HDZ BiH

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragan Čović u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne komentirao je reakcije koje su uslijedile nakon fotografije s Markom Perkovićem Thompsonom, poručivši kritičarima “dalje prste” od hrvatskoga naroda, Hercegovine i Širokog Brijega te pozvavši mlade da ne nasjedaju na provokacije i zlouporabe. Govorio je i o osudama totalitarizama te naglasio kako se političke rasprave ne bi smjele voditi uvredama i prijetnjama.

U razgovoru se osvrnuo i na europski put BiH, zastoje u zakonodavnim tijelima na razini BiH te ključne zakone koji su povezani s VSTV-om i Sudom BiH istaknuvši kako hrvatski predstavnici nose najveći dio Reformske agende i da se prioriteti često blokiraju ili preusmjeravaju. Posebno je istaknuo potrebu izmjena Izbornog zakona radi legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu, komentirao presude Europskog suda za ljudska prava i rezoluciju Vijeća Europe te najavio intenziviranje međunarodnih aktivnosti, uključujući posjet Washingtonu, uz osvrt na Južnu plinsku interkonekciju i plan da HDZ BiH u idućih mjesec dana predstavi kandidata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Komentirajući nedavnu fotografiju s Markom Perkovićem Thompsonom, koja je izazvala burne reakcije, uključujući i oštru kritiku Milorada Dodika, predsjednik Čović je istaknuo zadovoljstvo dugogodišnjim poznanstvom s glazbenikom. Također je pojasnio kako ga je iznenadila količina negativnih, ali i brojnih pozitivnih reakcija i poziva podrške.

Predsjednik Čović je naglasio kako Thompson drži "posebnu nišu" na glazbenom tržištu, promičući vrijednosti domoljublja, bogoljublja i odnosa prema čovjeku. "Jedan je od onih koji je snažno zagovarao upravo te vrijednosti, a odriče apsolutno bilo kakvu vezu s fašizmom i nacizmom ili mržnjom", rekao je predsjednik Čović, odbacujući optužbe o rehabilitaciji ustaštva.

Osvrnuvši se na iznimnu popularnost ovog izvođača, predsjednik Čović je podsjetio na stotine tisuća posjetitelja na koncertima u Zagrebu i Sinju, te dva rasprodana nastupa u Širokom Brijegu, čime je potvrdio njegov status svojevrsne "globalne veličine" u okvirima onoga što predstavlja. Istaknuo je kako publika na koncerte dolazi prvenstveno zbog pozitivnih poruka o vjeri, Domovinskom ratu i dostojanstvu hrvatskih branitelja.

Referirajući se na kritike, predsjednik Čović je poslao poruku "nadničarima u politici" i "samoprozvanim analitičarima" koji su ovu situaciju iskoristili za špekulacije. "Dalje prste od hrvatskoga naroda", poručio je, naglasivši kako su Hrvati kroz stoljeća dokazivali svoju pripadnost civilizacijskim vrijednostima koje i on osobno zagovara.

Snažno je stao i u obranu Hercegovine i Širokog Brijega: "Dalje ruke od Hercegovine koja je propatila kroz stoljeća... teško je živjeti i opstati na ovom kamenu". Predsjednik Čović je podsjetio na tragičnu sudbinu 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, istaknuvši kako je žalosno da su kritike na račun Thompsona stigle upravo u vrijeme kada se Hrvati prisjećaju tih žrtava i križnih puteva.

Osuda uvreda s najviših instanci i poziv na okretanje budućnosti

Referirajući se na aktualno vjersko vrijeme i poruke koje ono nosi, predsjednik Čović je istaknuo kako odgovore na ovakve kritike najbolje pruža upravo vrijeme u kojem živimo. Podsjetivši da se katolici trenutačno nalaze u korizmi, pravoslavci u postu pred Uskrs, a muslimani u mjesecu ramazanu, pozvao je na slušanje poruka vjerskih poglavara.

Referirajući se na recentne uvrede izrečene s najviših instanci u Bosni i Hercegovini, predsjednik Čović je podsjetio kako su osobe poput eurozastupnice Željane Zovko i američkog političara hrvatskih korijena Maxa Primorca nazivane "ustaškom kopiladi". Također je osudio skandalozne izjave osoba iz samog vrha Parlamenta Federacije BiH (Dragana Miokovića), koje su u sličnim televizijskim emisijama izjavljivale da je "malo Hrvata pobijeno kroz povijest i da ih je trebalo više pobiti".

