HDZ BiH

Na polovini mandata najveća frustracija ministra prometa i veza FBiH Denisa Lasića vezana je uz zaustavljanje izgradnje autoceste. Očekuje zaokret. 


Nedavno su vlasti BiH obavijestile pa povukle obavijest o suglasnosti izgradnje ceste Beograd - Sarajevo. Hoće li doći do dogovora oko dviju trasa koje zagovaraju federalne odnosno srpske vlasti?

- U službenim kontaktima predstavnika Bosne i Hercegovine i Republike Srbije iniciran je projekt brze ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd. Bitno je naglasiti da je prometnom strategijom Bosne i Hercegovine, koja je nedavno usvojena, planirana izgradnja cesta višeg ranga na nekoliko pravaca, uključivo i one Sarajevo - Višegrad - granica Republike Srbije, ali i cestovni pravac Žepče - Tuzla - Brčko - Bijeljina - granica Republike Srbije. I jedna i druga varijanta kvalitetnije bi povezale Sarajevo i Beograd. U tijeku je izrada studijske dokumentacije za brzu cestu Sarajevo - Višegrad - granica Republike Srbije koju financira Europska komisija, a trebala bi se graditi na europskom pravcu E 761. SEETO - Ruta 3. Ranije je izrađen idejni projekt brze ceste odnosno autoceste na pravcu Žepče - Tuzla - Brčko - Orašje. Vlada Federacije BiH podržava inicijativu Goražda da se usvoji varijanta po kojoj bi se projekt realizirao na pravcu Sarajevo - Pale - Prača - Goražde - Višegrad. O tom projektu će se još mnogo razgovarati jer je riječ o zahtjevnom i skupom projektu o kojemu zainteresirane strane imaju oprečna mišljenja. 



Za prometnicu Sarajevo - Beograd vlasti će se zadužiti i obveze će plaćati svi građani. Što je pak s drugim projektima, poput brze ceste Mostar - Grude - Livno - Split?

- Kao što sam već rekao, to su složeni i skupi projekti koji zahtijevaju vrijeme i novac, a realizirat će se po prioritetima. Svakome je jasno da je prioritet autocesta na koridoru Vc i brza cesta Lašva - Nević Polje, a potom i brza cesta Mostar - Široki Brijeg - Grude. Kako su kreditne mogućnosti ograničene i svakako ispod potreba da bi se realizirali svi planirani projekti, sagledat će se i varijante izgradnje po koncesijskom modelu, kao i modelu javnog privatnog partnerstva.

Zbog raznih malverzacija, još jednom su propali projekti na izgradnji autoceste na području Hercegovine. Može li se očekivati da će zemljani radovi početi do kraja godine?

- Teško je objasniti zašto nije krenula realizacija projekta na dionici gdje smo imali gotovu projektnu dokumentaciju, riješene imovinsko-pravne odnose, osigurana sredstva i proveden postupak za dodjelu ugovora kao što je slučaj izgradnje mosta Počitelj. U ovom i sličnim slučajevima možemo govoriti o opstrukcijama, prije svega, pojedinih članova Uprave JP Autoceste FBiH i Povjerenstva koje je provodilo postupak dodjele ugovora. U tu priču uvučene su i međunarodne financijske institucije, što je u konačnici rezultiralo obnovom postupka. Uz to, važno je istaknuti značajne vanjske utjecaje, prije svega, južno od Mostara, gdje se položaj trase nekoliko puta mijenjao pod pritiskom lokalne zajednice, što je rezultiralo peticijom koju je potpisao veliki broj građana, a koju su dostavili na mnoge adrese, uključujući i međunarodne financijske institucije. Nadam se kako je ta igra završena i da će se stvoriti pretpostavke za početak radova prije kraja godine.

Osjećate li frustracije upravo zbog činjenice da su prošle dvije godine vašeg mandata, a da je dobar dio radova zaustavljen?

