HDZ BiH

Nakon višednevne turneje i susreta sa svim razinama vlasti, po čemu je predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović postao jedinstven, dodatno je ohrabren kako će uspjeti prenijeti visokoj predstavnici EU Federici Mogherini potvrdne dojmove glede sljedećeg koraka na putu zemlja prema EU - stjecanja uvjeta za status kandidata početkom sljedeće godine. Ovaj posjet dolazi nakon američke turneje gdje je dr. Čović, koji je i hrvatski član državnog vrha, lobirao za ozbiljnije reforme nakon izbora 2018.

Nakon razgovora koje ste imali u Americi, jeste li stekli dojam kako se SAD vraća na područje Balkana, napose u BiH, nakon što je postalo jasno da je BiH potreban mnogo veći iskorak od ekonomsko-socijalnih reformi koje zagovara Europa?

- Na temelju razgovora, dok sam bio u SAD-u, a bilo ih je više ozbiljnih, stekao sam dojam kako je tamošnja administracija zaokupljena posve drugim pitanjima u svijetu. Prije svega, opterećena je globalnim pitanjima, poput nuklearnog naoružanja, problematikom oko arapskoga svijeta, gdje se također donose važne odluke. Pokušavaju se raskinuti neki odnosi uspostavljeni u posljednjoj godini dana. Iz svega možete to iščitati. No, treba imati na umu i da je američka administracija još uvijek u fazi promjene. Posljednji razgovor koji sam imao prije odlaska bio je s gospodinom Hoytom Yeeom o bezbroj tema koje se tiču same BiH, ali i šireg okruženja. Siguran sam kako će SAD imati utjecaj na ovo područje. Mi smo preznačajni za američku administraciju, ali, nažalost, zbog administrativnih promjena, ali i njihova fokusa, nama će se izvjesno vrijeme baviti ista razina kao i do sada. To, po mom mišljenju, nije dobro.

Neki analitičari tvrde kako je ovo područje postalo zona utjecaja Rusije i Turske. Može li to biti dovoljan “mamac” za snažnije angažiranje Washingtona?

- Događaju se prilično čudne stvari. Ako pogledate posljednju godinu dana, srušen je jedan ruski zrakoplov na području Sirije. Došlo je do zahlađenja i očekivala se reakcija, da bi na kraju došlo do uspostave “bliskih” stajališta dviju zemalja, od infrastrukture, energetike i vojnih pitanja. Mi s pozornošću trebamo promatrati što se događa između Turske i Rusije jer se ti odnosi značajno reflektiraju i na naše područje.

Gdje se u tim pozicioniranjima nalaze bh. Hrvati? U nekim špijunskim i sličnim medijskim izvješćima iz Sarajeva Hrvati su na strani Rusa, a vi zagovarate interese Moskve. Što je točno?

- Za mene je nezamislivo, ali to najbolje pokazuje kakvu paraobavještajnu i obavještajnu infrastrukturu mi imamo u BiH. Uvjeren sam kako je jedna takva informacija otišla vani kako bi se težište negativnih silnica u Europi stavilo na leđa najmalobrojnijem narodu i političkom vodstvu Hrvata i kako bi nas se u vremenu koje je ispred nas, koje će biti ključno za dugoročna rješenja u BiH, konfrontiralo s administracijom SAD-a, Njemačke... To je čista izmišljotina. A, ako netko danas zagovara euroatlantski put, to isključivo zagovaraju Hrvati. Vrlo otvoreno ću kazati kako bošnjačka politika iz Sarajeva radi sve da se ne ostvari nijedan od dvaju ciljeva, ali je bitno pronaći krivca kako bi se taj put zaustavio.

Hrvatima još nije stavljena etiketa da su turski igrači. Kako u tom kontekstu komentirate tvrdnju vašega kolege Bakira Izetbegovića da je njegov otac u “amanet ostavio Bosnu” turskom predsjedniku Erdoğanu (Turskoj)?