"Evo, to je poruka svima njima da se okrenemo od toga," naglasio je predsjednik Čović. Poseban poziv uputio je mladim ljudima koji posjećuju koncerte, uključujući i one Marka Perkovića Thompsona, upozorivši ih da ne padaju u zamke i ne kompromitiraju današnje vrijednosti hrvatskoga naroda. Pojasnio je kako će uvijek biti onih koji će nastojati zloupotrijebiti takve situacije.

Predsjednik Čović je ponovio kako se rado susreo s Perkovićem te da su razmjenjivali slične poruke. "Hrvatski narod je predvodnik svih najvećih civilizacijskih europskih vrijednosti i to će ostati," zaključio je, dodavši kako mu nitko ne može nametnuti nešto drugo, s obzirom na to koliko mu je vremena trebalo da "nosi te križeve kroz povijest".

Podrška osudi svih totalitarizama i komunističkih zločina

Odgovarajući na upit o reakcijama političkih dužnosnika, poput predsjednika SDP-a Nermina Nikšića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konaković te komentirajući Nikšićevu inicijativu o zakonskom kažnjavanju veličanja fašizma, urednik je podsjetio na povijesne činjenice o zločinima počinjenima pod simbolom petokrake i komunističkim režimom. Referirajući se na činjenicu da je Europska unija izjednačila fašizam i komunizam, predsjednik Čović je podsjetio na važnost Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Pojasnio je kako se taj dan, koji se inače obilježava 23. kolovoza, ove godine u Hercegovini obilježava dan ranije, istaknuvši to kao najbolju poruku slijeđenja europskih vrijednosti. "Slažem se s gospodinom Nikšićem. Možemo usvojiti takav zakon da osudimo apsolutno sve totalitarizme, sve nacizme, fašizme i komunizam", istaknuo je predsjednik Čović, naglasivši potrebu osude svih onih koji su kroz povijest činili zločine nad čovjekom, bez obzira na to kako netko danas interpretira svoju političku poziciju.

Također je istaknuo političku zrelost hrvatskoga naroda kao predvodnika najvećih civilizacijskih vrijednosti. Prisjećajući se svog posjeta stratištu Židova u Poljskoj, podsjetio je na snažnu poruku "nikad više", koja se mora prenositi novim generacijama.

Hrvatski predstavnici kao jedini istinski predvodnici europskog puta

Odgovarajući na pitanje o nedavno potpisanom sporazumu "Petorke" u Banjoj Luci i zajedničkom nastupu bošnjačkih stranaka u Republici Srpskoj, predsjednik Čović se osvrnuo i na optužbe ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Komentirajući Konakovićeve tvrdnje da zajedno s Miloradom Dodikom ruši europski put dok "hrvatski narod zabavlja pričom o trećem entitetu", istaknuo je kako je to samo jedan od pristupa viđenju Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Čović je odlučno naglasio ulogu hrvatskih predstavnika u euroatlantskim integracijama zemlje. "Ako netko želi europski put Bosne i Hercegovine, to su upravo predstavnici Hrvata", istaknuo je, pojasnivši kako su sve što se radilo posljednjih nekoliko godina produkt djelovanja predstavnika HDZ-a BiH i HNS-a BiH na najvišoj razini u BiH. Podsjetio je da su svi do sada usvojeni zakoni proizašli iz prijedloga njihovih ministara te dodao kako je dovoljno pogledati bilo koju sjednicu Doma naroda ili Zastupničkog doma kako bi se vidjelo da su hrvatski predstavnici uvijek prisutni.

Referirajući se na preostale obveze, Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, predsjednik Čović je upozorio na, kako ju je nazvao, "nevjerodostojnost" politike onih koji kritiziraju. "Mi smo zadnjih nekoliko sjednica Doma naroda upravo inzistirali da prve točke na sjednicama budu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu, a upravo ti koji predstavljaju i gospodina Konakovića u tim institucijama svaki put inzistiraju da neke druge točke dobiju prioritet", rekao je. Dodao je kako partnerstvo funkcionira te da predstavnici Hrvata neće dopustiti da ih se opterećuje optužbama o rušenju europskog puta.

