HDZ BiH

Dopredsjednik Vijeća ministara BiH i ministar financija Vjekoslav Bevanda nastoji svojim porukama i potezima pridonijeti stabilnosti i izlasku iz sadašnje krize u zemlji. On rješenje vidi u pridržavanju načela jednakopravnosti kao temelja na kojem se može graditi budućnost.

Koliko se kriza odrazila na rad Vijeća ministara?

- Kako ste i sami vidjeli, to je, nažalost, realnost. No situacija će biti puno jasnija već ovoga tjedna. Sjednica je zakazana i uskoro će se znati hoćemo li je imati, odnosno hoće li postojati kvorum.

Kako ipak gledate na posljednji sukob bošnjačke i hrvatske strane nakon jednostranog pokretanja zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde?


- Vidjeli ste kako su se postavili svi hrvatski dužnosnici, što smatram apsolutno ispravnim, a osobno nastojim ne doprinositi stvaranju novih napetosti.

Svejedno, kako gledate na praksu jednostranih odluka ili pak nadglasavanja, navodno, uime BiH?

- To je loše i, nažalost, nije prvi put. Da nema tog mog glasa bez kojega se ne mogu donositi odluke nadglasavanjem, bilo bi toga zasigurno i u samom Vijeću ministara.

Postoji li iskrenost među partnerima u Vijeću ministara, kakva je suradnja?

- Desetu sam godinu na pozicijama u izvršnoj vlasti i pokušavao sam biti otvoren i iskren, no naučio sam tijekom tog vremena da iskrenost ne znači ništa. Za mene je najvažnije ipak držati se dane riječi, a prije svega, staviti interes naroda i stranke u svim tim poslovima. Nema toga što bi me moglo natjerati da prodam interes mog hrvatskog naroda.

Posljednjih mjeseci svjedočimo stalnom podizanju napetosti, od popisa, izbora, obilježavanja nekih događaja, revizije presude. Čini se da državna vlast funkcionira od prigode do prigode, što je posebno vidljivo u Parlamentu. Može li se optimistično gledati na nastavak mandata ove vlasti?

- Istina je to što navode, ali Vijeće ministara je imalo i dobrih odluka. Donijeli smo proračun i samo pokušajte dočarati što bi bilo da smo u privremenom financiranju i da se sada oko toga treba dogovoriti. Najvažnije je pri tome da svatko bude odgovoran u obavljanju svoje dužnosti. Istina, kriza je teška i bremenita, a što se tiče odnosa u Parlamentu, najbolji je pokazatelj činjenica da toliko zakona koji su izglasani u Vijeću ministara tamo nije dobilo potporu. Dakle, imamo odluke od slučaja do slučaja. Jedino predstavnici stranaka okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora BiH, odnosno HDZ-a BiH su, rekao bih, lučonoše i imaju kontinuitet u stavovima. Vidite da nemamo čak potpore ni za odluke koje su vezane uz aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, sa svjetskim financijskim institucijama, da je izgradnja autoceste zaustavljena. A pri tome najveći je problem, čini mi se, kada se nešto mora uraditi na područjima koja većinom nastanjuju Hrvati.

Imate li dojam da bi se kolege iz Saveza za promjene mogli povući iz Vijeća ministara?

- Uistinu to ne znam, vrlo brzo ćemo imati tu informaciju. Ne bih želio govoriti o njihovim odnosima između i unutar stranaka iako imam privatna mišljenja o svemu tome.

Jedno vrijeme, dok je trajala “ljubav” između SDA i Saveza za promjene, Hrvati su bili problem u Vijeću ministara. Je li to i sada slučaj?

- Uvijek su hrvatski ministri problem upravo zbog tog kontinuiteta i dosljednih stajališta. Svjedoci smo sjednica članova Predsjedništva BiH i čelnika stranaka na kojim bi se dogovorili određeni projekti, no kada bi se sljedeći put susreli, zaključili bismo da ništa nije provedeno.

Što vam to onda govori?

- Optimistično gledam na stvari...

Kako onda možete biti optimist?

- Jednostavno moram.

Ali svejedno vas varaju...?!