- To govori dovoljno samo za sebe. Nije to prvi put rečeno. To je ponovljeno uz obljetnicu smrti gospodina Izetbegovića. Sama činjenica da netko ostavlja nekome u nasljeđe ili “amanet”, kako rekoste, jedan društveni i državni prostor, dovoljno govori za sebe kako tko vidi i promišlja ovaj prostor, kako vidi njegovu budućnost. Što je najteže, uz to se izjavljuje kako na to pozitivno reagira predsjednik Turske, pa to povezuje s prometnim koridorima i drugim interesima. Da nije tužno do kraja, bilo bi smiješno.

Kakav je bio sam susret s američkim predsjednikom Trumpom?

- Kao i sa svim predsjednicima, rekao bih da su kurtoazni, a ovoga puta rekao bih da me iznenadila ta srdačnost. Moguće je da je to bilo rezultat cijelog ozračja toga dana koji je bio uspješan ili obraćanja predsjednika Trumpa koje se različito komentiralo i prepričavalo. Uvjeren sam kako nama treba jedna snažna administracija s kojom bi se moglo dugoročnije računati. SAD je naš iznimno važan partner i bez njegova utjecaja teško se može ostvariti stabilnost na cijelom području oko nas.

Često vas čak i kritiziraju glede toga, a zašto vi nastavljate biti optimistični oko europskog puta i članstva BiH u NATO?

- Zato što nitko drugi ne želi bilo što raditi u tom smjeru. Sjetite se, prije dvije godine, kada smo na sličan način komunicirali s predstavnicima Europske unije, ali i sa svima onima koji pomalo utječu na našu politiku ovdje. Tada nisam, osim rijetkih, časnih iznimki, u Sarajevu našao puno zagovornika koji su govorili - predajte zahtjev. Većina drugih, pak, govorila je o izlikama zašto to ne bismo trebali napraviti. Istodobno, u Bruxellesu su nam govorili drugo, precizno su nam poručivali što trebamo napraviti kako bismo ispunili taj cilj. Kada smo ispunili taj sitni zahtjev glede Mehanizma koordinacije, kojim se manipuliralo mjesecima i godinama, pod prisilom je objavljeno kako je konačno utvrđen. Ja stoga smatram kako netko mora predvoditi, zračiti optimizmom. Ako bih se zabavio kukanjem i preslikavanjem stvarnog stanja kod nas, bojim se da nitko ovdje ne bi vidio budućnost. Ja to zato i doživljavam svojom misijom, uvjeravam ljude, ali i iskreno vjerujem kako ćemo dobiti MAP, kao i kandidacijski status. Hoće li to biti u prosincu, kako sam priželjkivao, ili u travnju, sasvim je svejedno. Bitno je da ispunimo simbolične uvjete koje su nam postavili prijatelji.

Jesu li vam optimizam dodatno popunila obećanja koja ste čuli od svih razina vlasti, čini mi se kako je to prvi put da je član Predsjedništva obuhvatio cijelu zemlju?!

- Za mene je ključni motiv bio obveza koju sam preuzeo od visoke predstavnice Mogherini da završim taj posao i da nitko poslije ne može reći kako se nešto ne može napraviti. Najbolji način da to preispitate je da se uvjerite osobno od Vijeća ministara, predsjednika dviju vlada, deset županija, Distrikta Brčko. S druge strane, dobio sam eho s terena da su ljudi oduševljeni s obzirom na to tvrde kako, primjerice, nemaju komunikacije s bilo kime s više razine. To je jedna važna slika BiH koju ću prenijeti u utorak u Bruxellesu glede proračuna, trošarina i prijevoda upitnika. To su tri stvari koje moramo ispuniti. Mislim da će gospođa Mogherini dobiti puno realniju sliku o BiH nego što je ona koju svakoga dana dobiva kroz razna izvješća o BiH. Na kraju krajeva, i ovo je pokazalo kako Mehanizam koordinacije može funkcionirati jer sam razgovarao s ljudima čije razine vlasti predstavljaju njezin sastavni dio.