Pokušaji izigravanja sustava i važnost zaštite ustavne ravnoteže

Osvrnuvši se na učestale prigovore dijela javnosti i dužnosnika o "trećem entitetu", predsjednik Čović je istaknuo kako se to pitanje nameće upravo kada netko želi osporiti prava koja se odlučuju na razini kolektiviteta. "Tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, moraju biti legitimni predstavnici triju naroda da bi upravo iznosili svoja stajališta", poručio je. Također je dodao kako BiH "nikad neće zaživjeti kao unitarna država, kao građanski koncept", podsjetivši kako se već 97% svih aktivnosti vodi po građanskom modelu, dok se samo preostala tri posto odnose na izbor člana Predsjedništva BiH i Domove naroda.

Konaković predložio da glavni pregovarač bude srpski predstavnik

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, predsjednik Čović je podsjetio na ranije dogovore. Rekao je kako je upravo na prijedlog ministra Konakovića dogovoreno da pregovarač bude predstavnik srpskog naroda, no kada je to trebalo i formalizirati, počelo se tražiti nešto drugo. Pojasnio je kako će imenovanje pregovarača morati biti usvojeno u Vijeću ministara po modelu na koji to tijelo inače radi, zajedno s usvajanjem Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH.

Predsjednik Čović je uputio još jedan apel partnerima da prekinu s političkim nadmudrivanjem u funkciji izborne kampanje. Pozvao ih je da iskoriste narednih nekoliko mjeseci kako bi dovršili preduvjete i otvorili pregovarački proces, te stabilizirali odnose usvajanjem Reformske agende. Podsjetio je na obećanja dana prilikom formiranja vlasti krajem 2022. godine, koja su uključivala europski i NATO put, rješavanje Izbornog zakona radi osiguranja legitimnog predstavljanja te osiguravanje mira, stabilnosti i ekonomskog napretka. "Vrlo malo smo toga realno realizirali da se bavimo sami sobom", rekao je, upozoravajući na potrebu povratka konstruktivnom radu.

Neustavan izbor u Predsjedništvu glavni uzrok zastoja u BiH

Odgovarajući na izravno pitanje o Izbornom zakonu te je li realno očekivati njegove izmjene u mjesecima prije izbora, predsjednik Čović je izrazio optimizam. Potvrdio je kako su razgovarali sa svim strankama, istaknuvši kako su predstavnici srpskog naroda već podržali njihov prijedlog koji se trenutačno nalazi u parlamentarnoj proceduri, odnosno u Domu naroda.

Komentirajući stajališta bošnjačkih partnera, predsjednik Čović je podsjetio kako oni u javnim istupima često priznaju da postojeća situacija nije pravedna. Referirajući se na izjave ministra Elmedina Konakovića i drugih dužnosnika iz proteklih nekoliko godina, podsjetio je na njihove riječi da "nije dobro da se Hrvatima biraju predstavnici". Međutim, upozorio je na problem koji nastaje kada se prijeđe na konkretne poteze: "Kad dođete do teme da se to uradi, onda postoji neki drugi uvjet, da se prvo mora promijeniti Ustav, i tako dalje."

Pojasnio je kako su hrvatski predstavnici ponudili konkretno rješenje – prijedlog izmjena postojećeg Izbornog zakona kojim bi se kroz "jedan mali model" osiguralo da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran dominantno voljom Hrvata, na isti način na koji se dominantno voljom Bošnjaka bira bošnjački te voljom Srba srpski član. Predsjednik Čović je istaknuo kako taj prijedlog sada stoji u Domu naroda te da se čeka kvalitetna odluka i razumijevanje bošnjačkih predstavnika, upozorivši ih da ovakva situacija najviše šteti upravo njima kao najbrojnijem narodu, ali i samoj državi.

Kao ključni problem nefunkcioniranja države, predsjednik Čović detektirao je upravo neustavan izbor članova vrha BiH. Ocijenio je kako su svi zastoji u posljednje tri godine, između ostalog, posljedica djelovanja "dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH koji konzumiraju još uvijek mogućnost da će od Bosne i Hercegovine napraviti jedan građanski, unitarni model".

Poručio je kako takav koncept nije funkcionirao proteklih trideset godina, a neće ni u naredna tri desetljeća. "Što se prije okrenemo svojoj budućnosti, prepoznamo da je ovo naša domovina koja funkcionira po Ustavu kojeg imamo sada dok se ne dobije novi Ustav", naglasio je predsjednik Čović, zaključivši kako se i taj eventualni novi Ustav mora mijenjati po postojećem modelu.

