HDZ BiH

Uspostava Distrikta Brčko kao posebne jedinice lokalne samouprave za tamošnje Hrvate pokazala se kao dobro rješenje jer im je omogućila povratak u grad i pristup institucijama te odgovarajuće sudjelovanje u vlasti uz zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, kaže u razgovoru za Večernji list dogradonačelnik Distrikta Brčko BiH Anto Domić koji je već godinama i najviše pozicionirani hrvatski dužnosnik u Distriktu. Na “američki projekt”, kako se Distrikt često naziva, mnogi su u vrijeme objave konačne arbitražne odluke gledali sa sumnjom. Međutim, unatoč povremenim krizama u funkcioniranju vlasti, Distrikt Brčko živi i razvija se u, čini se, mnogo boljim političkim i drugim okolnostima nego ostatak zemlje.

Kako danas politički i financijski funkcionira Distrikt Brčko s obzirom na to da se u domaćoj javnosti o toj administrativnoj jedinici i životu u njoj vrlo malo govori, pa i zna?

- Distrikt Brčko kao jedinica lokalne samouprave ima svoj poseban status unutar BiH. Uvažavajući našu multietničku strukturu i tri konstitutivna naroda, postoje i odgovarajući zaštitni mehanizmi, od Statuta i zakona, kako bi se mogli osigurati nacionalni interesi svakog od naroda. Sukladno tomu, formira se i parlamentarna većina i izvršna vlast te donose odluke o ključnim pitanjima. Jedno od tih pitanja je usvajanje proračuna koji se puni iz prihoda od neizravnih poreza, vlastitih poreza i prihoda koje ostvarujemo vlastitom djelatnošću. U ovom trenutku još je na snazi odluka arbitražnog suda o koeficijentu koji se dodjeljuje Brčkom, a to je 3,55 nakon odbitaka na državnoj razini i raspodjele između entiteta. Mi već desetak godina imamo i porez na nekretnine te neke druge poreze u svojoj nadležnosti i možemo ostvariti dovoljne prihode za funkcioniranje svih institucija Distrikta Brčko i za potrebe građana. Ono što nam je potrebno su drugačiji izvori financiranja za krupne kapitalne investicije.

Politički ambijent u BiH prilično je zatrovan, a odnosi među strankama narušeni. Reflektira li se to i na Distrikt Brčko imajući u vidu prilično široku vladajuću koaliciju?

- Rekao bih da problemi koji se događaju na državnoj razini nemaju izravnog utjecaja na situaciju u Brčkom. Drugim riječima, kada je neka kriza na višim razinama vlasti, u Brčkom se to ne mora osjetiti, ali isto tako se u Brčkom može dogoditi kriza, a da na državnoj razini nema problema u funkcioniranju vlasti. Ono što otežava donošenje odluka u Distriktu Brčko je činjenica da imamo veliki broj stranaka u Skupštini i da se moraju zadovoljiti nacionalni, ali i programski interesi stranaka.

Međutim, zaštita nacionalnih interesa i u praksi se pokazala funkcionalnom jer smo do sada imali odluke Prizivnoga suda o stavljanju izvan snage odluka Skupštine o usvajanju proračuna u trenutku kada on nije bio donesen sukladno zakonu i Statutu, odnosno kada nisu na zasjedanju bila nazočna minimalno tri zastupnika iz svakog konstitutivnoga naroda, a da usto jedan od njih nije glasovao za proračun. Dakle, sve odluke mogu se testirati.

Kako se Distrikt Brčko nosi s problemom odlaska stanovništva, koji je prisutan u cijeloj BiH? Pogranična područja možda su i najranjivija kada je taj problem u pitanju?

