HDZ BiH

Dr. Čović: "Sa svoje strane ću učiniti sve što je neophodno da bi došlo do prilagodbe SSP-a i rješavanja pitanja mehanizma koordinacije".

07.06.2016

Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u intervjuu za Klix.ba ističe optimizam kada je riječ o europskom putu BiH, naglašavajući da će usvajanje mehanizma koordinacije i prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) biti veliki korak k pozitivnom odgovoru Europske unije (EU) na predati zahtjev za članstvo u EU. Dr. Čović je govorio i o aktualnom stanju koalicije, opterećenjima koja koče reforme i brojnim drugim pitanjima, najavivši dogovor o održavanju izbora u Mostaru 2. listopada ove godine.

Koliko ste danas, pola godine nakon predaje, optimistični vezano za zahtjev BiH za članstvo u EU i brzinu tog cjelokupnog procesa?

Pa ja sam veoma optimističan i to realno optimističan. Mi moramo biti iskreni prema javnosti, do sada to nismo često govorili, posljednji je mjesec predsjedanja Nizozemske i mi u tom mjesecu nismo očekivali ni odgovor ni upitnik. Ali isto tako, to smo sebi zacrtali odmah na početku predsjedanja Slovačke kao jedan imperativ i vrlo jasan plan. Očekujem da ćemo do kraja sedmog mjeseca imati odgovor i upitnik. Naravno, ostala su još dva pitanja koja moramo riješiti i da smo ovaj razgovor vodili za pet dana vjerujem da bi to bilo završeno. Sa svoje strane ću učiniti sve što je neophodno da bi došlo do prilagodbe SSP-a i rješavanja pitanja mehanizma koordinacije.

U javnosti se raspravljalo da li je predaja zahtjeva preuranjena. Ranije ste izjavljivali da će BiH najkasnije do svibnja dobiti odgovor na podneseni zahtjev, kao i upitnik. Gledano s ove vremenske distance, je li se požurilo sa zahtjevom?

Ne, nismo požurili, mislim da smo čak i zakasnili. Govorimo o predaji zahtjeva, o želji da budete član EU, da se opredijelite za jednu instituciju, a ne da postajete njen član. Recimo, da to nismo uradili danas, mi to ne bismo uradili siguran sam u narednoj godini ili u naredne dvije godine, odnosno do izbora 2018. godine. Bilo bi prenaivno da smo čekali to vrijeme jer ova kriza u Europi i uopće čitav ambijent koji ima različite aspekte krize je jedna velika šansa za nas i zato mislim da smo čak i malo zakasnili. I kad danas pričamo o tome jesmo li ili nismo ispunili sve preduvjete, ja ću vrlo jasno kazati da smo za predaju aplikacije davno ispunili uvjete, a sve dalje je do nas kojom ćemo dinamikom ići odgovarati na upitnik i time stvoriti ambijent za dobivanje statusa kandidata. To je neki ozbiljan posao za koji ja vjerujem da ćemo ga uraditi sljedeće godine. U suprotnom, da zahtjev nismo predali tada, siguran sam da bi naredna godina bila potpuno izgubljena. Uvijek moramo voditi računa o tome tko je predsjedatelj EU, koliko ta zemlja iskazuje uopće interes za proširenje EU. To se odnosi i na Nizozemsku, Slovačku, ali i na Maltu i Veliku Britaniju koje će predsjedavati u 2017. Zbog toga je za mene važno da ovo shvate sve kolege i ja im prenosim danas poziv da ova sitna pitanja koja su u našim rukama riješimo u narednih sedam dana. Tada bismo na ministarskom sastanku u Bratislavi 12. srpnja dobili pozitivan ugovor, a potom i upitnik.

Jesu li riješena pitanja mehanizma koordinacije i prilagodbe SSP-a?

Mehanizam koordinacije postoji. Istina, do njega smo došli na specifičan način jer se nismo držali dogovora, kao i kod puno drugih stvari. Upravo zbog toga treba napraviti određene preinake i vjerujem da će to biti urađeno na sastanku predsjedsedatelja Vijeća ministara i entitetskih premijera. Formalno, mi imamo mehanizam koordinacije, u kojoj mjeri je on funkcionalan i koliko će ovaj novi biti funkcionalan je pitanje. Mislim da ćemo mi njega mijenjati još najmanje deset puta u narednim godinama jer je to jednostavno živi mehanizam, kao što je živi organizam i BiH koja funkcionira u jednom složenom sustavu. Što se tiče SSP-a i tradicionalne trgovine mi moramo uvažiti činjenicu da danas imamo 28. članicu EU koja nije bila članica u vrijeme potpisivanja, SSP-a. Pregovori su završeni, sada su u pitanju vještine da li će i kada Vijeće ministara usvojiti izvještaj o prilagodbi SSP-a. Ako to ne urade u ponedjeljak, morat će u naredna dva ili tri dana, a mi smo onda spremni na jednoj telefonskoj sjednici Predsjedništva BiH to dodatno potvrditi do kraja tjedna i time otkloniti sve dileme u vezi s prilagodbom SSP-a.