Bili te u kratkom vremenu u Zagrebu, Beogradu, Bruxellesu. Kako se gleda na BiH i na rješavanje glavnih problema?

- Bio bih sretan kada bi svi tako radili kako bi neke stvari dugoročnije riješili. Iako neka pitanja danas ne izgledaju strateški bitnima, barem to, primjerice, nije Izborni zakon za bošnjački i srpski narod, a za Hrvate jest, bilo bi jako važno da ovo pitanje stavimo ad acta. Bošnjaci i Srbi ne bi ništa izgubili u realizaciji vlastitih strategija prema BiH koje su posve različite. Zato sam nastojao u regiji otvoriti razgovore o svim pitanjima, čak i ako znam da ti ljudi posve suprotno gledaju na pojedina pitanja. Zato ne želim komentirati različite pojave o kojima stalno pričamo, kao što je, primjerice, ovo proglašavanje neutralnosti. O BiH svatko ima pravo iznijeti svoj stav, i to za mene nije sporno.

Hoće li ta odluka zaustaviti aktiviranje MAP-a na putu prema NATO?

- Apsolutno neće, ali moramo biti svjesni da je to stav jednog značajnog dijela BiH. Treba pronaći uzroke, motive za jednu takvu odluku i pronalaziti načine da se to razriješi. Jasno je kako oko Kosova i NATO-a, bez obzira na to jesu li vlast ili oporba, srpski predstavnici slijede Beograd. Uvjeren sam da ćemo svi zajedno ići k euroatlantskom projektu i Srbija ubrzano grabi na tome putu. Automatski će se takvo opredjeljenje preslikati i na BiH. A onda je za BiH najvažnije osigurati da tri naroda dožive potpunu suverenost, konstitutivnost i jednakopravnost. Da bismo to mogli ostvariti, moramo razgovarati sa Zagrebom, Beogradom i drugim prijestolnicama. Zato sam zagovornik snažnijih veza kako bi se pomoglo riješiti naše probleme kako se ne bismo vraćali na maštanja o unitarnoj zemlji. Ona nije ostvariva.

Rekli ste suverenost, konstitutivnost. To, međutim, neće ići bez neke nove vrste travanjskog ili drugog paketa ustavnih reformi?!

- Pa mi guramo naš kandidacijski status kako bismo pozicionirali BiH tako da mijenjamo unutarnju strukturu. To je svima jasno i s ovakvom strukturom ne možemo napredovati k EU. Kada otvorimo poglavlja, shvatit ćemo da ćemo morati potpuno reorganizirati ovu državu. Sasvim je izvjesno da ćemo nakon sljedećih izbora imati raspravu o unutarnjem ustroju.

Je li onda po europskom putu sudbina BiH u građanskoj državi?

- To apsolutno ne znači. Nedavno smo, primjerice, imali razgovore s predstavnicima belgijske administracije gdje je sjedište EU. A pogledajte kako je Belgija danas organizirana, kako se štite interesi jednoga, drugog i trećeg naroda.

Vijeće ministara konačno je donijelo odluku glede angažiranja prevoditelja za prijevod upitnika. Kada će biti okončan?

- Zadnji rok koji smo postavili je polovinom prosinca.

A je li moguće to ispuniti?

- Jest, moguće je to uraditi i ranije. Samo je pitanje hoće li oko toga biti opstrukcija.

Hrvati ulažu puno nada u izmjene Izbornog zakona. Imate li plan B ako se to ne dogodi?