Pobjeda načela konstitutivnosti pred Europskim sudom

U daljnjem razgovoru, novinar je podsjetio na nedavnu rezoluciju Vijeća Europe koja je prepoznala ključne probleme u BiH. Predsjednik Čović je potvrdio njezinu važnost, pojasnivši kako su predstavnici Hrvata (Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH te članica Izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe) jasno poslali poruku o vrijednostima koje treba slijediti u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Čović istaknuo je kako je Vijeće Europe tom rezolucijom vrlo jasno osnažilo pristup konstitutivnosti kao "natkrovljujuće ustavno načelo", što je ujedno i osnova cjelokupnog daytonskog koncepta. Dodao je kako su to prepoznali i dužnosnici u Washingtonu koji u posljednjih pola godine šalju slične poruke. "Zato pozivam kolege, i predstavnike srpskog naroda, bez obzira na to jesu li pozicija ili opozicija, te predstavnike bošnjačkog naroda, bez obzira na ulogu u kojoj se nalaze, da to prepoznaju kao šansu", apelirao je predsjednik Čović, izražavajući uvjerenje da se u narednih nekoliko mjeseci mogu dominantno riješiti unutarnji problemi i osigurati funkcionalnost države kako bi se nastavila izgradnja euroatlantskog puta.

Apsurdnost promjena nacionalnosti

Kada je riječ o pitanju federalizma i njegove nepoželjnosti u određenim krugovima u BiH, novinar je podsjetio na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Kovačević", u kojoj je istaknuto pravo država na uređenje izbornih jedinica. Odgovarajući na tezu da je izborna jedinica tek tehnička kategorija koja traje na dan izbora od 7 do 19 sati, predsjednik Čović je pitao: "Tko nam je branio da u Federaciji napravimo dvije izborne jedinice po Ustavu i po zakonu? Sve je u redu, samo je potrebna dobra volja."

Također je istaknuo kako se država može organizirati i drugačije, pod uvjetom da se to ne radi s namjerom da brojniji narod nadmudri i nadvlada druge. Ponovno je izrazio uvjerenje da će prevladati politička zrelost, posebice kod onih koji se danas, kako je rekao, pokušavaju približiti mladosti u Sarajevu okupljenoj zbog neuređenosti i nefunkcionalnosti društva.

Poručio je kako je potrebno ponovno se okupiti te, ukoliko postoji bolja podloga za partnerstvo od one stvorene prije tri godine, iskoristiti nadolazeće izbore u listopadu za još bolji dogovor. Do tada, naglasio je predsjednik Čović, treba dati šansu onome što je zapisano u Daytonu i Aneksu IV, prema kojem Bosna i Hercegovina još uvijek može funkcionirati. Prisjetivši se poratnih vremena kada su se Federacija i država nazivale "luđačkom košuljom" u kojoj Hrvati ne mogu živjeti, podsjetio je na povijesni proces dogovaranja – od Washingtonskog sporazuma '94. godine do Daytona, gdje se neprestano tražilo rješenje za osiguranje adekvatne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog predstavljanja i europskog puta, unatoč svim postojećim slabostima.

Komentirajući najavu kandidature Slavena Kovačevića, člana Demokratske fronte i savjetnika Željka Komšića, te njegovu izjavu da se "ne smije dopustiti Čoviću i Dodiku omjer 2:1 u Predsjedništvu protiv BiH", predsjednik Čović ocijenio je kako je takve izjave najbolje ne komentirati jer same po sebi govore o apsurdu i osobama o kojima je riječ. "I sad imate dva naprema jedan. Imate dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Što smo dobili, a što će to biti ako s druge strane bude autentičan, legitimni predstavnik hrvatskoga naroda?", upitao je, poručivši kako će ovo biti njihova domovina koju će graditi i u kojoj "nikada neće biti dva naprema jedan".

Ocijenio je kako želja za dominacijom nad drugim narodom još uvijek traje kod dijela političara koji žive u zabludi o mogućnosti ostvarenja građanskog koncepta. Ponovio je kako taj koncept nikada neće zaživjeti, navodeći konkretan primjer njihove politike, nedavni proces predlaganja kandidata za predstavnika u ime BiH u Europskom sudu za ljudska prava, gdje na širi popis nije uvršten niti jedan predstavnik hrvatskoga naroda. "To je politika koju zagovaraju dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH ili politika koju eksponira taj gospodin Kovačević", istaknuo je predsjednik Čović, podsjetivši na apsurd da se ista osoba žalila Europskom sudu za ljudska prava zbog nemogućnosti kandidiranja kao pripadnik "Ostalih", da bi danas bila kandidat za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Odlazak u Washington i Bruxelles

