HDZ BiH

Svi snosimo odgovornost prema hrvatskom narodu i u skladu s tim trebamo donositi odluke

Najveća hrvatska stranka u BiH, HDZ, prije nepuna dva tjedna objavi­la je kandidaturu Darijane Filipović, dopredsjednice stranke, za najvažni­ju poziciju u BiH, mjesto hrvatskog člana Predsjedništva. S gospođom Filipović razgovarali smo o prvim dojmovima nakon objave kandidatu­re, reakcijama, stavovima “petorke”, viđenju stanja u BiH te planovima do izbora, ali i nakon njih.

Večernji list: Prošla su gotovo dva tjedna od objave vaše kandidature. Kakvi su dojmovi?

Odgovarala sam nekoliko puta u medijima na pitanja o kandidaturi i spominjala da tijek vremena daje i meni neko drugo razumijevanje kan­didature. Jedan dojam bio je nakon same objave, a danima nakon toga kandidaturu sagledavam drugačije. Kada se osvrnem na tih 15 dana, vrlo sam zadovoljna. Podrška koju sam dobila od stranke sa svih razina, premijera RH Andreja Plenkovića, većine stranaka HNS-a, znači mi i olakšava sve što radim. No najviše me veseli podrška ljudi koje srećem izvan protokola, na cesti, kafiću, dru­ženjima. Kao i to da među njima ima dosta mladih koji mi iskazuju po­dršku. Dala sam nekoliko intervjua i izjava u kojima su me naši žitelji mogli bolje upoznati. Neki od njih već su izazvali reakcije kod političkih oponenata i drago mi je što je tako. S ponosom i radošću, spremna ulazim u predstojeće razdoblje.

Večernji list: ”Petorka” od objave vaše kandida­ture nije ništa loše o vama govorila. Ali izjavljuju kako žele neovisnog kandidata s određenim karakteri­stikama — obrazovanog, nekorum­piranog, s međunarodnim isku­stvom. Kako gledate na to?

Svatko ima pravo kandidirati se, poštujem to i temelj je demokracije. Ne postoje nikakvi razlozi za osobne animozitete. Ja se time u kampanji neću baviti. Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH zahtijeva i isku­stvo i poznavanje političkih procesa. A svi snosimo odgovornost prema hrvatskom narodu i u skladu s tom odgovornosti trebamo donositi od­luke.

Večernji list: Predsjedništvo BiH iznimno je važ­na pozicija, a do sada je, kada su Hr­vati u pitanju, bila mjesto najveće uzurpacije njihovih prava. Mislite bi da bi se javnost trebala upoznati s osobama koja pretendiraju na to mjesto?

Predsjedništvo BiH nije pozici­ja za političke eksperimente. To je diplomatska, sigurnosna i ustavno definirana dužnost, mjesto gdje se štite kolektivna prava svakog konsti­tutivnog naroda, gdje se vode razgo­vori s međunarodnom zajednicom, potvrđuju međunarodni sporazumi i akti. To nije pozicija na koju se dolazi bez političkog iskustva, kontakata, dubinskog razumijevanja političkih i institucionalnih procesa. Predsjed­ništvo je i specifična funkcija o od­nosu vidljivosti i izvršnog utjecaja. S jedne strane je važna u simbolič­kom smislu i ima važnu ulogu u si­gurnosti i vanjskoj politici, s druge u smislu izvršne uloge i pojedinačnog političkog utjecaja nije mjesto gdje netko može provoditi samostalnu politiku. Ovaj dio vrijedi posebno objasniti. Znamo da tri člana Pred­sjedništva odluke donose nekada konsenzusom, u nekim slučajevima većinom. U nekim procesima, po­sebno u vanjskoj politici i sigurnosti, važna je veza između Vijeća minista­ra i Predsjedništva, ali i drugih razina vlasti. Politička osobnost člana Pred­sjedništva BiH je jedno, ali ako član Predsjedništva nije dio šire političke strukture, njegov utjecaj se značajno smanjuje. Stoga na toj poziciji imati nekoga tko dolazi izvan sfere javnog i političkog prostora je i besmislen pristup.

