HDZ BiH

Za brze ceste oko Mostara bit će izdvojeno 20 milijuna konvertibilnih maraka, kroz idućih mjesec dana počinje gradnja dionice autoceste u Hercegovini, točnije dionica Počitelj – Zvirovići, navodi ministar prometa i veza Federacije BiH Denis Lasić u intervjuu za Večernji list. Lasić se osvrnuo i na poslovanje Zračne luke Mostar, gradnju brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica s Republikom Hrvatskom. Ministar prometa i veza FBiH govori i o razlozima zbog kojih se u njegovom mandatu usporilo s gradnjom autoceste kroz BiH.

Federalno ministarstvo prometa i veza predlagač je inicijative koja je usvojena na Vladi FBiH, da se šest prometnica gradi od dobiti javnih poduzeća i ruskog duga. Otkud ovakva inicijativa?

-  Kako je neizvjesno hoće li i kada biti usvojen Zakon o izmjenama zakona o trošarinama Bosne i Hercegovine kojim je predviđeno izdvajanje dodatnih sredstava iz maloprodajne cijene naftnih derivata, pokrenuli smo inicijativu da se iz akumulirane dobiti javnih poduzeća u Federaciji BiH izdvoji dio sredstava i usmjeri u financiranje izgradnje prioritetnih infrastrukturnih projekata brzih cesta i najznačajnijih magistralnih cesta. Pored toga, odlučeno je da se za iste namjene usmjere sredstva iz klirinškog duga Ruske Federacije u iznosu od 107,000.000 KM. Vlada Federacije BiH se opredijelila za ovo rješenje kako bi se održao kontinuitet u realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata.

Kojim kriterijima su birani projekti koji će biti financirani na ovaj način?

- Kod utvrđivanja liste projekata opredijelili smo se za brze ceste koje su predviđene Prometnom strategijom Federacije BiH. Kako se radi o zahtjevnim projektima, ovo su uglavnom inicijalna sredstva pa se nadamo da će se, po realizaciji ovog programa, iznaći dodatna sredstva za nastavak aktivnosti na ovim projektima.

Najavljeni su projekti vezani uz Mostar, što će biti napravljeno i koliko će biti za to izdvojeno novca? Do kada će projekti biti završeni?

- Sredstva po ovoj inicijativi, u dijelu koji se odnosi na područje Mostara predviđena su za izradu glavnog projekta obilaznice Mostara na autocesti na Koridoru Vc. JP Autoceste FBiH su uradile projektnu dokumentaciju za ove dionice, ali zbog složenosti i kompleksnosti trase sa stanovišta izgrađenosti i drugih uvjeta, analizirane su varijante koje su ugrađene u odluku o izmjenama i dopunama prostornog plana Posebnog područja autoceste na Koridoru Vc. Iz tih razloga je potrebno pristupiti izradi glavnog projekta navedenih dionica. Za dionicu obilaznice Mostar sjever su planirana sredstva u iznosu od 18 mil, KM, a za dionicu Mostar jug 2 mil. KM.

Najavljuju se ozbiljniji zahvati na cesti Mostar - Ljubuški. Kada se mogu očekivati ti zahvati i što oni podrazumijevaju?

- Magistralna cesta M-17.4 je nedavno razvrstana u magistralnu mrežu javnih cesta. JP Ceste Federacije BiH u svojstvu upravitelja rade određena poboljšanja u okviru financijskih mogućnosti. Ozbiljniji zahvati su predviđeni u okviru programa rekonstrukcije i modernizacije magistralnih cesta, ali je početak realizacije tog programa uvjetovan usvajanjem Zakona o trošarinama BiH ili iznalaženjem drugog modela za osiguravanje financijske stabilnosti upravitelja javnim cestama.

Je li se iznašlo rješenje za Kobilovaču, spominjao se čak i tunel?

- Ovaj problem je razmatran u fazi izrade projekta južne obilaznice Mostara, kada se tunel, koji bi povezao južnu obilaznicu do Bara, činio kao realna opcija. U međuvremenu su izgrađeni objekti koji su doveli u pitanje mogućnost realizacije te ideje. Nadamo se da će aktivnosti na projektu brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude (Split) u okviru kojeg će se razmatrati i zapadna, odnosno sjeverna obilaznica Mostara dati odgovor na ovo pitanje.

Pelješki most spominje se u različitim kontekstima te se govornici određuju za i protiv. Što u kontekstu života Neumljanima znači taj most, hoće li biti ugrožen pomorski status BiH i koliko uopće uplovljava brodova u Neum?