Odgovarajući na pitanje o najavljenom odlasku u Washington i planiranim susretima u Sjedinjenim Američkim Državama, dr. Dragan Čović otkrio je kako je riječ o dugoročnoj inicijativi obilaska svih bitnijih destinacija tijekom priprema za izbore. Pojasnio je kako su do sada obavili razgovore gotovo sa svim predstavnicima međunarodne zajednice u BiH te ključnim političkim akterima sva tri naroda. Dodao je kako su u Hrvatskoj održali intenzivne sastanke s predsjednikom Vlade i resornim ministrima, a slične aktivnosti planirane su i za Bruxelles, Svetu Stolicu, Washington te druge važne centre.

Predsjednik Čović je izrazio uvjerenje u sadržajne razgovore s dužnosnicima u Washingtonu, videći u njima potencijalne partnere za pomoć ukoliko domaći sustav zataji te ponovno dođe do blokade izmjena Izbornog zakona s ciljem izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Naglasio je posebnu snagu i težinu američkih poruka u kontekstu aktualnih geopolitičkih promjena. "Mi želimo poslati poruku vrlo jasno. Naše izaslanstvo će tamo otići na jednoj zavidnoj razini", najavio je, dodavši kako se u narednih mjesec dana očekuju intenzivne komunikacije i pripreme, uz naglasak da će uslijediti i posjet Bruxellesu u skladu s politikom koju predvode HDZ BiH i HNS BiH.

Južna plinska interkonekcija kao strateški interes

Predsjednik Čović ocijenio je kako projekt Južne plinske interkonekcije ide dosta dobro, no uz opasku da je i dalje suočen sa stalnim podmetanjima. Pojasnio je detalje dogovora postignutog krajem prošle godine, prema kojem su se trebale usvojiti izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kako bi se iz članka 4. isključila tvrtka BH-Gas. Umjesto toga, dogovoreno je da se otvori mogućnost ulaska koncesionara kojeg bi odabrale američke tvrtke, što je usuglašeno i s američkim otpravnikom poslova u Sarajevu, Johnom Ginkelom. Međutim, umjesto očekivane ciljane izmjene kojom bi se doveo koncesionar, došlo je do, kako je predsjednik Čović opisao, širenja procesa i pokušaja izmjene gotovo polovice Zakona.

Unatoč tome, predsjednik Čović najavio je skori susret s Ginkelom u Mostaru kako bi se proces priveo kraju. Ponovio je da je Južna plinska interkonekcija strateški interes hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske, jer povezuje plinovod od Krka, preko BiH, dalje prema istoku. Osvrnuo se i na širu sliku energetskih i infrastrukturnih projekata vezanih uz plinofikaciju, spomenuvši planove za izgradnju velikih plinskih elektrana od 400 MW u Mostaru, Kaknju i Tuzli, uz prijedlog da se sličan projekt, ukoliko postoji lokalni interes, realizira i u Jajcu.

Predsjednik Čović je otkrio i detalje razgovora vođenih u organizaciji otpravnika poslova s američkom korporacijom Bechtel. Prema njegovim riječima, razgovaralo se o snažnijem infrastrukturnom uključivanju te tvrtke u regiju, iz koje su izbivali posljednjih tridesetak godina. Konkretno, razgovaralo se o Jadransko-jonskom koridoru i dionici autoceste od Tarčina do juga Mostara, pri čemu bi Bechtel, zbog svojih kapaciteta, nastupio kao investitor, projektant i izvođač radova. Dodatno, otkrio je kako je ponuđeno i davanje pod koncesiju zračnih luka u Mostaru i Sarajevu. Predsjednik Čović je potvrdio načelni interes za Zračnu luku Mostar, istaknuvši kako je ona u vlasništvu Grada, dok bi se o sarajevskom aerodromu moralo razgovarati s institucijama Vlade Federacije.