- Autocesta na koridoru Vc iznimno je skup i složen projekt. Sagledavajući trenutačno stanje i aktivnosti, možemo konstatirati da nisu na zadovoljavajućoj razini. U prethodnom razdoblju izgrađene su i puštene u promet dionice Tarčin - Zenica te Bijača - Zvirovići. Bitno je naglasiti da se radi i na nespornim dionicama na kojima su većim dijelom bili riješeni imovinsko-pravni odnosi. Budući da Javno poduzeće Autoceste FBiH nije bilo kreditno zaduženo, bez većih poteškoća su osigurana kreditna sredstva i te dionice su mogle biti izgrađene po planiranoj dinamici. Međutim, po okončanju izgradnje tih dionica nastupilo je razdoblje koje karakterizira niz objektivnih okolnosti koje su značajno usporile aktivnosti i dovele do zastoja u realizaciji projekta. Investicijsko-tehnička dokumentacija na ostalim dionicama autoceste na koridoru Vc nije bila na potrebnoj razini da bi se moglo nastaviti s realizacijom sukladno planiranoj dinamici. Na većini neizgrađene trase pojavile su se inicijative za izmjene zbog izričitih zahtjeva lokalne zajednice, a potom i u cilju značajnih ušteda koje se mogu ostvariti optimalizacijom trase. Poznato je da su razmatrani i usvojeni amandmani na prostorni plan posebnog obilježja trase autoceste na koridoru Vc. Te izmjene su nametnule potrebu izrade nove projektne dokumentacije na većini neizgrađene trase autoceste. Bitno je naglasiti da je u prethodnom razdoblju u velikoj mjeri iscrpljen kreditni potencijal JP Autoceste FBiH pa je s razlogom pokrenuta inicijativa za donošenje zakona o izmjenama Zakona o trošarinama BiH kojim se predviđa povećanje izdvajanja dodatnih 0,10 KM iz maloprodajne cijene naftnih prerađevina za financiranje izgradnje autocesta. Poznato je da taj Zakon još nije usvojen.

Ipak, ima se dojam da je taj spor rezultat koalicijske ljubavi HDZ - SDA?!

- Uz tehnička, financijska i proceduralna ograničenja i poteškoće koje su nas pratile u proteklom razdoblju u vezi s realizacijom projekta autoceste na koridoru Vc, potrebno je naglasiti i odgovarajuće probleme do kojih je došlo zbog stanja u JP Autoceste FBiH koje je u mnogome vezano uz opće odnose i stanje u FBiH. Naime, zbog nedefiniranih odnosa i složenosti procedure, gotovo cijelo razdoblje rada ove Vlade FBiH, JP Autoceste Federacije BiH imao je vršitelje dužnosti Uprave, pa i Nadzornog odbora. U takvim okolnostima, direktor i članovi Uprave radili su s ograničenim ovlastima, a zbog neriješenih odnosa uglavnom nisu djelovali kao tim. Ni suradnja s Ministarstvom nije bila na zadovoljavajućoj razini.

Nedavno je propala inicijativa za uvođenje trošarina od 15 feninga na gorivo. Gospodarstvenici tvrde kako bi im takva mjera značajno otežala posao, a bez trošarina nema izgradnje autocesta. Što je onda rješenje?

- Rekao bih da nije propala inicijativa, nego da procedura nije okončana. Činjenica je da je BiH pri dnu ljestvice zemalja u Europi po izdvajanju sredstava za financiranje cesta iz maloprodajne cijene naftnih prerađevina. Uz to, ako se ima u vidu činjenice da su upravitelji cestama iscrpili svoje kreditne potencijale i da će se bez povećanja naknada za ceste iz ovog izvora usporiti ili potpuno obustaviti investicijske, a onda i građevinske aktivnosti na cestama, svakome bi trebalo biti jasno da nije riječ o dodatnom nametu, nego o opravdanom potezu od kojeg će biti višestruke koristi za društvo u cjelini. 


Državni ministar Jusko istaknuo je kako nema problema s izgradnjom Pelješkog mosta, no onda se ponovno čuju osporavanja tog projekta. Što je istina?


- Što se tiče realizacije tog projekta, ne vidim ništa sporno. Smatram da će od izgradnje tog mosta Neum i cijeli južni dio BiH imati značajne koristi. Naime, stavljanjem u funkciju prirodnih resursa otvaraju se mogućnosti za gospodarski razvoj područja s obje strane granice. Po svemu, taj projekt je više gospodarski nego infrastrukturni. Naravno, potrebno je voditi računa da se projektnim rješenjem zaštite interesi Bosne i Hercegovine.



Kada će biti okončana izgradnja ceste Stolac - Neum i koliko je njezino značenje u smislu posljednjih gužvi na granicama, ali i turističkog razvoja Neuma?

- Javno poduzeće Ceste Federacije BiH provodi postupak za dodjelu ugovora za izvođenje radova na dionici ove ceste od Broćanca do Kiševa. Programom modernizacije cesta u Federaciji BiH, koji je odobrila Vlada Federacije BiH, osigurana su i dodatna sredstva za ovaj cestovni pravac. Završeni su pregovori s međunarodnim financijskim institucijama oko kredita i trebali bi biti operativni odmah po usvajanju izmjena Zakona o trošarinama BiH kojima je predviđeno izdvajanje dodatnih 0, 05 KM za financiranje javnih cesta. Izgradnja nove ceste svugdje donosi prosperitet i vraća život, a u ovom slučaju je to posebno naglašeno zbog specifičnog položaja Neuma i njegove turističke orijentacije.