Pored zahtjeva za članstvo u EU aktiviranje MAP-a bio je jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva u 2016. Koliko je realno da MAP bude aktiviran do ili za vrijeme zasjedanja NATO-a u Varšavi? Je li BiH ispunila uvjete?

Naš europski put veže za sebe i ovaj dio pristupanja u NATO. Istina, mi smo se isključivo dogovorili da idemo u ovu prvu fazu aktiviranje akcijskog plana za članstvo, odnosno MAP-a. Pored "Talinskih uvjeta", ostalo nam je, kao mnogo veća prepreka, usvajanje pregleda obrane. Taj pregled obrane smo razmatrali na razini tri člana Predsjedništva BiH više puta, ali smjernice još nismo dali i bojim se da se već igramo s tim terminom za kada smo najavili aktiviranje MAP-a. Prvi put govorim malo pesimistično o ovome, bojim se da ćemo u Varšavi biti ocijenjeni pozitivno, ali da poziv nećemo dobiti i morat ćemo čekati neki drugi termin.

Je li koalicija na državnoj razini stabilna? Gospodin Ivanić je najavio određene "šokantne poteze", može li to ugroziti koaliciju?

Iskreno, nisam razumio šta je naljutilo kolegu Ivanića i što bi ga to moglo iziritirati da kaže nešto takvo. Mislim da ti potezi neće biti ni dramatični ni radikalni jer za to nema razloga. Naime, tri člana Predsjedništva BiH u posljednjih godinu i pol dana nisu imali nijednu razmiricu o bilo kojoj točki dnevnog reda izuzev ovog pregleda obrane koji čeka. Sve druge točke koje su bile na dnevnom redu jednoglasno su usvojene. Bojim se da ovo ima jednu drugu dimenziju i zato sam ja to nazvao nekom vrstom političkih spinova vezano za Lokalne izbore ili neka druga pregrupiranja kada je u pitanju RS i taj odnos snaga jer izvršnu vlast na razini entiteta drži jedna grupacija a druga grupacija na razini BiH. To razvija jedno novo rivalstvo koje se očitovalo i u nedavnim prosvjedima u Banjoj Luci koji su bombastično najavljeni, ali su na kraju bili dosta miroljubivi, dobro organizirani i demokratski prihvatljivi. U tom smislu nema se što očekivati od Ivanića a što bi moglo otežati komunikaciju tri člana Predsjedništva. Ta struktura stranaka iz RS-a je prije ulaska u vlast imala čvrst dogovor sa SDA i koliko vidim oni taj dogovor i dalje poštuju. HDZ se tu pojavio sa grupom stranaka iz HNS-a više kao jedan partner koji je to prihvatio kao jednu realnost. Da se vratim na Ivanića, mislim da je tu trebalo malo ojačati njegovu poziciju ili poziciju ovih stranaka u odnosu prema stranakama koje su na vlasti na razini entiteta.

Jeste li, kao stranački lider, zadovoljni radom Vijeća ministara?

Mislim da se moglo mnogo više, ali to je moj pogled na život pa i ovaj politički život. Govorili smo o euroatlantskom putu BiH i volio bih čuti zašto sve ovo o čemu pričamo, i mehanizam koordinacije, pregled obrane i SSP, nismo riješili. Ali evo, dugo smo čekali popunu Vijeća ministara pa nek nam to bude jedan izgovor, ali u narednih šest mjeseci moramo promijeniti dinamiku, kao na razini BiH tako i u FBiH. Mi smo u FBiH prošlog tejdna imali jedan sastanak i to ćemo ponoviti i ovog tjedna time pokazujući da ne postoje prepreke da ova koalicija radi. Dok ta koalicija postoji, to jedno jasno partnerstvo mora raditi. Ako procijenimo da treba nešto mijenjati, to treba mijenjati, ali opet treba raditi. Nemamo pravo praviti vremensku zadršku prema bilo kojem pitanju koje smo definirali Reformskom agendom.

Spomenuli ste sastanak koji je održan u petak, ponovo su poslane poruke da je koalicija stabilna. Međutim, svako malo svjedočimo nekoj krizi i zastoju, sjednice parlamenta se prekidaju, nema imenovanja... Gdje je problem, što je kamen spoticanja?

