Vijesti Node

Intervju: Anto Domić dopredsjednik HDZ-a BiH i dogradonačelnik Distrikta Brčko - U Brčkom se poštuje čak i nepisano pravilo o preglasavanju

Dogradonačelnik Distrikta Brčko Anto Domić u intervjuu za Večernji list govori o političkoj situaciji u ovom dijelu BiH te tome koliko su se posljednji izbori reflektirali na Distrikt Brčko.

Domić objašnjava način funkcioniranja vlasti u Brčkom. Osvrnuo se i na financijsku situaciju, zaduživanja te realizaciju kapitalnih projekata.

Koliko se politička situacija u BiH reflektira na Distrikt Brčko i reflektira li se uopće?

- Brčko Distrikt ima svoj autonomni politički sustav koji poprilično autonomno funkcionira i nerijetko smo u situaciji da imamo političke mikrokrize u smislu usuglašavanja stavova i postizanja rješenja koja bi bila adekvatna za sva tri naroda koja žive na ovom prostoru. Neovisno o stanju na entitetskoj ili državnoj razini, u Brčkom je svojstveno da imamo pojedinačne političke nesuglasice i krize. Puno je političkih subjekata koji participiraju u radu Skupštine Distrikta Brčko, pa samim tim je i donošenje odluka prilično komplicirano i otežano. Kao posljedice toga možemo očekivati češće određene političke nesuglasice koje ne možemo uvijek smatrati krizom. S vremena na vrijeme bude izvjesnih blokada prilikom donošenja nekih odluka, ali one se u pravilu za pregovaračkim stolom riješe.

Je li došlo do poteškoća u međustranačkom komuniciranju nakon listopadskih izbora?

- Nakon posljednjih izbora ne primjećujem da u Brčkom postoje ikakve političke trzavice u smislu prekomponiranja postojeće strukture skupštinske većine, nego se nastavlja raditi na onim pozicijama na kojima smo bili i prije ovih izbora. Bez obzira na političke krize, međunacionalna suradnja triju konstitutivnih naroda u Distriktu Brčko na nekoj je dobroj razini. Imamo visok stupanj tolerancije na različite probleme koje imamo i nalazimo rješenja za svaki problem. Također, u Distriktu Brčko postoji stupanj zaštite svakog naroda u smislu da su sva tri naroda na adekvatan način zastupljena te da jedan narod drugome ne nameće neka svoja rješenja. Moram naglasiti da imamo, doduše nepisano, pravilo da nema preglasavanja u institucijama Distrikta Brčko. Trudimo se to održati jer ako to pravilo narušimo, narušit će se simbioza koja postoji među narodima.

Dakle, bez obzira na to što je nepisano pravilo, u Brčkom nema preglasavanja. U Federaciji BiH ovo je pravilo pisano, ali ga se ne poštuje.

- To je žalosno i to je jedna od nepravdi koja muči ljude u BiH. Ljude manje boli neimaština nego nepravda. Ako se napravi jedna takva nepravda kao što se dogodila na ovim izborima i dva puta ranije u prošlosti, kada jedan narod nameće drugom narodu najvišeg izabranog dužnosnika, onda je to nepravda koja kod ljudi stvara nezadovoljstvo i gubi se osjećaj ljubavi prema toj domovini u kojoj ti drugi određuju pravila.

Kakva je financijska situacija u Brčkom?

