HDZ BiH

Zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, boravila je od 22. do 26. svibnja u posjeti Azerbajdžanu, Gruziji i Armeniji u sklopu izaslanstva Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.

Izaslanstvo, predvođeno predsjedateljem Odbora, Davidom McAllisterom (EPP, DE), uz zastupnicu Zovko, sačinjavali su i László Tokes (EPP, HU), Andrejs Mamikins (S&D, LV), Angel Dzhambazki (ECR, BG), Ivo Vajgl (ALDE, SL), Helmut Scholz (GUE/NGL, DE) i predstavnica međuparlamentarnog izaslanstva, Heidi Hautala (Greens, FI).

Europski zastupnici sastali su se s predstavnicima vlasti, oporbe i civilnog društva u tri zemlje kako bi procijenili odnose s EU, uključujući i nove sporazume, potaknuli reforme, borbu protiv korupcije i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Potaknuli su partnere EU-a na rješavanje dugotrajnih sukoba u regiji u okviru postojećih formata posredovanja.

„Posjetom području Južnog Kavkaza Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta je podigao vidljivost Europske unije putem otvorenog i iskrenog dijaloga. Svjedoci smo moralne jačine Europske unije i njezine prihvatljivosti kod svih sugovornika. Prirodno je da EU preuzme vodeću ulogu medijatora u pronalaženju mira i stabilnosti na svojim granicama“, izjavila je zastupnica Željana Zovko nakon posjete.

Zastupnici su se sastali s predsjednikom Azerbajdžana, Ilhamom Alijevim, gruzijskim predsjednikom Giorgijem Margvelashvilijem i predsjednikom Armenije, Serzhom Sargsyanom. U sve tri zemlje sastali su se i s ministrima vanjskih poslova, predsjednicima ili zamjenicima parlamenta, predsjedateljima Vanjskopolitičkog odbora, članovima vladajućih stranaka i oporbe, predstavnicima civilnog društva i aktivistima za ljudska prava, kao i s predstavnicima međunarodnih organizacija.

Osim toga, zastupnici su posjetili i prihvatilišta za raseljene osobe i izbjeglice u Azerbajdžanu, administrativnu liniju s Južnom Osetijom u Gruziji i, u Armeniji, Memorijal žrtvama genocida te projekt koji je financirala Europska unija a koji podupire strukovno osposobljavanje.

U Azerbajdžanu su članovi istakli da je njihov posjet bio demonstracija nastavka otvorenog i iskrenog dijaloga između Europskog parlamenta i parlamenta u Azerbajdžanu. Podsjetili su kako Europski parlament pomno prati pregovore o novom sporazumu između EU i Azerbajdžana i da će, nakon završetka pregovora, biti zatraženo od Europskog parlamenta da dade svoju suglasnost na sporazum. Naglasili su da su dijelovi sporazuma o zajedničkim vrijednostima jednako važni kao i dijelovi trgovine i sektorske suradnje. Konkretno, potaknuli su vlasti da provode odluke Europskog suda za ljudska prava i brzo otpuste sve političke aktiviste i branitelje ljudskih prava. Također su razgovarali o nedavnim zakonima koji ograničavaju financiranje nevladinih organizacija i situaciji vezanoj za medije koji imaju poteškoća u Azerbajdžanu - poput Meydan televizije i Radija Slobodne Europe.

U Gruziji su zastupnici pozdravili produbljivanje odnosa između EU i Gruzije i istaknuli kako je Gruzija vodeća zemlja u istočnom partnerstvu. Istaknuli su kako su reforme koje se odvijaju impresivne i pozdravili su trenutačni rad na provedbi Sporazuma o pridruživanju. Istodobno, zastupnici su potaknuli vladu na nastavak reformskih napora, posebice reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštite manjina. Također su razgovarali o amandmanima na Ustav od kojih se očekuje da donosu velike promjene, uključujući i izborni sustav, te su pozdravili činjenicu da se vlada konzultira s Venecijanskom komisijom. Podržali su opsežne konzultacije s opozicijom i s civilnim društvom kako bi ove velike reforme bile što inkluzivnije. Konačno, zastupnici su ponovno potvrdili podršku Europske unije suverenitetu Gruzije i teritorijalnom integritetu.

U Armeniji su članovi raspravljali o novom sporazumu između EU i Armenije - na koji će Europski parlament također trebati dati svoju suglasnost. Napomenuli su da je Armenija također članica Euroazijske ekonomske unije i stoga je taj novi sporazum demonstracija da istočno partnerstvo nije igra a dobitkom ili gubitkom u konkurenciji s drugim regionalnim akterima. Potaknuli su sljedeću vladu da provede potrebne reforme poput reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i diskriminacije. Istaknuli su da je poboljšanje poslovne klime i stvaranje prilika za gospodarski rast za povećanje zaposlenosti - osobito mladih Armenaca - veliko očekivanje od društva i da je primjena preporuka promatrača izbora također prioritet. Konačno, potaknuli su vlasti da pokrenu duboke reforme o pitanjima kao što su nasilje u obitelji, sloboda medija, radnička prava, ravnopravnost spolova i prava manjina, uključivanje civilnog društva u proces i osiguravanje nepristrane, vjerodostojne i učinkovite istrage svih navodnih kršenja ljudskih prava.

U vezi Nagorno-Karabakh sukoba, zastupnici su podsjetili da je status quo neodrživ, da sukob nema vojno rješenje i treba rano političko rješavanje u skladu s međunarodnim pravom. „EU i dalje u potpunosti podupire napore i prijedloge posredovanja OESS-ovih supredsjedatelja Minske skupine ", rekli su na kraju zastupnici.

(europarl.europa.eu)