Magistralne, a osobito regionalne ceste u Federaciji BiH u lošem su stanju. Postoje li sredstva za njihov oporavak i koji su prioritetni projekti?

- Po programu modernizacije cesta u Federaciji BiH zaključen je ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj za kredit od 65 milijuna eura, a već ranije ugovoreno je 50 milijuna eura kredita s Europskom investicijskom bankom. U tijeku su razgovori sa Svjetskom bankom o kreditu u iznosu od 50 milijuna eura. Ta sredstva namijenjena su za saniranje šteta od poplava, sanaciju tunela i mostova, izgradnju obilaznica gradova gdje je to prioritetno potrebno, izgradnju trakova za spora vozila na usponima gdje je to tehnički opravdano te izgradnju nekih dionica magistralnih cesta. Ovo Ministarstvo iniciralo je uzimanje kredita kod međunarodnih financijskih institucija koji bi bio namijenjen isključivo za financiranje regionalnih cesta. Naime, za razliku od stanja u Republici Srpskoj, gdje je isti upravitelj zadužen za upravljanje i magistralnim i regionalnim cestama pa su u proteklom razdoblju kreditna sredstva koja su provedena u tom entitetu korištena i za financiranje regionalnih cesta, u Federaciji BiH regionalnim cestama upravljaju županije, a magistralnim Federacija BiH jer su po tom pitanju podijeljene ustavne nadležnosti, a kreditna sredstva za te namjene su ulagana isključivo u magistralne ceste. Za namjenski kredit za financiranje regionalnih cesta trebale bi se zadužiti županije uz jamstvo Federacije BiH koja bi se osigurala na temelju prihoda namijenjenih za financiranje regionalnih cesta koji se prikupljaju na razini Federacije BiH.

Koji će se još projekti graditi od sredstava dobivenih GSM licencijom?

- Ovaj izvor sredstava uglavnom je iscrpljen jer je istekao rok u kojem su operateri bili dužni izdvajati sredstva po toj osnovi. Za preostali iznos koji je na raspolaganju, listu projekata, na prijedlog entitetskih vlada će utvrditi Vijeće ministara BiH.

Južna i sjeverna obilaznica Mostara godinama se najavljuju, ali radovi nikako da počnu. U čemu je problem?

- Južna obilaznica Mostara će se realizirati u okviru projekta koji realizira Javno poduzeće Ceste Federacije BiH, a čija je realizacija vezana uz usvajanje zakona o izmjenama Zakona o trošarinama BiH, a kad je riječ o zapadnoj odnosno sjevernoj obilaznici Mostara, tehničko rješenje će se definirati kroz projekt brze ceste Mostar - Široki Brijeg - Grude - granica RH, odnosno povezivanje te brze ceste s autocestom na koridoru Vc.

Zračna luka Tuzla doživjela je procvat (deseci linija niskotarifnih kompanija), a istodobno Mostar, unatoč potencijalu, i dalje živi od čarter-letova. Što je problem s Mostarom?

- U Federaciji BiH u operativnom radu su tri međunarodne zračne luke - Međunarodni aerodrom Sarajevo, Međunarodni aerodrom Tuzla i Međunarodna zračna luka Mostar. Sve tri zračne luke su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti odgovarajući prihvat i otpremu zrakoplova i putnika te posjeduju licencije međunarodnih zračnih luka. Federalno ministarstvo prometa i veza već nekoliko godina aktivno sudjeluje u razvoju zrakoplovne infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz subvencije i kapitalna ulaganja. Zračna luka Mostar, koja posluje u bitno drukčijim okolnostima od drugih u FBiH, zahtijeva dodatna ulaganja kako bi se ostvario puni potencijal koji ima. U 2016. godini Federalno ministarstvo prometa i veza dodijelilo je Zračnoj luci Mostar ukupan iznos od dva milijuna maraka za razvoj infrastrukture i proširivanje poslovanja. Sredstva su iskorištena za opremanje nedostajućom opremom, proširivanje kapaciteta, rekonstrukciju terminalne zgrade i druge prioritetne izdatke koje Zračna luka Mostar još uvijek ne može pokriti iz redovitog poslovanja. Federalno ministarstvo je i u 2017. godini planiralo izdvajanja u ukupnom iznosu od dva milijuna maraka koja će doprinijeti daljnjem infrastrukturnom razvoju zračne luke. Nakon stvaranja tih infrastrukturnih pretpostavki, kao i drugih pretpostavki koje trebaju poduzeti menadžment Zračne luke Mostar i Grad Mostar kao vlasnik te Zračne luke, za očekivati je uvođenje redovitih linija. To bi svakako bilo u interesu boljeg povezivanja kako grada Mostara tako i šire regije s drugim gradovima u Europi, kao i drugim dijelovima svijeta. Federalno ministarstvo prometa i veza će nastaviti podržavati razvoj zrakoplovnog prometa te će, ako se pojavi potreba za sudjelovanjem u otvaranju novih zrakoplovnih linija, Ministarstvo razmotriti i takve projekte.