- Kao jedinica lokalne uprave s posebnim statusom u BiH i posebnim ovlastima koje imamo, u što spadaju sudstvo, tužiteljstvo, policija, obrazovanje, zdravstvo, neke institucije koje su svojstvene samo državi poput revizije i pravobraniteljstva, sukladno tome i kroz arbitražni proces osigurali smo participiranje u raspodjeli poreza na dodanu vrijednost. Prije donošenja Zakona o PDV-u, Brčko je zadržavalo i prihode od carina i trošarina, a nakon uspostave UNO-a BiH, Distrikt Brčko participira sa sudjelovanjem u raspodjeli prihoda s 3,55 posto nakon što se izdvoje sredstva koja su namijenjena za državnu razinu. Osim tog prihoda, Brčko ima i svoj porez na nekretnine, kao jedna od rijetkih lokalnih zajednica u BiH, i druge poreze poput poreza na dobit, poreza na plaću te neke druge parafiskalne namete iz kojih se puni proračun Distrikta. Sukladno svim navedenim izvorima prihoda, Distrikt Brčko svake godine usvaja proračun koji je uravnotežen, što znači da ne donosimo proračun s deficitom. Imamo dovoljno ostvarenih prihoda da možemo zadovoljiti sve potrebe i u tom kontekstu Brčko nema financijskih problema s tekućim funkcioniranjem.

Što je s velikim kapitalnim projektima?

- Brčko ima potrebu za značajnijim kreditnim sredstvima kojima bi se mogli financirati krupni kapitalni projekti. Jedan od tih projekata je i obilaznica oko grada koja se financira kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj. Imamo neke od projekata koji su kreditirani sredstvima Svjetske banke, osobito nakon poplava 2014. kada smo uvršteni u tu vrstu pomoći, ali u budućnosti trebat ćemo značajna sredstva za rješavanje komunalne infrastrukture. Upravo su infrastrukturni projekti, odnosno njihova realizacija, jedan od segmenata oko kojih se teško postiže dogovor među političkim subjektima, iako nam se kreditna sredstva odobre. Tako je već dvije godine na čekanju davanje suglasnosti na kreditna sredstva koja bi trebala biti usmjerena na revitaliziranje i poboljšanje funkcioniranja luke u Brčkom.

Spomenuli ste luku u Brčkom. Što je tu problem? Zašto se ne da suglasnost za zaduženje?

- Ta procedura odobravanja sredstava trajala je dvije i pol godine. Prije toga ovaj je projekt bio kandidiran kod Svjetske banke. To se trebalo realizirati u sklopu jednog projekta u kojem su participirali i entiteti u smislu čišćenja korita rijeke Save, pa smo mi tu bili pridodani s revitaliziranjem luke. Kada je taj projekt propao zbog nemogućnosti dogovora na razini države, onda smo ga kandidirali kod Europske banke za obnovu i razvoj, a ukupan iznos sredstava je 10 milijuna eura koji je trebalo realizirati za poboljšanje infrastrukture u luci, kao i na pristupnim cestama i željezničkom kolosijeku koji bi trebao pomoći uspostavljanju bolje željezničke veze. U okviru tih 10 milijuna eura, tri milijuna eura su grant sredstava iz Europske komisije kojima bismo zanovili dizalice u luci. Distrikt Brčko proveo je svu proceduru, država nas je pratila u tom smislu i pribavljene su sve suglasnosti do lokalnih izbora. Nakon lokalnih izbora promijenilo se mišljenje o ovom projektu i određeni politički subjekti tvrde kako projekt nije vrijedan tog novca i da ga ne treba podržati. Sukladno tome ne može se dobiti suglasnost za realiziranje sredstava.

Distrikt Brčko ima svoj porez na nekretnine. U tijeku je donošenje smjernica za izradu nacrta odluke o visini stope poreza na nekretnine Distrikta Brčko. Na to se odnose ove izmjene?

- Naš izvorni Zakon o porezu na nekretnine podrazumijeva da se pri donošenju proračuna za iduću godinu donosi odluka o visini stope poreza na nekretnine u toj godini. Ona je u zakonu postavljena u rasponu od 0,05 do 0,2 posto. Mi smo do sada uvijek primjenjivali ovu najnižu stopu od 0,05 posto. Međutim, budući da Distrikt Brčko ima poteškoća prilikom donošenja proračuna, odnosno isti ne bude donesen u tekućoj godini za iduću, stvori se problem s naplatom poreza na nekretnine. Jedno vrijeme funkcioniramo na osnovi odluke o privremenom financiranju, taj dio godine Porezna uprava ne može izdavati rješenja o porezu na nekretnine jer je Zakon propisao da se stopa donosi pri usvajanju proračuna. Ove izmjene Zakona omogućile bi da se, neovisno o usvajanju proračuna, na kraju tekuće godine donese odluka o visini stope poreza na nekretnine za iduću godinu.