- Jasno je kako moramo intenzivnije investirati u otvaranje novih radnih mjesta jer jedan broj stanovnika Distrikta teško dolazi do radnog mjesta, a oni koji imaju posao očekuju veća primanja i bolji standard. S tim u vezi mi već godinama izdvajamo značajna sredstva za poljoprivredu, oko deset milijuna maraka na godišnjoj razini. Također, izdvajamo sličan iznos i za poticaj gospodarstvu te neke druge programe koji bi osigurali zapošljavanje ljudi u Brčkom. No, sve to nije dovoljno i imamo pojavu koja je prisutna i u ostatku zemlje, a to je da značajan broj ljudi odlučuje napustiti Brčko, odnosno preseliti se u zapadnoeuropske zemlje. Taj problem u Brčkom nije veći, ali, nažalost, ni manji nego u ostatku BiH. Kada razgovaramo s ljudima o motivima odlaska, mogu reći kako financijski razlozi nisu uvijek ključni. Tu su i sigurnosni razlozi te strah za budućnost, odnosno nepovjerenje u državne i lokalne institucije. S tim u vezi poduzeli smo aktivnosti na izradi niza antikorupcijskih propisa jer je i korupcija prepoznata kao jedan od razloga zbog kojih ljudi napuštaju Distrikt Brčko. Nastojimo poduzeti i druge mjere koje će vratiti povjerenje građana u institucije.

Pitanje Luke Brčko jedno je od ključnih za ekonomski razvoj cijelog Distrikta. Predviđena je njezina modernizacija, gdje je zapeo taj projekt koji je značajan i za cijelu BiH?

- Luka Brčko je poduzeće koje se spominje i u konačnoj arbitražnoj odluci te ujedno poduzeće koje je doista značajno za cijelu BiH, pa i u Upravnom odboru Luke Brčko sjedi jedan član kojeg imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. To je najveća riječna luka s najvećim brojem plovnih dana i najboljom infrastrukturnom povezanošću s ostatkom BiH i susjednim državama. Sam projekt revitaliziranja luke u pripremi je sedam-osam godina. Mi smo u jednoj fazi pokušali to riješiti kroz projekt sa Svjetskom bankom koji je propao zbog nemogućnosti dogovora između entiteta. Onda je taj projekt preuzela Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), a Vlada Distrikta Brčko donijela je prošle godine odluku o potrebi uzimanja povoljnih kreditnih sredstava od EBRD-a i ta odluka verificirana je kroz institucije BiH. Mi bismo, po tom prijedlogu ugovora, trebali dobiti sedam milijuna maraka kreditnih i tri milijuna maraka grant sredstava koje je Europska komisija već odobrila.

Nužna je završna odluka Skupštine Distrikta Brčko i u ovom trenutku bošnjačke političke stranke osporavaju taj projekt iako su ga isti ti ljudi u prošloj Vladi podržali. U javnost se iznose različiti argumenti zbog čega ne treba podržati taj projekt, ali ni jedan od tih argumenata ne stoji. To je vrlo važan i ozbiljan projekt ne samo za Brčko već i za BiH te širu regiju. Ja sam ipak optimist i vjerujem kako ćemo u skorije vrijeme doći u situaciju da Skupština Distrikta Brčko odobri taj ugovor o kreditiranju i da će se krenuti u moderniziranje luke koja će postati pokretač razvoja brčanskog gospodarstva.

Što je uspostava distrikta donijela brčanskim Hrvatima? S ove vremenske distance možete li ocijeniti koliko je ovakvo rješenje pogodovalo ili štetilo opstanku Hrvata u Brčkom?

- Imajući u vidu okolnosti koje su prethodile konačnoj arbitražnoj odluci, a to je agresija na prostor Brčkog i hrvatska naselja koja su izbrisana, a hrvatsko stanovništvo prognano na prostor podmajevičkih sela, koji je faktički funkcionirao kao jedna enklava, ovo rješenje Distrikta Brčko kao jedinice lokalne samouprave s posebnim statusom je možda i najbolja opcija.

Mi imamo zajamčenu zaštitu vitalnih nacionalnih interesa i u danim okolnostima ovo je dobar model. U dosadašnjoj praksi testirali smo ovaj model i uvijek smo imali pozitivan stav Hrvata na prostoru Distrikta prema njemu. Mnogi smatraju kako nam neko drugo rješenje ne bi omogućilo povratak u grad i pristup institucijama te odgovarajuće sudjelovanje u vlasti.

(vecernji.ba)