Vaš je resor ogroman, a ogroman problem predstavljaju Željeznice FBiH. Kako zaustaviti trend povećavanja gubitaka?

- Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine jedan su kompleksan infrastrukturni sustav i o njima je u javnosti stvorena slika gubitnika, ali činjenica je da su Željeznice Federacije najveći prijevoznik robe u Federaciji, koje godišnje prevezu oko 8,8 milijuna tona robe i, po analizi koju je uradio tim Svjetske banke, Željeznice Federacije na svojoj mreži prevezu 20 posto više tereta od prosjeka EU. Jedan od osnovnih razloga sadašnjeg stanja financijskog poslovanja u Javnom poduzeću Željeznice FBiH je što Federacija BiH ne izdvaja dovoljna sredstva za održavanje željezničke infrastrukture koja je u njezinu vlasništvu, što joj je i zakonska obveza po Zakonu o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranja željezničkog putničkog i kombiniranoga prometa, a kojim je definirano da se financiranje održavanja željezničke infrastrukture Federacije BiH vrši iz proračuna. Kako bismo stvorili jasniju sliku, dajemo podatke za 2016. godinu gdje je Federacija BiH za financiranje održavanja željezničke infrastrukture izdvojila sredstva iz proračuna u iznosu od 19,240.000 KM, dok je Javno poduzeće Željeznice Federacije BiH za te namjene utrošilo iznos od 33,877.926,93 KM, što znači da su Željeznice iz svojih sredstava vršile održavanje infrastrukture u iznosu od 14,637.926,93 KM te za taj iznos ostvaruju i gubitak u poslovanju.

Rješenje za zaustavljanje trenda negativnog poslovanja tog javnog poduzeća u najvećoj mjeri ovisi o stavu Federacije BiH odnosno visini ulaganja u taj oblik prijevoza koji se u cijelom poslijeratnom razdoblju do danas vrši neproporcionalno u korist cesta, ne uzimajući u obzir dominantu ulogu željeznica u prijevozu tereta.

Nužni potezi za zaustavljanje negativnog trenda poslovanja Željeznica su stvaranje održivog sustava financiranja održavanja željezničke infrastrukture, odnosno puna primjena Zakona o financiranju željezničke infrastrukture dodjeljivanjem ukupnih troškova održavanja iz proračuna Federacije BiH za te namjene. Zatim, u proračunima županija kojima prolazi željeznička mreža potrebno je utvrditi iznose za sufinanciranje željezničkog putničkog prometa, kao i potrebna sredstva na održavanju cestovnih prijelaza između direkcija za ceste i JP Željeznice Federacije BiH u omjeru 50 posto - 50 posto u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH. I naposljetku, stvoriti zakonsku regulativu kojom bi se prijevoz nafte isključivo obavljao željeznicom te drugih zakonskih okvira odnosno mjera kojima bi se smanjila emisija štetnih plinova cestovnog prometa jer je željeznica ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza, a time bi se izvršilo i rasterećenje cestovnog prometa.

Što u suštini znači pokretanje procedure “due diligence” za HT Mostar i BH Telecom, je li to put za njihovu prodaju?

- Vlada Federacije BiH planira, u cilju kvalitetnijeg sagledavanja stanja i poboljšanja poslovanja telekom operatera, angažirati konzultantsku tvrtku koja bi uradila dubinsku analizu poslovanja kompanija BH Telecom i HT Mostar, što predstavlja jednu od preuzetih obveza iz pisma namjere s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Otvorene su sve opcije kada je riječ o eventualnom restrukturiranju BH Telecoma i HT Eroneta, ali sigurno neće doći do privatizacije, odnosno prodaje većinskih paketa dionica koje su u državnom vlasništvu.

(vecernji.ba)