HDZ BiH

Ako izmjene Izbornog zakona BiH ne budu usvojene, mogu doći u pitanje opći izbori 2018. godine, kaže zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zamjenica predsjedatelja  Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto.

Krišto je naglasila da je usvajanje ovih izmjena neophodno za definiranje budućih odnosa, ali je neophodno i za samu budućnost BiH.

GLAS: Hrvatski narodni sabor (HNS) je preko izaslanika u hrvatskom Klubu u Domu naroda Parlamenta BiH u petak uputio u proceduru izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Šta je predloženo?

KRIŠTO: Riječ je o izmjenama Izbornog zakona kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH iz FBiH i izboru izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH. Prijedlozi su upućeni na usvajanje po hitnoj proceduri. Predložili smo nešto što je u ovom trenutku neophodno da ne bismo došli u situaciju da izbori 2018. dođu u pitanje, s obzirom na to da imamo obavezu da implementiramo odluku Ustavnog suda za grad Mostar, a isto tako i nedavnu odluku za izbor izaslanika. Podrazumijevajući i činjenicu da smo na političkoj razini već nekoliko puta kod izbora članova Predsjedništva pokušavali postići dogovor o tome da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike, a kako do dogovora nije došlo, mi smo predložili ovaj dokument.

GLAS: Šta sadrži taj prijedlog?

KRIŠTO: Da se u FBiH formiraju tri ad-hoc izborna područja "A", "B" i "C". U područje "A" ubrajaju se osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima popisa stanovništva živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda, u "B" područje u kome prema podacima posljednjeg popisa živi više od dvije trećine hrvatskog naroda, a sve ostale izborne jedinice ubrajaju se u izborno područje "C". Za člana Predsjedništva, kada je riječ o Bošnjacima, bio bi izabran onaj kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uslov da je u području koje se sastoji od izbornih područja "A" i "C" osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja "B" i "C". Za hrvatskog člana Predsjedništva bio bi izabran onaj kandidat koji je osvojio među hrvatskim kandidatima najviše glasova, uz uslov da je u izbornom području koje se sastoji od izbornih jedinica "B" i "C" osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja "A" i "C".

GLAS: Iako još nisu vidjeli taj prijedlog, u strankama bošnjačkog naroda već su ga odbacili. Zašto?

KRIŠTO: Na neki način i ne čudi ovo što ste i sami rekli. Mi smo i do sada kroz političke razgovore sa bošnjačkim političkim strankama uvijek imali neku vrstu takvog odgovora. Nikada se nije našao argument ili razlog zašto je nešto što predlažemo neprihvatljivo. Jednostavno, oni su to odbacivali samo zato što je predloženo od strane HNS-a ili hrvatske političke opcije. Vjerujem ipak da će svi oni koji su dio parlamentarne demokracije sada pokazati minimum odgovornosti. Nadam se da će dobro izanalizirati ove prijedloge i da će zaista doći do zaključka da ni na kakav način ne dovode u pitanje bilo kakvu poziciju nekog naroda. Prijedlozi nisu na štetu drugih, a činimo nešto što je dobro za sve narode i građane. Smatram da je to minimum od koga treba poći i vjerujem da će postojati minimum razuma da bismo napravili iskorak.

GLAS: Bude li se u BiH i dalje nastavilo sa populističkim stavovima, vodi li to paralizi institucija i daljem razdoru?

KRIŠTO: I danas smo na neki način u nekoj paralizi i BiH i sustava. Sigurno nam štetu nanose populističke inicijative i to stvara kaos. Ono što je najpotrebnije u ovom trenutku je rješavanje pitanja Izbornog zakona. BiH je potreban Izborni zakon koji je demokratski i da u ovoj zemlji postoji nešto na čemu počiva cijeli sustav. Naravno da bi bilo dobro da imamo potrebnu većinu za izmjene Ustava BiH, jer smo u obavezi da provedemo odluku "Sejdić i Finci", ali očito je da se svi bave bespotrebnim stvarima kojima zabavljaju javnost. Zalagat ću se za to da podržim sve dobre inicijative, a za sve što je neprihvatljivo jasno ćemo reći svoj stav.

Dom naroda

Prema prijedlogu koji su u proceduru uputili izaslanici Ljilja Zovko, Zdenka Džambas i Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, Mario Karamatić iz HSS-a i Martin Raguž iz HDZ-a 1990 u Dom naroda Parlamenta Federacije biralo bi se, kao do sada, iz županijskih skupština po 17 izaslanika iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih. U Klub Srba birala bi se četiri izaslanika iz Sarajevske županije, iz Livanjske i Unsko-sanske po tri, Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske po dva i jedan iz Srednjobosanske županije. Klub Srba do danas je uglavnom bio nepopunjen. Takva je situacija i u aktualnom sazivu.

(glassrpske.com)