Ime kandidata za Predsjedništvo do kraja ožujka

Predsjednik Čović potvrdio je da će se objava imena kandidata HDZ-a BiH i HNS-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dogoditi do kraja idućeg mjeseca. Također je pojasnio proceduru, najavivši održavanje Središnjeg odbora HDZ-a BiH u narednih tridesetak dana. Na tom će se tijelu prvo usvojiti strategija stranke za predstojeće izbore, koju ponovno, kao i prije četiri godine, predvodi Darijana Filipović u ulozi predsjednice Izbornog stožera. U sklopu tih aktivnosti bit će predložen i kandidat HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Predsjednik Čović je naglasio kako se u tom procesu neće utrkivati s drugima, ali da paralelno vode razgovore sa svim strankama unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH kako bi se zaštitili od pokušaja eliminacije hrvatskih predstavnika, spomenuvši pritom ponovno "kojekakve udare tipa Kovačevića".

Također je pojasnio kako je cilj do kraja pomladiti stranačke redove, donijeti svježinu i osigurati "skladan prelazak iz jedne generacije u drugu". Sebe je pritom opisao kao pripadnika "analogne generacije", istaknuvši potrebu povezivanja s novom, digitalnom generacijom.

Dodao je kako će moći predstaviti kandidata i hrvatskom glasačkom tijelu i svim prijateljima, naglasivši da će to biti osoba koja zaslužuje predstavljati i Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu, ali i hrvatski narod.

Sudbina hrvatskoga naroda ne smije se izlagati riziku

Predsjednik Čović je potvrdio da je razgovarao s većinom političkih stranaka, istaknuvši osobne razgovore s Ilijom Cvitanovićem i Ivanom Vukadinom u posljednjih desetak dana, dok se s ostalima susreo i pozdravio u prolazu. Izrazio je duboko uvjerenje u racionalnost lidera spomenutih stranaka. Otkrio je kako im je izravno sugerirao i zamolio ih da zbog nečijih potreba ne izlažu riziku sudbinu hrvatskoga naroda. "Oko hrvatskoga člana Predsjedništva BiH se ne može licitirati, oko drugih pozicija naravno, svatko treba naći svoje mjesto", pojasnio je, naglasivši kako se nada da ta "mudrost" nikoga od njih sutra neće okrenuti protiv hrvatskoga naroda, navukavši njegov gnjev ukoliko bi, raspršivanjem 20 000 ili 30 000 glasova, ugrozili izbor autentičnog hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Kao ilustraciju štetnosti takvih političkih poteza, predsjednik Čović se prisjetio posljednjih lokalnih izbora. Istaknuo je primjer Žepča, gdje je zbog nerazumijevanja i oduzimanja dijela glasova zamalo ugrožen izbor Mate Zovke za načelnika, dok je u Odžaku, uslijed, kako je ocijenio, "nerazumne politike samo da bi se naškodilo HDZ-u", hrvatski narod izgubio načelničku poziciju unatoč svojoj dominantnoj brojnosti. Upozorio je kako se takav scenarij ne smije ponoviti na višoj razini.

Predsjednik Čović je poslao jasnu poruku kako će stranka kojoj je na čelu sigurno predložiti osobu koju će moći podržati i ostale stranke, upozorivši kako bi svaki drugačiji scenarij predstavljao putovanje u političku neizvjesnost za te oporbene stranke, ali i ogromnu štetu za cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Uspjeh Zrinjskog

Razgovor je zaokružen temom sportskog uspjeha mostarskog Zrinjskog i rezultatom 1:1 protiv Crystal Palacea. Predsjednik Čović je potvrdio da ne putuje na uzvrat u Englesku jer takva gostovanja već duže vrijeme ne prakticira, ali je istaknuo ponos na rezultat kluba i rad cijelog tima, od Uprave do trenera Igora Štimca.

Na opasku kako u Bosni i Hercegovini nisu svi navijali za Zrinjski, predsjednik Čović je to ocijenio očekivanim, povukavši paralelu s političkim i društvenim fenomenima o kojima se ranije govorilo. Upozorio je na licemjerje onih koji "špekuliraju" i pokušavaju zabraniti dolazak pjevačima zbog pjesama koje im se ne sviđaju ili pak kritiziraju sve što nosi hrvatski predznak.

Kao primjer takvog apsurda naveo je kritike na račun Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Pojasnio je kako je riječ o instituciji s hrvatskim predznakom u središtu grada, ali koja je istovremeno otvorena za sve – u kojoj može glumiti i koju može posjetiti bilo tko. "Zrinjski je upravo slika i tog dijela Bosne i Hercegovine. Nema nikakvih barijera, nikakvih ograničenja. Igraju najbolji i na to smo ponosni", zaključio je predsjednik Čović.

Izvor: www. rtv-hb.com