- Planova ima i B i C. Prije šest mjeseci, kada smo shvatili da bošnjačka strana želi zadržati status quo kako se ne bi ništa promijenilo, odnosno da zadrži mogućnost biranja dvaju članova Predsjedništva, uputili smo u parlamentarnu proceduru naš prijedlog Izbornog zakona. Ta igra u sebi sadrži i plasiranje eventualno tko bi bio kandidat među Hrvatima, promoviranje određenih stranaka koje nemaju ni jednoga zastupnika, a s druge strane, nemate ni jasna pravila po kojima će se izbori održati. Ta je priča nametnuta kako bi se zaustavili svi procesi i tobože tražio krivac, nakon čega bi uslijedila reakcija međunarodne zajednice prema krivcu.

A krivci su Hrvati?!

- To je uvijek tako, pokušavaju se nametnuti kao dežurni u tom smislu. Ali, nije to više jednostavno prodati kao priču. Stvari su se vidno promijenile u odnosu na prije pet ili deset godina. Prijedlog koji smo uputili u Parlament u sebi je sadržavao u najvećoj mjeri stvari koje su usuglašene sa SDA kada smo shvatili da će ta stranka početi izigravati dogovor. Od travnja do danas iz SDA se u desetak navrata moglo čuti da će sa svojim prijedlogom uskoro izaći u javnost. Još nitko nije vidio taj dokument. A cijela strategija se svodi na to da se utjecaj hrvatskog naroda smanji u FBiH. Najvažnije je zadržati sadašnje stanje statusa quo oko Izbornoga zakona te, s druge strane, pokušati podijeliti HNS, što im ne ide baš najbolje. To podržava i jedan dio međunarodnih dužnosnika koji to gledaju u sklopu “demokratizacije” političke scene, što već postoji među Srbima i Bošnjacima. Intenzivno se razgovara s pojedinim strankama, potiče ih se, dobivaju novac, uključuju ih u neke projekte, ulaze u neke naše slabe točke, poput braniteljske populacije i problema njihova progona. No, te smo stvari zaustavili.

Hoće li se dogoditi nova “platforma”?

- Ideja Sarajeva je da se uspostavi nova Alijansa, “platforma” u kojoj ne bi bilo mjesto za Hrvate. Ali to im neće uspjeti.

Imaju li već angažirane podobne Hrvate?

- Nažalost, uvijek ih je bilo i vjerojatno će ih i sada naći. Dovoljno je pogledati koliko neki politički marginalci kod Hrvata dobivaju medijskoga prostora, jasno vam je o čemu je riječ. Tako se jedan hrvatski političar u posljednja tri mjeseca više promovirao nego druge puno ozbiljnije stranke. Ali posve sam siguran da će HNS odoljeti tim iskušenjima.

Ali, što vam daje razloga za optimizam s obzirom na to da većina ruku u Parlamentu odlučuje, a vaša stranka nije baš u najboljim odnosima sa SDA?

- Nema osobe za koju bih rekao da nismo u dobrim odnosima. Ali, da ne možete napraviti dogovor koji će vrijediti tri dana, to je točno. To je problem odnosa SDA i HDZ-a. Dogovorili smo izmjene Izbornog zakona. Za Mostar smo sve dogovorili, a dan poslije stigao je poziv sa zahtjevom da nešto dodatno treba mijenjati. Ponavljam, nema osobe s bošnjačke ili srpske strane s kojom nismo u dobrim odnosima, ali pitanje je realne procjene što tko želi u BiH i kako to uklopiti u praktična rješenja. Unatoč svemu, moja je zadaća ipak održati komunikaciju s Izetbegovićem, Radončićem i drugima na političkoj sceni.

Nije li pomalo nelogično da je HDZ-u strateški partner SDA više od 25 godina, a da su cijelo to vrijeme odnosi neiskreni? Može li doći do jednoga trenutka kada će se staviti točka ili će se nastaviti ovaj neiskreni odnos?