Do sad je bio takav nekakav trend u posljednja tri ili četiri mjeseca. Bilo je dosta borbi u vezi s tim kako sa SBB-om nastaviti normalno raditi zbog pozicije Radončića i sudskog procesa. Mislim da smo nakon posljednjeg sastanka stvari vratili na početak, a on je otprilike glasio ovako: idemo do kraja dati političku podršku nositeljima izvršne vlasti, da im mi osiguramo zaštitni mehanizam, a da se oni bave svojim poslom. Riješili smo sva kadrovska pitanja i sada bi puno tih zakonskih rješenja koja su nam prepreka za one stvari za koje smo se opredijelili na unutrašnjem planu, primarno misleći na stabilnost u ekonomskom i socijalnom sektoru, trebalo biti poslano u parlamentarnu proceduru. U Zastupničkom domu Parlamenta FBiH imamo apsolutnu većinu, u Domu naroda imamo problem s Klubom Srba. Vjerujem da ćete biti svjedoci u naredna dva tri mjeseca funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti bez ikakvih zastoja.

HDZ BiH je već u dva navrata blokirao zasjedanja Parlamenta FBiH kada se trebalo razgovarati o pitanju izmjena Zakona o igrama na sreću. Šta je za HDZ sporno u predloženim izmjenama?

Sama činjenica da su izmjene i dopune zakona sporne dovoljno govori koliko je neozbiljna ta situacija i takav jedan zakon može smetati koaliciji. Jedino što smo mi tražili, ne ulazeći u meritum, jeste da, ako jesmo partneri i ako imamo izvršnu vlast, moramo poštovati proceduru da izvršna vlast donosi zakone i prosljeđuje ih u parlamentarnu proceduru. Loša je praksa da zastupnici parlamentarne većine koja ima izvršnu vlast donose ili mijenjaju zakone. Nekakav red stvari bi bio izvršna vlast, potom parlament, odnosno prvo Zastupnički pa potom i Dom naroda Parlamenta FBiH. Počeli smo se utrkivati tko će šta uraditi a u tom zakonu ja ne vidim ništa sporno. To treba realno odvagati i vidjeti okolnosti u kojima se donosi, radi čega se ide u izmjene i dopune zakona. Klađenje je postalo pošast i iskušenje za sve ljude u BiH, posebno mlade. Mnogi će kazati da je ovisnost o klađenju jednaka bolest kao i alkoholizam, droga i ja sam uvjeren da će to ostati jedna etička dimenzija kako mi uređujemo društvo, a da ovu zakonodavnu stranu treba raditi resorna ministrica, a nakon toga da ide u parlament. Insinuacije da HDZ štiti kladionice nemaju apsolutno nikakvog utemeljenja.

Jesu li, kako kažu Vaši koalicijski partneri iz SDA, kladionice vitalni finansijski interes HDZ-a BiH?

To samo govori o neozbiljnosti te izjave, ne znam kako bi netko uopće mogao kazati da je nešto vitalni interes bilo koje političke stranke. Mogu kazati da HDZ BiH, barem otkad sam ja predsjednik, nikada nije imao bilo kakve veze sa bilo kojim biznismenima, a posebno vlasnicima kladionica. Da li je ta izjava trebala nešto iziritirati, možda napraviti neki pritisak, to je moguće. Mislim da je primarno pritisak došao iz SDA nakon intervencije jednog dijela iz Islamske zajednice, upravo gledajući klađenje kao bolest i defekt društva, s čime se ja slažem. Sve drugo je besmisleno i neracionalno kazano i to govori i o odnosima dva partnera.

Ucjenjuju li se međusobno HDZ BiH i SDA "vrućim" pitanjima kao što su kladionice i izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda?

Nemaju veze ta dva pitanja. Kao što sam rekao ranije, igre na sreću su prihod FBiH i to je domen koji moramo zakonom riješiti. Moraliziranje o pojavi igara na sreću u našem društvu je drugo etičko pitanje. U tom smislu sam i doživio reakcije Islamske zajednice i drugih vjerskih institucija koje na to pitanje gledaju slično. Ne znam na koji način bih to vezivao s nekim drugim potezima kada je riječ o HDZ-u. Mislim da kroz sistem moramo imati nadzor nad prihodima na svim razinama u BiH i ništa ne smije biti van kontrole i ako tu treba nešto mijenjati u zakonima to treba uraditi. Što se tiče raspodjele javnih prihoda, mislim da je nedopustivo da se preinakama rješenja i odluka koje su donošene prije 15-ak godina mijenja sustav raspodjele prihoda određujući nekome povoljnije koeficijente ne ulazeći u to o kojem dijelu FBiH se radi. Nedopustivo je da u ZHŽ, HNŽ, PŽ, HBŽ i SBŽ godišnje ode manje od 50-ak miliona KM. Za desetak godina to je 600 miliona KM s čim ste mogli napraviti razvoj infrastrukture. Ne govorim samo o hrvatskim područjima, imate npr. SBŽ gdje su Bošnjaci većina ili HNK gdje je taj odnos sličan. Treba utvrditi vrlo jasne kriterije, a jedan od njih je broj stanovnika, drugi može biti nešto drugo itd. Mi smo svoju ministricu ohrabrili i podržali kada je ona izašla s tim podacima, rekli joj da se dogovori s premijerom i da idu dalje ne čekajući rezultate popisa, da one koji su zakinuti ne bi dodatno zakidali.