Večernji list: Je li to i razlog što još nema kandi­data “petorke”?

Sigurno jedan od razloga je i taj što dio njih razumije ovo što govo­rim. Drugi je vjerojatno jer postoji svjesnost o izbornom sustavu i pra­vilima u kojima djelujemo. Izborna matematika i prošlost pokazuju kako podjela hrvatskih glasova, čak i u omjeru 90 naprema 10 posto, zna­čajno podiže šanse za izbor bošnjač­kog kandidata na hrvatsku poziciju. To je, nažalost, struktura izbornog sustava u kojem živimo. Svaka po­djela hrvatskih glasova omogućava ponovno izbor bošnjačkog kandida­ta na hrvatsku poziciju.

Večernji list: Kako se onda izboriti za legitimno predstavljanje, za izmjene Izbor­nog zakona, kada bošnjačke, gra­đanske stranke uporno Hrvatima biraju predstavnike ili ih preglasa­vaju?

Prije svega ćemo se za legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH morati izboriti na dan izbora, iska­zujući svoju izbornu volju. A onda nastaviti raditi da se i zakonski onemogući izigravanje volje jednog konstitutivnog naroda za političkom reprezentativnošću kroz izmjene i dopune Izbornog zakona. Sve je više političkih aktera u BiH koji drže kako je vrijeme da se ova pitanja riješe. Praksa da se izabere bošnjački član Predsjedništva, a onda i dijelom gla­sova neki politički radikal na hrvat­sko mjesto koji destruktivno djeluje na odnos između Hrvata i Bošnjaka, ali i na funkcionalnost BiH uopće, ozbiljno je narušila povjerenje. Mi­slim da su ljudi svjesni kako to ima posljedice na svakodnevni život i na­predak, i Hrvata i Bošnjaka. Ono što povijest pokazuje jest da su razdoblja suradnje donosila konkretne rezulta­te, zajedničku izgradnju institucija, gospodarske projekte, lokalne za­jednice koje su funkcionirale. A raz­doblja sukoba i nepovjerenja dono­sila stagnaciju - za sve. Bez iznimke.

Večernji list: A hoće li se prijepori između Boš­njaka i Hrvata moći riješiti?

Sva otvorena pitanja između Bošnjaka i Hrvata neće biti riješena, pogotovo ona koja se tiču prošlosti. Kolektivno sjećanje, to moram reći otvoreno, nije isto i nikad neće biti. Hrvati i Bošnjaci mnoge događaje i ljude iz prošlosti doživljavaju druga­čije. Tu se nećemo složiti. I ne mora­mo. To nije preduvjet dobrog odnosa. Preduvjet svega je uzajamno uvaža­vanje i gradnja odnosa na pozitivnim iskustvima. A ona, kako sam navela, postoje. I na kraju, i Europska unija je zajednica naroda koji imaju duboko različite kolektivne memorije. Zajed­nička budućnost ne zahtijeva zajed­ničku prošlost. Zahtijeva zajednički interes i uzajamno poštovanje. To je put koji i mi možemo slijediti.

Večernji list: Spočitava vam se da ste u sjeni Dra­gana Čovića, da nemate kapacitet, da ste premladi... Kako na sve to gle­date? Vjerujem da ste čuli i vidjeli u javnosti reakcije.