Cijela BiH susreće se s iseljavanjem stanovništva. Kakvo je stanje u Brčkom?

- Nažalost, dijelimo sudbinu ostatka BiH, ali i susjednih država. Značajan broj ljudi iz Brčkog odlazi, i to mladi u fertilnoj životnoj dobi kada trebaju osnivati obitelji, te one obitelji koje imaju djecu. Odlaze iz različitih socijalnih grupacija, i oni koji teško žive, oni koji žive solidno, kao i oni koji imaju stalan posao u administraciji i dobre plaće. Prema nekim procjenama, najčešće odlaze Hrvati jer im to omogućava hrvatsko državljanstvo, ali isto tako odlaze i Bošnjaci i Srbi. Stvarni razlozi odlaska ljudi očito nisu samo ekonomske prirode. Čini mi se da su u društvu zavladali pesimizam, apatija i beznađe zbog nepravde koju ljudi svakodnevno doživljavaju. Neke sveobuhvatne demografske mjere morale bi se donijeti, i to za cijelu BiH, i one ne mogu biti protkane samo jednokratnim potezima i mjerama, nego bi morale biti utemeljene na znanstvenom pristupu i praksama koje primjenjuju druge ekonomski razvijene države u Europi.

Distrikt Brčko jedini u BiH, zahvaljujući novom Zakonu o dječjoj zaštiti, nezaposlenim majkama tijekom godine dana daje naknadu od 416 KM mjesečno. Je li ovo jedan od koraka k izmjeni demografske politike?

- Već odranije imamo možda i najviši iznos dječjeg doplatka. On iznosi oko 85 KM po djetetu. Uveli smo da se naknada plaće rodiljama refundira iz proračuna kako bismo rasteretili privatnike i da bi zapošljavali više žene u fertilnoj dobi. Produljili smo rodiljski dopust na godinu i pol dana, a sad smo se opredijeli da majkama koje su nezaposlene damo mjesečnu naknadu u visini od 50 posto prosječne plaće u Distriktu Brčko. Međutim, ove mjere nisu dovoljne i njima nećemo stvoriti osjećaj kod stanovnika da se vrijedi boriti za ovaj kraj i državu. Dominiraju pesimistične teme i svi pozitivni primjeri, kojih ima svaka sredina u BiH, nisu na udarnim vijestima, kao što je to slučaj s lošim. Tako da bi se morao poduzeti čitav niz mjera, od socioloških, psiholoških, pa i ekonomskih. Mora se poraditi na podizanju plaće radnika, pružanju boljih uvjeta rada, nekoj vrsti promocije roditeljstva i edukacije samih poslodavaca da imaju fleksibilan odnos u odnosu na radno vrijeme roditelja. Trebamo imati više dječjih vrtića, promovirati više pozitivnih stvari u svakoj sredini koje bi imale izravan utjecaj na pravodobno formiranje obitelji i rađanje djece. Sve to, naravno, košta, ali investicije u stanovništvo trebale bi biti najvažnije u svakom proračunu, u svakom društvu... Ovo je pitanje opstojnosti BiH i populacije u BiH i ne može se podijeliti na narode ili političke opcije jer se tiče svih nas.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović posjetio je večeras župu Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan...
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović posjetio je danas Udrugu roditelja i djece s posebnim potrebama "Vedri osmjeh" u...
Govoreći o svojoj nazočnosti na Svečanoj akademiji održanoj u Banjoj Luci povodom obilježavanja 9. siječnja, dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatske...
Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH održalo je 33. sjednicu u ponedjeljak, 14. siječnja 2019. godine, u Domu HDZ-a BiH u Mostaru...