Šta će biti sa Zakonom o konverziji kredita u švicarskim francima? Vlada FBiH je protiv, Zastupnički dom Parlamenta FBiH je zakon usvojio jednoglasno, a Dom naroda je neodlučan.

Kada uđete u politikanstvo na političkoj sceni onda imate takvu situaciju. Ako jesmo parlamentarna većina, onda ključna pitanja morate staviti na dnevni red. Vidjeli ste na posljednjem sastanku koalicijskih partnera, uz nas su bili premijer i dva ključna ministra iz drugih stranaka, da zajednički kreiramo te izmjene zakona ili donošenje novih zakona. Naravno da svaki zastupnik ima pravo izaći i reći svoj stav, ali mi se čini neprirodnim da u samom instrumentu zakonodavne vlasti gradimo izvršnu vlast. Ta podjela je vrlo jasna i po zakonu je treba upražnjavati sve dok imamo stabilnu većinu kako nitko ne bi imao dojam da tu imamo igre. Problem s "frankom" je jedan regionalni problem i mislim da tu treba zaštiti interese građana, ali i interese BiH. Ne možemo imati jedan stav na Vladi, drugi u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH a treći u Domu naroda. Mislim da će taj zakon vrlo brzo biti stavljen pod nadzor i da će svi biti zadovoljni.

Hoće li Lokalni izbori usporiti određene reformske procese?

Mislim da su već usporili i ove teme o kojima mi pričamo, kao i ona izjava gospodina Ivanića, produkt su toga. Prosvijedi u Banjoj Luci, sporije usvajanje mehanizma koordinacije, prilagodba SSP-a, neusvajanje pregleda obrane, sve je to primarno vezano za izbore. Nadam se da smo na vrijeme djelovali i da ćemo nastaviti normalno raditi u lipnju i srpnju, a izbori neka idu svojim tijekom. U rujnu će se osjetiti jedan zastoj jer će svi biti na terenu jer žele što bolje rezultate. Zato smo i imali sastanak na kojem smo razmatrali rad Vlade FBiH, a uskoro ćemo sjesti i razgovarati o Vijeću ministara, jer želimo da te institucije odrade svoji dio posla kako je planirano agendom i planovima. Jedva čekam da prođu ti izbori kako bismo mogli nastaviti raditi.

Mostar ponovo neće imati lokalne izbore. Tko je odgovoran?

Ja sam siguran da će izbori biti održani. Nastavljamo razgovore kako da definiramo izbor 35 vijećnika. Ako je netko odgovoran, ja ću uvijek reći da je to Dragan Čović da tako olakšam posao drugima. Mi moramo stvoriti ambijent da Mostar dijeli sudbinu bilo kojeg normalnog grada. Ako neki govore o majorizaciji, volio bih čuti u kojem to gradu predstavnici druga dva konstitutivna naroda, odnosno onaj tko je malobrojniji, o kojem god narodu da se radi, ima prava kakva se nude za Mostar. Mi smo predvidjeli da ostaju tri ili četiri vijećnika najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a za druga dva to je omjer 15 prema 15 ili 17 prema 17. Ja bih bio najsretniji čovjek na svijetu kada bi Hrvati imali prava u drugim gradovima, kao što Srbi i Bošnjaci imaju u Mostaru. Razumijem da neki žele još više, ali Bože moj, do toga trebamo doći kroz neka druga rješenja. Ako želimo izbore u Mostaru, oni mogu biti samo 2. listopada da bismo izbjegli bilo kakav inžinjering. Mi se dogovaramo hoćemo li imati pet, šest ili sedam izbornih jedinica, položaj Mostara definira Ustav BiH, Ustav Federacije BiH a imamo i presudu Ustavnog suda BiH. Sve to imamo ispred sebe i ja ću smatrati svojim osobnim neuspjehom ako to ne stvorimo kao ambijent da izbori budu održani. Opet bih vam mogao reći, izbori će biti održani 2. listopada uz preuzimanje sve odgovornosti ako se to ne dogodi.

Je li taj optimizam znak da su stavovi približeni?

Pa oni su tu negdje, mi već znamo da će biti po 15 vijećnika, samo je pitanje tko će ih izabrati, hoćete li ih izabrati iz tri-četiri, izborne jedinice. Prihvaćamo opciju i o tri izborne jedinice, o pet, postoji čak ideja da se spoje dvije izborne jedinice gdje su dominantni Bošnjaci i Hrvati i nama je i to prihvatljivo. Neke druge opcije nam nisu prihvatljive jer nisu ustavne.