Bez obzira na reakcije, bilo da su i pozitivne i negativne, neću udovolja­vati poželjnoj percepciji. Moji stavovi mogu se prepoznati u dosadašnjim medijskim istupima, posebice od objave kandidature te kroz moj poli­tički put i rad. Kod mene nećete vi­djeti političku oholost da smatram kako osoba treba biti rođena za određenu poziciju, nego naprotiv, da sazrijeva kroz vrijeme i proce­se dok ne bude spremna prihvatiti odgovornost koja joj se povjeri. U tom kontekstu promatram i zahval­na sam za priliku da surađujem i s predsjednikom stranke, ali i sa svim dužnosnicima HDZ-a koji su ostavi­li traga u formiranju moje političke osobnosti. Oslanjat ću se i dalje na tu suradnju i nastaviti graditi odno­se. Drago mi je da je velika većina naših žitelja prepoznala moje dobre namjere, želju da vratim legitimitet instituciji za koju sam kandidirana, ali i politiku usmjerim na ono što je najbolje za hrvatski narod i BiH. O meni govori moj put, sve ono što sam do sada sama ostvarila i kako. Želja mi je da sinergijom iskustva svih u HDZ-u BiH izradimo formulu za uspjeh i na ovim izborima.

Večernji list: Što je vaš plan u Predsjedništvu BiH? Koji bi bili politički prioriteti u mandatu?

Kao prvo, vratiti Predsjedništvu BiH njegovu izvornu ulogu da u njemu budu zastupljeni Hrvati kao konstitutivni narod u BiH, zajedno s druga dva naroda. Samim tim će Predsjedništvo imati ponovno svo­ju ustavnu ulogu. Ako bolje i dublje pogledamo političku dinamiku, pri­mijeti se posljednjih godina nedo­statak važnijih političkih inicijativa i događaja u Predsjedništvu. To se čak vidi i kod posjeta izaslanstava iz inozemstva, u Predsjedništvu bi se zadržali kratko jer je svima ja­sno da je problem ovako koncipi­rano Predsjedništvo u kojem sjede dva eksponenta bošnjačke politike. Upravo zbog neodgovornog djelova­nja Predsjedništva narušen je ugled BiH u međunarodnoj javnosti. Kada je posljednji put u Predsjedništvu bio legitimni hrvatski član, BiH je preda­la zahtjev za članstvo u EU. Postojao je jasan impuls iz Predsjedništva da se u sinergiji s drugim razinama vlasti radi na napretku BiH. Želim vratiti tu dinamiku u Predsjedništvo. Drugo, iako nisu izravne nadležnosti Predsjedništva, često su podijeljene nadležnosti više razina vlasti, želim koristiti politički vidljivu poziciju da pokrećem političke inicijative i okupljam političke aktere koji žele raditi i na pitanjima važnim za po­dizanje standarda i kvalitete života u BiH, od gospodarskog razvoja do infrastrukture. Predsjedništvo treba biti i mjesto gdje će se voditi politički razgovori o tome kako stvoriti ozra­čje da budemo učinkovitiji u javnim politikama koje mogu donijeti vidljiv napredak u svakodnevnom životu.

Večernji list: Proteklih dana bili ste u Dubrov­niku, svjedočili potpisivanju spo­razuma o Južnoj plinskoj interko­nekciji između BiH i Hrvatske te razgovarali s američkim dužno­snicima. BiH postaje važan dio i američke interesne sfere. Mislite li kako u svemu tome Hrvatska ima važnu ulogu i još je jednom poka­zala koliko želi dobro BiH?

Sporazum o Južnoj plinskoj inter­konekciji s Republikom Hrvatskom važan je trenutak za našu državu. Otvoren je put američkim investito­rima za jedan od najvažnijih projekta u povijesti BiH koji jamči energetsku neovisnost. Potpisivanje sporazuma pokazalo je važnost suradnje s Repu­blikom Hrvatskom te koliko su nje­zini predstavnici uistinu dokazani prijatelji BiH. Sam dolazak američ­kog ministra energetike u Dubrovnik i poruke koje je prenio o namjerama predsjednika Trumpa o ulaganjima u ovom dijelu Europe i već započetim investicijama u BiH znače i sigurnost i stabilnost, kako ekonomsku tako i političku. Republika Hrvatska po­maže BiH i prijeći europski put i za­hvalni smo jer imamo takve partnere i dokazane prijatelje.

izvor: Vecernji list