HDZ BiH

Večernji list: Prošloga tjedna donesene su presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koje su izazvale značajne političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini. U dvjema odlukama Sud je naveo kako se ne namjerava upuštati u preuređivanje ustavnopravnog i političkog sustava države. Istodobno, u presudama je potvrđena važnost uloge konstitutivnih naroda te Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u postojećem ustavnom okviru.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza u intervjuu za Večernji list govorio je o značenju presuda, njihovim posljedicama za buduće izborne reforme te o pokušajima različitih interpretacija u javnosti.

- Dva usvojena zahtjeva gospodina Begića odnose se na mogućnost prava da bude kandidat, pa i izabran kao pripadnik ostalih za predsjednika ili zamjenika predsjednika Federacije BiH, odnosno kao predsjedatelj ili dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Rekao bih, nešto slično kao u predmetu “Sejdić - Finci”.

Tu nema nikakvih novina niti je Sud promijenio svoju praksu kao u predmetu “Sejdić - Finci”, istaknuo je ministar Bunoza.

Ove odluke mnogim ljudima djeluju zbunjujuće i nejasne. Ako bismo to, sportskim rječnikom, pokušali opisati – koja je „pobjeda” ili rezultat između unitarističkih i daytonsko-federalističkih snaga nakon odluka Europskog suda za ljudska prava?

- Nema nikakve dvojbe, pobijedila je Bosna i Hercegovina, država ravnopravnih i konstitutivnih naroda, a izgubili su oni koji su pokušali sudskim aktivizmom umanjiti, pa i isključiti značaj domova naroda kao tijela koja štite vitalne inetrese konstitutivnih naroda. Europski sud je poručio da njihov sudski aktivizam predstavlja populizam i da samo žele mijenjati ustavnu strukturu BiH, a ne da je riječ o navodnim žrtvama kršenja ljudskih prava zbog ustavnog ustroja BiH.

Kako pritom komentirate ocjene samoga Zlatana Begića da je Schmidt poražen?

- Doista ne znam na temelju čega zasniva takvu izjavu kad je jasno da se isključivo zahtjev Demokratske fronte odnosio na amandmane na Izborni zakon visokog predstavnika, a koji je odbačen jednoglasno.

Rekao bih, izokretanje činjenica jer se usvojeni Begićevi zahtjevi ne odnose na amandmane visokog predstavnika, nego na pravo na kandidaturu, kao što sam naveo.

Čini se da Sud nastavlja praksu uspostavljenu sa “Sejdić - Finci” s jedne strane u pogledu diskriminacije, a s druge pak strane posve odbacuje politički aktivizam i nastojanje izmjene političkog sustava, pa i samih daytonskih aranžmana. Što vam to govori?

- To nam jasno govori da je Europski sud za ljudska prava, nakon odluke u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”, jasno zauzeo stav da se ustavna struktura neke države ne može mijenjati samo zbog toga što je netko nezadovoljan ustavom, zato što postoje konstitutivni narodi, te smatra da to može mijenjati pukim sudskim aktivizmom.

Javno ste reagirali i na nedavno objavljenu rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u vezi s izbornim procesom u BiH, gdje je sarajevski protal Klix tvrdio da ste izmislili određeni sadržaj rezolucije.

- Ova rezolucija također je naglasila da izborni proces u BiH mora podrazumijevati jamčenje i osiguravanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda i ostalih u skladu sa stavovima Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava te se u izvješću navodi da postoji problem oko izbora člana Predsjedništva, koji predstavlja kamen spoticanja između Bošnjaka i Hrvata. Ovo su vrlo snažne poruke Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Nažalost, pojedini su mediji smatrali da se to ne navodi u rezoluciji, ali nakon što sam javno objavio taj dio rezolucije, promijenili su svoj tekst, što jasno govori koliko se u posljednje vrijeme nastoje sakriti, odnosno držati u zabludi javnost u vezi s novim stavovima Vijeća Europe, ali i Europskog suda za ljudska prava koje idu u korist legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.

Pokušaj osporavanja uloge i vrijednosti glasa Doma naroda. Zašto je ta odluka važna?

- Prvi put Sud se upustio u raspravu vezano uz ulogu Doma naroda i je li protivno konvenciji da Dom naroda može osporavati zakone koje usvoji Zastupnički dom. Podnositelj zahtjeva Begić tvrdio je da je diskriminacija ako “manjina blokira većinu”.

Dakle, Begić je smatrao da bi se svaki glas trebao jednako vrednovati, drugim riječima, vladavina većine bez davanja bilo kakve prednosti konstitutivnim narodima te da Dom naroda ne može osporavati zakone i druge akte Zastupničkog doma. Europski sud je zauzeo jasan stav da Europska konvencija o ljudskim pravima uopće ne jamči jednaku vrijednost glasa. To je vrlo jaka poruka Europskog suda da praktički poštuje ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, a što je velik udar za one koji su smatrali da je jedino građanska država po načelu “jedan čovjek - jedan glas” usklađena s europskim vrijednostima. Nema nikakve dvojbe da je možda riječ o jednom od najvažnijih stavova Europskog suda za ljudska prava, čak i ako uzmemo sve ranije odluke ovog Suda koje su se odnosile na izborni sustav u BiH.

Čini li vam se ipak da je u ovoj državi “jednako” važna interpretacija, pa makar to bile manipulacije, laži i obmane, nego sam sadržaj odluka Suda. Kako to komentirate, ponajprije s obzirom na jako maštovite osvrte dijela sarajevske političke i medijske javnosti?

- Nažalost, nije prvi put da pojedini mediji izokreću činjenice kako bi se javnost dovela u zabludu, a čime pokazuju svoju političku agendu. Otkad sam imenovan za ministra, redovito na X mreži objavljujem stavove iz odluka Ustavnog suda, ali i Europskog suda za ljudska prava jer sam shvatio koliko se pogrešno tumače ove odluke. Odluke su tu, jasni su stavovi Europskog suda za ljudska prava u pogledu ustavnog ustroja BiH i oni neće nestati, pa premda i privremeno dio javnosti bude držan u zabludi.

Kako komentirate da je iz donošenja svih odluka isključen sudac iz BiH Faris Vehabović?

- Jasno da je riječ o posljedicama odluke Velikog vijeća Suda iz predmeta ‘’S. Kovačević protiv BiH’’. Taj predmet je ključan i stavovi iz ove odluke navode se i u odlukama podnositelja zahtjeva Zlatana Begića.

Nekoliko dana prije ovih novih odluka Europskog suda za ljudska prava rekao sam u jednom intervjuu da nakon odluke u predmetu “S. Kovačević protiv BiH” više ništa isto neće biti kada govorimo u budućim presudama ovog Suda. I upravo se to dogodilo. Rekao bih da sada imamo potpuno jasnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava koja nam upućuje da temeljno načelo BiH - načelo konstitutivnosti naroda - ni u kojem slučaju nije protivno europskim vrijednostima, ali da moramo osigurati svima pravo da imaju mogućnost kandidature.

Ovom sudskom praksom srušen je mit da bi samo građanska država, bez načela konstitutivnosti naroda, značila provođenje ranijih odluka “Sejdić - Finci”, “Zornić”, “Pilav” i sl. Sad znamo da je to bio pogrešan stav i da je to običan populizam.

Izvor: www.vecernji.ba