaprjeđenja vladavine prava i ustavnog okvira. To, prije svega, kroz jasno iskazanu spremnost za punu provedbu odluke o legitimnom predstavljanju kroz izmjene Izbornog zakona i relevantnih odredbi Ustava BiH.

Koalicija HNS-a osvojila je rekordno velik broj glasova u županijama, broj mjesta u parlamentima... Kako ćete prezentirati hrvatsku politiku ako budete u vlasti na svim razinama?

Potpuno transparentno, u skladu s onim što je naše temeljno opredjeljenje, a to je euroatlantska perspektiva, prije svega članstvo u Europskoj uniji i žurno ispunjenje uvjeta na tom putu, što podrazumijeva i unutarnje političke reforme kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona. Naš cilj je očuvanje BiH kao višenacionalne države uz punu zaštitu jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda uz poseban naglasak na institucionalnu poziciju Hrvata BiH, ali i prava svih građana naše zemlje bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili politička uvjerenja.

Prevelika je medijska hajka na vas. Jednima ste Dodikov partner za rušenje Bošnjaka, drugi tvrde da cijepate BiH i sl. Kako se s tim nosite?

To je dio jedne šire strategije da se oslabi hrvatska politička pozicija kroz smišljene napade na predvodnike hrvatske politike i konstitutivnost kao temeljno ustavno načelo. Ta politika će doživjeti svoj krah jer se nema više čime hraniti. Naša politika je superiorna tome u moralnom i državničkom smislu i jednostavno ne činimo ništa što može opravdati ovaj anithrvatski medijski pokret koji je već neko vrijeme aktivan na prostoru Federacije BiH s bošnjačkom većinom. Kratkoročni cilj te "hajke" bio je da se dovoljan broj bošnjačkih birača motivira da glasuju protiv mene kao hrvatskog kandidata za člana Predsjedništva, a sve u cilju da se hrvatsko pitanje gurne pod tepih, da ne bude vidljivo kako bi se neometano mogao nastaviti projekt unitarizacije FBiH. To nije moguće provesti bez obespravljivanja i majorizacije hrvatskoga naroda i zato to nećemo dopustiti. Hrvatski narod nitko ne može i neće gurnuti pod tepih. Iz ovih izbora smo izašli jači no ikada prije, s još čvršćom voljom, nakanom i uvjerenjem da ustrajemo u ostvarenju vizije europske BiH kao države jednakopravnih naroda i građana. Naše vodstvo na tom projektu će biti još izraženije nego prije iako kao narod nemamo svog člana Predsjedništva.

Čeka se odluka SIP-a o popuni Doma naroda. Lome se koplja o tome hoće li se uvažiti presuda Ustavnog suda i popis iz 2013. ili 1991. godine. Kako na to gledate i što očekujete?

Osobno ne vidim načina da se provede odluka Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" a da se ne naslanja na popis iz 2013. godine, koji je završen do kraja i realiziran u skladu sa svim važećim međunarodnim profesionalnim standardima. Sve ostalo bi nas udaljilo od provedbe odluke "Ljubić" Ustavnog suda BiH s nesagledivim posljedicama.

Hrvatska je u Bruxellesu postavila na dnevni red pitanje političkog obespravljivanja Hrvata. Rasprava je bila jučer.

Već sama činjenica da je ovo pitanje dobilo svoje mjesto u vrhu EU znači mnogo. Značajno je i da se stvari nazivaju svojim pravim imenom jer ovdje je zaista na djelu sustavno i plansko obespravljivanje Hrvata. Taj proces nije od jučer, ali je novina da takvi pokušaji više ne mogu proći nezapaženo i bez odgovarajuće reakcije. Naš je uspjeh u tome da smo pitanje koje se u startu negiralo da uopće postoji kao hrvatsko pitanje, ne samo učvrstili kao takvo nego u cijelosti predstavili kao pitanje opstojnosti moderne i suverene države BiH, a sada i kao europsko pitanje, što ono u konačnici zapravo i jest.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

  Poštovani Emile,          iznimno mi je čast i zadovoljstvo kao predsjedniku Hrvatske...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH dr. Dragan Čović odgovorio je na pismo tri bivša visoka predstavnika koji su upozorili na negativnu...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović nazočio je danas svečanom domjenku kojega je u prigodi Božića i Nove 2019. godine organizirao Pavao...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović posjetio je danas zagrebačkog  gradonačelnika Milana Bandića, koji je na oporavku u bolnici....