- To što oni misle da varaju, ne donosi nikome ništa dobro. Ni njima, niti ijednom narodu, ni pojedincu u BiH. Mislim da treba dosljedno provoditi ono što smo se dogovorili u koalicijskim dogovorima. Loše bih se osjećao da prevarim nekoga ili da netko iz vrha HDZ-a nekoga slaže. Ja to još nisam doživio.

Maloprije ste spomenuli autocestu. Navodno nema više političkih problema?!

- Vidjet ćemo kako će ići provedba.

Europska investicijska banka je provodila istragu o natječaju za dionicu Počitelj - Mostar jug. Ima li problema s financiranjem projekta?

- Mislim da smo u problemima sa svim financijskim institucijama. Njihova su stajališta posve jasna. Imamo ogroman iznos novca koji je završen pregovarački, a riječ je o oko 800 mil. eura. Sada je sve to zakočeno jer uvjeti koji se traže iz tih kreditnih ugovora nisu ispunjeni, a novac stoji.

Tko je odgovoran za to?

- Odgovorni su svi oni koji nisu dopustili da donesemo sve potrebne odluke. Za to nismo odgovorni mi Hrvati.

Jeste li zadovoljni približavanjem EU, odnosno sadašnjim ispunjavanjem upitnika?

- U Ministarstvu smo imali oko 170 pitanja i s kolegama smo uspješno, puno prije vremena sve okončali. Posve sam siguran da i kroz analizu, koja se očekuje od EK, neće biti problema.

Jeste li optimist da BiH može do kraja godine dobiti kandidacijski status za EU?

- Kada bismo izdvojili upitnik i gledali ga tako, normalno da bih bio optimist. Međutim, isto tako, u upitniku imate masu pitanja političkog karaktera, a ljudi iz EU koji će obrađivati ove odgovore dakako prate što se zbiva u zemlji. Ne možemo utjecati na to što će oni nama postavljati kao potpitanja. Najvažnije je, međutim, za nas da sve vratimo u institucije sustava i da se na taj način radi.

Iako ste optimist glede europskog puta, svejedno imamo ozbiljne političke probleme...

- Oni su suština. Imate puno pitanja koja se odnose na politiku, učinkovitost institucija.

Jedno od tijela koja ste uspostavili glede provođenja europskih reformi je i Mehanizam koordinacije. Funkcionira li?

- Bila je jedna sjednica ovog vrhovnog tijela i mislim da treba nastaviti tako raditi. Ne bih rekao da to tijelo ne funkcionira, nego da su uspostavljena pravila. Poštuje li svatko pravila, to je druga stvar.

Može li se zaobići Mehanizam koordinacije?

- On mora funkcionirati ako se hoće ići europskim putem. Možemo mi sami sebi lagati, ali u ovom slučaju smo partneri EU i oni će temeljito ocjenjivati što mi radimo.

EP donio je nedavno rezoluciju o BiH koju su iz političkog Sarajeva uglavnom kritizirali. Kako komentirate poruke iz rezolucije?

- To možda najbolje svjedoči o lažnom odnosu prema Europi. Jedno se priča, a na drugoj strani sve što vodi jednakopravnosti naroda, prije svih Hrvata, bude dočekano na nož. To me iskreno razočarava. Očito je kako se dio priče čuva za unutarnju scenu, a onda se drugi prezentira vani. Za mene je to krajnje nevjerodostojno. Uostalom, vidite kakve se poruke šalju i RH. Imate zemlju s kojom dijelite granicu dugu 1000 km i imate životne, gospodarske, sigurnosne veze, a onda se postavljate prema njima kao da su neprijatelji. Ne koristiti povlastice od RH kao članice EU koja je uvijek bila prijatelj BiH, bez obzira na to tko tamo bio na vlasti, za mene graniči sa zdravom pameti.

Nedavno je u posjetu BiH bio predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i navodno je krivotvorena njegova izjava u priopćenju nakon susreta s predsjedateljem Zvizdićem?

- Ne mogu to komentirati.

Niste bili na sastanku?!

- Niti sam pozvan, niti sudjelovao. Što se tamo događalo iza zatvorenih vrata, ne znam. Nisam čovjek koji na nagađanjima temelji stav.

Najavljuje se održavanje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH. Što ćete kandidirati kao točku?