- Što se tiče realizacije tog projekta, ne vidim ništa sporno. Smatram da će od izgradnje tog mosta, Neum i cijeli južni dio Bosne i Hercegovine imati značajne koristi. Naime, stavljanjem u funkciju prirodnih resursa, otvaraju se mogućnosti za gospodarski razvoj područja s obje strane granice. Po svemu, taj projekt je više gospodarski nego infrastrukturni. Naravno, potrebno je voditi računa da se projektnim rješenjem zaštite interesi BiH, a ti interesi su definirani i usuglašeni prije više godina.

Što je s cestom Neum - Stolac? Kada se očekuje nastavak radova?

- Ovo je jedan od prioritetnih projekata u programu modernizacije, za koji je predviđeno financiranje kreditom Europske investicijske banke i Svjetske banke, a u ovoj fazi planirane su aktivnosti na tri dionice: dovršetak radova na dionici Kiševo - Broćanac (predviđena sredstva u iznosu 6,61 mil. eura), izgradnja dionice Broćanac - Cerovica (predviđena sredstva u iznosu 21,46 mil. eura), izgradnja dionice Cerovica - Drenovac (predviđena sredstva u iznosu 12,79 mil. eura). U tijeku je postupak izbora izvođača radova.

Što je s projektom brze ceste Mostar – Široki Brijeg - granica s RH?

- Planom i programom JP Autoceste Federacije BiH je predviđena izrada studijske i projektne dokumentacije za ovu brzu cestu. Proveden je postupak i izvršen odabir projektanta pa očekujemo da ćemo uskoro imati projektnu dokumentaciju, što je prvi preduvjet kako bi se moglo pristupiti realizaciji projekta.

Tuzlanska zračna luka ruši rekorde, banjolučka otvara vrata niskotarifnim kompanijama, a mostarska, koja zbog turizma ima najviše potencijala iza Sarajeva, stagnira. Zašto je to tako i može li se napraviti iskorak?

- U FBiH u operativnom radu su tri međunarodne zračne luke – Međunarodni aerodrom Sarajevo, Međunarodni aerodrom Tuzla i Međunarodni aerodrom – Zračna luka Mostar. Sva tri aerodroma su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu zrakoplova i putnika i posjeduju licence međunarodnih aerodroma. Zračna luka Mostar koja posluje u bitno drukčijim okolnostima od drugih aerodroma u FBiH, te zahtjeva dodatna ulaganja kako bi se ostvario puni potencijal koji Zračna luka Mostar ima. U 2016. Federalno ministarstvo prometa i veza je dodijelilo Zračnoj luci Mostar ukupan iznos od 2 mil. KM za razvoj infrastrukture i za proširivanje poslovanja. Sredstva su iskorištena za opremanje nedostajućom opremom, proširivanje kapaciteta, rekonstrukciju terminalne zgrade i druge prioritetne izdatke koje Zračna luka Mostar još uvijek ne može pokriti iz redovitog poslovanja. Federalno ministarstvo je i u 2017. planiralo izdvajanja u ukupnom iznosu od 2 milijuna KM, kojim će doprinijeti daljnjem infrastrukturnom razvoju zračne luke. Nakon stvaranja ovih infrastrukturnih pretpostavki, kao i drugih pretpostavki koje je potrebno poduzeti od menadžmenta Zračne luke Mostar i grada Mostara kao vlasnika, za očekivati je uvođenje redovitih linija. Kada su u pitanju charter letovi, upoznati smo s činjenicom da je Zračna luka Mostar u pregovorima s dvije kompanije, a to su Wizz Air i Eurowings.

Obnovljena je pruga Sarajevo - Mostar, koliko se uopće koristi željeznički promet u FBiH i kako posluje ovo javno poduzeće?

- Izvršeno je obnavljanje pruge na dionici Sarajevo - Mostar, odnosno do granice s Republikom Hrvatskom, tako da je ovim činom završena obnova južnog smjera željezničkog koridora Vc, koji je spona Mediterana sa srednjom Europom. Željeznički promet u Federaciji BiH se koristi gotovo u cijelosti za potrebe teretnog prometa, koji je i osnovni izvor prihoda za JP Željeznice. Pojedina poduzeća u BiH su isključivo vezana uz ovu vrstu prijevoza, a na čije poslovanje je naslonjena i Luka Ploče, koja gotovo cijelim svojim kapacitetom radi za potrebe BiH. Poduzeća u svom poslovanju konstantno ostvaruju negativan financijski rezultat. Rješenje za zaustavljanje trenda negativnog poslovanja ovog javnog poduzeća u velikoj mjeri ovisi o stavu Federacije BiH, odnosno visini ulaganja u ovaj oblik prijevoza koji se u cijelom poslijeratnom razdoblju do danas vrši neproporcionalno u korist cesta.

(vecernji.ba)