HDZ BiH

Ministar pravde BiH Josip Grubeša izjavio je u intervjuu za Radiosarajevo.ba kako je potrebno tranparentnije birati sudce i tužitelje na svim razinama. O tome i o reformi pravosuđa govorio je iscrpno za Radiosarajevo.ba..

Što se može reći o učinicima Struktuiranog dijaloga o pravosuđu? Već duže vrijeme nije bilo sastanka na najvišoj razini.

„Mojim dolaskom na čelo ministarstva razdvojili smo politički od strukovnog dijela, jer sam smatrao da je metodološki nefunkcionalno da se politika i struka kombiniraju na istim sastancima. Stoga smo na političkoj razini tražili modele, pri tomu poštujuću preporuke Venecijanske komisije i sve europske postulate, tako da one prijedloge oko kojih se politika usuglasila, tehnički pretvorimo na papir. Takvim pristupom smo došli do rješenja za viši sud. Slijedeći značajan iskorak u razgovorima je bilo postizanje suglasnosti o potrebi odvajanja institucije višeg suda kao posebnog pravosudnog tijela, tako da više neće biti jedan zakon o sudu, već o sudovima na razini BiH. Pitanje takozvane proširene nadležnosti Suda BiH, pokazalo se kao složeno i specifično u pravnom i političkom ozračju BiH. Vjerojatno iz tih razloga ovo pitanje do danas je ostalo neriješeno".

Šta je proisteklo s posljednjih sastanaka?

"Posljednji sastanci koje smo vodili na tu temu su bili usmjereni u pravcu da na principima ujedinjenja EU, konkretno članu 83. Sporazuma o stvaranju EU, tražimo rješenje za tu takozvanu proširenu nadležnost Suda, kako bi se točno mogla utvrditi stvarna nadležnost, što bi nesumnjivo pomoglo sucima da znaju točno kako i pod kojim okolnostima će predmet iz entitetske nadležnosti oni suditi. Važno je naglasiti da spomenute reforme nisu osobno usmjerene jer ja imam izrazito poštovanje i vjerujem u profesionalnost nositelja pravosudnih funkcija u Sudu BiH. Posebno dobru suradnju imam s novim predsjednikom Suda, gospodinom Rankom Debevecem i smatram da on vrlo predano i odgovorno želi napraviti što bržu reformu suda.“

Što Vi osobno mislite o toj proširenoj nadležnosti Suda BiH?

„Sve su to još radne verzije i mislim da bi bilo kakvo iznošenje pojedinosti vezano za ponuđena rješenaj ne bi doprinijelo krajnjem cilju. Od postanka Suda BiH ta takozvana proširena nadležnost Suda se koristila samo u 24 predmeta, a od toga u 12 ili 13 predmeta sud se proglasio nenadležnim. Temeljem toga bi se dalo zaključiti da se u gotovo 14 godina postojanja Suda BiH taj institut vrlo rijetko koristio. Ako uzmemo u obzir da je Sud zamišljen kao institucija gdje bi trebali raditi najiskusniji suci, a ovaj institut kako je trenutno propisan jednostavno nije provodiv, smatrali smo nužnim da se ta tzv. proširena nadležnost precizira što je više moguće. Razgovarali smo i o slučajevima kaznenih djela koja se dogode van teritorija BiH, takav je primjer Rafinerije u Bosanskom Brodu. Stručnjaci kažu da zagađuje okoliš i to zagađenje prelazi granice BiH. Ako bi neko slučajno tužio BiH zbog zagađenja te rafinerije, postavlja se pitanje tko je tada nadležan za osobe koje su svojim činjenjem prouzrokovale takvu štetu.

Vi se niste posebno očitovali u vezi sa čestim prepucavanjima na relaciji Tužiteljstva, SIPA-e, ministra sigurnosti BiH o određenim aferama, predmetima, optužbama o prisluškivanju. Možemo li ipak čuti vaše viđenje stanja u pravosuđu, čini se da će turbulencija još biti?

„Nisam od onih koji komentiraju bilo čije izjave, a pogotovo ne određena prepucavanja. Mogao bih govoriti o negativnostim koji se pojavljuju unutar pravosudne zajednice. Ali ne na ovakav način. Ima primjera gdje bi se trebala popraviti situacija, ali ja sam na fonu razmišljanja da primjedbe trebamo čuti, da ih treba detektirati i tražiti model kako da te nepravilnosti unutar pravosudnog sustava. Smatram da su zakoni, propisi, akti ti koji te probleme riješavaju. Vjerujte da bi mnogi unutar BiH voljeli da čuju i ministra pravde da govori negativno o radu pravosudnih tijela, ali to nije način i moj stil rada. Unutar pravosuđa ima ljudi koji su odgovorni, koji rade svoj posao, oni trebaju biti nagrađeni i biti primjer svima onima koji rade loše, kako se gradi vladavina prava i kako se gradi povjerenje građana u pravosuđe“.

Treba li poboljšati procedure kada je riječ o izboru sudija i tužilaca unutar VSTV-a?

„VSTV je krovna organizacija pravosuđa i treba biti korektiv u ovom sektoru. Ministarstvo pravde radi na donošenju novog zakona o VSTV-u. To ne možemo raditi sami. Tu mora biti uključena šira i politička i društvena zajednica. Po meni je apsolutno neprihvatljivo da unutar VSTV postoji jedno vijeće koje bira i suce i tužitelje. Unutar tog vijeća postoje i pripadnici odvjetničkih komora. Mislim da bi to trebalo podijeliti tako da jedno vijeće bira suce na svim razinama, a drugo tužitelje. To bi bilo puno transparentnije. U praksi se događaju situacije u kojima netko ko bira određenog tužitelja sutra mu stoji na drugoj strani“

Može li se govoriti o terminu otvaranja novog državnog zatvora? Šta možete reći o dinamici radova na izgradnji objekta?

„Posebno sam ponosan na izgradnju državnog zatvora. To je više od građevine. To jača pravosuđe, vladavinu prava, pravnu državu. Nemojte zaboraviti da se posljednji put jedan zatvor u BiH napravio za vrijeme jednoga carstva. Ovaj zatvor se gradi po najsuvremenijim standardima, kapacitet je 350 ćelija, s tim da se taj kapacitet može povećati. Zatvor je trenutno u završnoj fazi, a 1.12. izvođač radova izlazi s gradilišta. U tijeku je tehnički prijem zatvora. Pripremili smo informaciju za Vijeće ministara i odluku o formiranju upravne organizacije unutar Ministarstva pravde a to je prvi državni zatvor na razini BiH.

Hoćete li izmjene Nacrta zakona o pomilovanju koje su izazvale niz reakcija ponovo uputiti u proceduru?

„Ja osuđujem svaki ratni zločin. Svaka žrtva treba dobiti satisfakciju. Jasno je da ne mogu vratiti svoje najmilije. Ali gledajući naprijed i u budućnost među tim osuđenim osobama, postoje ljudi koji su surađivali s pravosuđem, koji su se iskreno pokajali za djela koja su napravili i zato sam smatrao da im treba pružiti priliku. Prijedlog zakona nije bio da se oni pomiluju automatski nego da imaju samo mogućnost da podnesu zahtjev za pomilovanje. Poznato je da konačnu odluku donosi Predsjedništvo BiH i iz tog razloga sam poslao dopis Predsjedništvu da se dodatno izvrše konzultacije. Poslali smo im precizne činjenice o ovom zakonu. Očekujemo da će se imenovati osobe koji će sudjelovati zajedno s Ministarstvom pravde u kreiranju konačnog teksta nacrta zakona.

(Radiosarajevo.ba)