- Sjednica se očekuje u travnju, a jednako kao i kad sam bio u Beogradu ili Podgorici, kandidirat ću pitanje neriješene sukcesije, potraživanja koja ima BiH. To sam pitanje pokrenuo kao ministar financija. Rezultata već ima. Prva zajednička sjednica održana je nakon sedam godina i siguran sam da ću oko te teme i u Hrvatskoj imati partnera jer i ona ima potraživanja, prije svega, od bivše Narodne banke Jugoslavije.

Kako objašnjavate situaciju da su vas neki kritizirali i zbog uspješno okončanih razgovora oko klirinškog duga koji će BiH naplatiti u novcu?

- To je, nažalost, slika BiH. Sa svojim timom uspio sam službenim kanalima ishoditi ono što ni jedna sljednica bivše države nije uspjela. Svi su naplaćivali dugovanja u nekim robama.

Avioni, kamioni...

- Pa i kredama i pločama. Uspjeli smo, dakle, efektivno naplatiti potraživanje u ukupnom iznosu od 125 milijuna dolara suglasno zakonu koji uređuje raspodjelu novca. Uspio sam dobiti suglasnost svih razina vlasti za to da s naše strane ne bude problema. Ruska strana i mi smo proveli sve potrebne procedure i sada treba potpisati sporazum te usuglašavamo detalje. Sada to treba samo ratificirati u Parlamentu. Neki interesni krugovi pojavljivali su se ranije kao posrednici da riješe ovo pitanje, a ja nisam htio ni s jednim od tih “velikih igrača” razgovarati. Išao sam službenim putem i sve je dogovoreno s ruskim ministrom financija i vladom Ruske Federacije.

Što je s aranžmanom s MMF-om, je li moguće da bude reprogramiran, mijenjan u značajnom dijelu?

- Moguće je i da bude raskinut kao što je to bilo u prošlosti. Ali o tome ćemo govoriti kada Misija MMF-a dođe u službeni posjet, mislim da će to biti 7. ožujka, i tada će se analizirati što je ispunjeno, a što je preostalo za uraditi iz pisma namjere. Svi znamo da nije ispunjen dio obveza. Sa svoje strane činio sam sve da to završimo, ali stvari nismo okončali. Ne znam što će nova kriza donijeti jer odluke treba donositi u Parlamentu što se tiče zakona koji nisu usvojeni.

Reformska agenda se vrlo blisko vezuje uz sredstva koja se očekuju od stranih financijskih institucija. Kako ocjenjujete njezine učinke i jesu li dovoljni za napredak?

- Nisu posve dovoljni, a ova Reformska agenda je sukus svega onoga za što smo se deklarativno opredijelili. Dio tih stvari je riješen, ali ostaje provesti teži dio posla. Sve, dakako, ovisi o političkoj volji i opredjeljenju da provedeno ono što smo dogovorili.

Neki vjeruju kako se politički prijepori guraju u prvi plan jer se ne želi provesti reforme, a ova godina se čini kao da je izborna?

- Ne može sada nitko kao alibi reći da je naslijedio neke probleme ili da je na početku nečega. Vrlo brzo će biti dvije i pol godine otkako je uspostavljena vlast i ovo je za mene presudna godina. Bio sam optimist da ćemo zbog toga u godini koja nije izborna biti posvećeni provedbi onoga što je za dobrobit sviju. Gubitak svakog dana, da ne kažem mjeseca ili ukupno ove godine je katastrofalan za Bosnu i Hercegovinu.

Kako gledate na prijedloge političara koji su zatražili da se smanje pričuve Centralne banke BiH i taj novac usmjeri u gospodarske projekte?

- Ja na to pitanje gledam apsolutno kao realan čovjek i bio sam protiv tog prijedloga kada smo uspostavljali vlast jer se ta inicijativa pokrenula, a tako razmišljam i danas. Mislim, prije svega, da političari imaju loše savjetnike i savjete. Na primjeru Bugarske moglo se vidjeti što se dogodi kada se uruši Centralna banka. Umalo je doživjela financijski slom i da nisu članice Europske unije priskočile u pomoć, dogodila bi se katastrofa. Devizne pričuve su naš stabilizator i sigurnost svih, a prije svega financijskog sektora kako ne bi došlo do njegova urušavanja. Identično je stanje i u kući ako se neodgovorno ponašate i dovedete u pitanje vlastitu egzistenciju.

(vecernji.ba)