- Ovo što danas imamo nisu koalicije i partnerstva. Ovo je nužda. Ustroj države je takav i nama je partner onaj tko je pobjednik kod Bošnjaka i Srba. Jedino u tom dijelu mogu mešetariti predstavnici Bošnjaka koji mogu izabrati u vlast i onoga tko nije pobjednik kod Hrvata. Zato se i ne ide u izmjene Izbornoga zakona. Takvu pogubnu praksu omogućile su ustavne promjene od prije 15 godina. Mislim da se to mora mijenjati jer nije dobro za BiH. Bilo bi posve pogubno za BiH ako se računa da će se dobiti trećina Hrvata iz Goražda, Bihaća, Sarajeva u Dom naroda, što bi državu odvelo u pogrešnom smjeru.

A može li se onda, ako je taj odnos sa SDA neiskren, sklopiti “brak iz nužde” s drugim bošnjačkim strankama?

- Ništa neću isključiti. Vidjet ćemo kakvi će biti izborni rezultati.

Kazali ste da niste vidjeli prijedlog Izbornog zakona SDA...

- Ne postoji taj prijedlog uopće.

Navodno, inzistira se da se prepiše odredba Ustava FBiH oko izbora izaslanika za Dom naroda?!

- Nije ni to napisano. S tim se samo vješto muti.

Ali, koliko god čudno zvučalo, uzmimo u obzir taj fiktivni prijedlog, odnosno zamisli SDA, može li se na tom tragu postići ikakav kompromis s prijedlogom HNS-a BiH?

- Predali smo prijedlog o kojem smo razgovarali sa SDA i usuglasili ga glede izbornih područja A, B, C oko člana Predsjedništva. Bili smo spremni i na neizravni način biranja iz Parlamenta. Nakon više natezanja, međutim, meni je danas apsolutno jasno da će se učiniti sve da se ništa ne promijeni. A to se pokušava realizirati svađama, podvalama, izmišljanjem problema.

Različito se komentirala vaša izjava o 100.000 ljudi koji će napustiti BiH...

- To je izvučeno iz konteksta.

Neki su to razumjeli da motivirate novih 100.000 ljudi da napuste BiH, a drugi su pak rekli da je to, nažalost, realnost.

- Možemo se mi lagati, ali činjenica je da ljudi odlaze s ovih područja. I ne samo iz BiH. I ovo sam govorio u kontekstu odlazaka ljudi iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Dakle, s cijelog ovoga područja. A to su puno veće brojke od ovoga što sada govorim. Pogledajte samo statističke najave Njemačke. Mislim da će u novome planu gospođe Merkel, iako se odmah potrudilo to demantirati, biti 200.000 ljudi kojima će se ponuditi zaposlenje. Kada sam bio u Stuttgartu i razgovarao s nekim ljudima, jasno je da im trebaju ljudi s ovih prostora koji su dio istog civilizacijskoga kruga i koji se brzo uklapaju u taj sustav. Moje spominjanje brojke od 100.000 ljudi koji će otići možda je nekima poslužilo za stjecanje bodova, ali to će se, nažalost, dogoditi ako mi ne ponudimo odgovor na to.

Rekli ste - moramo ponuditi odgovor. Kakav?

- Odgovor isključivo mora biti vezan uz biznis i gospodarstvo te stvaranje političkih prilika, stvaranje pravne države. Kada smo bili u Stuttgartu, statistika je pokazala da svaka druga tvrtka želi partnera s ovih naših prostora. To je motivirano time da se premjesti dio proizvodnje kako bi smanjili troškovi. U BiH imamo stotinjak takvih tvrtki. Kako bismo privukli nove, moramo stvoriti uvjete, a to podrazumijeva MAP, europski put koji sami po sebi ulijevaju sigurnost investicijama. U tome slučaju bismo mogli naše ljude zadržati ovdje čak i s manjim plaćama, ali s troškovima koji su deset puta manji od ovdašnjih. Drugi je način da izgradimo strategiju o čemu ćemo sutra (nedjelja) razgovarati u Zagrebu - o demografskoj strategiji Hrvata s najvišim dužnosnicima. To su dva ključna elementa za naše očuvanje ovdje.

(vecernji.ba)