Vijesti Node

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović treći je put od početka mandata posjetio Svetu Stolicu i razgovarao sa Svetim Ocem. Još jednom se, kaže, uvjerio u potporu koju papa Franjo pruža BiH.
Koliko Sveti Otac i državni tajnik, s kojima ste također imali sastanak, razumiju to što se događa u BiH, napose s Hrvatima katolicima?
- Njihova zabrinutost je proizvod upravo kvalitetnih informacija. Mnoštvo je problema danas u svijetu i BiH nije jedina, ali broj Hrvata katolika drastično se smanjio u BiH posljednjih 20 godina. Mnogi naši samostani u našoj Bosni Srebrenoj su u takvoj poziciji da u njihovoj blizini imate broj vjernika na razini jedan do dva posto. Želimo da ta njihova slika bude upotpunjena razlozima zbog čega je situacija takva i zašto se ljudi ne vraćaju te kako to riješiti. Imam osjećaj da jako dobro razumiju i potrebu da očuvamo svoja vjekovna ognjišta, ali i da snažnije kao politika stvaramo politički i pravni ambijent jedne sigurnosti i otvorimo se snažnije za investiranje u BiH kako bi se kroz nova radna mjesta, izvan javnog sektora i državnih službi, stvorila mogućnost da se izgrađuju mlade obitelji u BiH.
Što je papa Franjo poručio građanima BiH? Kakve poruke donosite iz Vatikana?
- Uputio je pozdrave svima onima koje je imao prigodu sresti u Sarajevu pri svom zadnjem hodočašću, a uvjeren sam da će njegovo sljedeće hodočašće u BiH, u Mostar, u Hercegovinu, biti jednako izloženo pozornosti svekolike bh. javnosti i svih zemalja u okruženju. Poslao je i jasnu poruku, uz onu da molimo za njega i ohrabrujemo ga, da činimo sve kako bismo ohrabrili mlade ljude i njihove obitelji da ostanu živjeti u BiH. Zamolio me da prenesem pozdrave kolegama Bakiru Izetbegoviću i Mladenu Ivaniću te ohrabrio sve nas koji se bavimo politikom da izgrađujemo društvo koje će prepoznati mladi ljudi kao mjesto gdje ima smisla živjeti. U razgovoru koji je trajao nekih pola sata mnogo vremena posvetili smo socijalnim i ekonomskim prilikama. Zanimali su ga detalji o životu mladih ljudi, kako promišljaju svoju budućnost. S te strane, kao i u dosadašnjim razgovorima sa Svetim Ocem, vrlo ohrabren sam njegovim promišljanjima i jasnim nastojanjem da BiH postane dio europskih integracija jer je i to jedan od preduvjeta da u BiH izgradimo društvo po mjeri čovjeka.
Možete li usporediti stanje u BiH u vrijeme kada je Sveti Otac pohodio BiH i danas? Jesmo li usvojili išta od onoga što nam je poručivao i savjetovao u Sarajevu?
- Prihvatili smo mi mnogo toga. Mi gradimo društvo iako je to spor proces. Mi smo pred dobivanjem kandidacijskog statusa za EU, pred aktivacijom MAP-a kada je u pitanju NATO savez. Informirao sam ga, i to ga je vrlo zanimalo, da smo mi u sljedećih godinu, godinu i pol na jednoj prekretnici odnosa u BiH i naravno da sam duboko uvjeren kako nismo ni izbliza iscrpili sve svoje mogućnosti i ono o čemu smo prije dvije godine imali prigodu razgovarati sa Svetim Ocem. Ja sam s te strane, kada je riječ o vođenju vanjske politike, vrlo zadovoljan, a da smo mogli mnogo više, to je sasvim jasno. Ipak, činjenica je da je prelazak iz jednog stanja društva u drugo veliko iskušenje i zbog toga sam tražio ove susrete baš sada. Vjerujemo da u idućih godinu dana i hrvatski narod u BiH, ali i BiH, rješavaju većinu svojih institucionalnih problema.
Jeste li razgovarali o provedbi Temeljnog ugovora između BiH i Svete Stolice? Koliko je Vatikan zadovoljan provedbom dogovorenog?
- Naravno da državnog tajnika i druge jako zanima kako stojimo s provedbom obveza koje smo preuzeli potpisujući taj dokument. Međutim, s obzirom na to da smo do sada imali intenzivnu komunikaciju o toj temi, kada su u pitanju blagdani, imovina, mirovinsko i zdravstveno osiguranje svećenika, ovaj put nismo više vremena na to trošili. Ove druge teme su zahtijevale da se o njima prioritetno govori, ali smo i kroz to govorili o potrebi još snažnijeg vezivanja sa Svetom Stolicom, posebno nas koji predstavljamo hrvatski narod u BiH.
Koliko ovakvi susreti na najvišoj razini mogu pomoći u rješavanju hrvatskog pitanja u BiH?
- Svaki susret, pogotovo kada se vodi na ovakvoj razini, olakšica je svima onima koji su u svakodnevnoj političkoj utakmici, da riješe neka pitanja koja su nama Hrvatima u BiH, kao najmalobrojnijem narodu, važna, a odnose se na uspostavu jednakopravnosti s druga dva naroda i kako bismo gradili našu BiH. Mi koji smo zagovornici europskih vrijednosti u BiH duboko vjerujem da smo i poveznica svih drugih u BiH koji su brojniji od nas.
Tijekom posjeta obišli ste i Zavod sv. Jeronima. Kakvi su dojmovi?
- Ovo je već deseti ili petnaesti put da sam bio u Zavodu sv. Jeronima i svaki put iznova se na neki način oplemenimo onim što jest naša baština na ovim prostorima. Tu je dosta naših mladih svećenika i razgovarali smo o stanju u BiH jer oni će se nakon školovanja vratiti u BiH.
Imali ste prigodu posjetiti i Vatikanski arhiv. Što ste sve vidjeli?
- U Arhivu Svete Stolice imali smo se priliku upoznati kako funkcionira ovdje taj cijeli jedan sustav, kao i s dokumentima koji se odnose i na nas, koji su dio korespondencije između pojedinih papa i onih koji su bili voditelji ili predstavnici života hrvatskog naroda u BiH i Hrvatskoj u proteklih tisuću godina.
(vecernji.ba)