Vijesti Node

12. prosinca 2017.
Intervju Jelka Milićević, ministrica financija u Vladi Federacije BiH - U 2018. za županije i općine izdvajamo 18 milijuna KM, šest više nego u ovoj godini

Ministrica financija u Vladi Federacije BiH Jelka Milićević u intervjuu za Večernji list govori o proračunu za iduću godinu koji je u domovima prošao u formi nacrta te će se pred zastupnicima uskoro naći i u formi prijedloga. Naglasak u proračunu za iduću godinu stavljen je na mlade, i to kroz dva projekta - projekt zapošljavanja i samozapošljavanja te kreditnu liniju za kupnju prve nekretnine. Gotovo deset posto proračuna planirano je za kapitalne investicije, a povećana su i sredstva za niže razine vlasti.

Proračun za 2018. prošao je parlamentarnu formu nacrta. Koje su glavne karakteristike proračuna za iduću godinu?

- Proračun za 2018. je u ovom trenutku jedan od najvažnijih dokumenata Vlade. Iduća, 2018. godina je specifična. To je godina u kojoj smo stvorili preduvjete kako bi se promijenila struktura samog proračuna. Prvi put, nakon dugo vremena, u proračunu nisu planirana sredstva za pokrivanje deficita. Prošle godine smo za te svrhe u proračunu imali 20 milijuna maraka koje nismo iskoristili i u rebalansu proračuna za 2017. smo ta sredstva rasporedili na druge stavke. Proračun za 2018. godinu veći je od onoga za 2017. za 127,4 milijuna maraka i iznosi 2.875,051.837 maraka. U predloženom proračunu znatno veći je udjel sredstava za kapitalne investicije koje se u potpunosti ili djelomično prate iz proračuna Federacije. Riječ je o planiranom iznosu od 256,3 milijuna maraka, i to više za 198,2 milijuna maraka u odnosu na 2017. godinu. Istodobno uz povećanje kapitalnih izdataka smanjeno je zaduživanje za 149,6 milijuna maraka u odnosu na 2017. godinu

Velik dio sredstava proračuna za 2018. usmjerili ste na kapitalne investicije i mlade?

- Iduće godine 10 posto proračuna je razvojnog karaktera, a u sklopu razvojnih projekata posebno se prepoznaje sudjelovanje Federacije BiH kao izvora financiranja za cestovnu infrastrukturu, smještaj Vlade FBiH u Sarajevu i Mostaru... Tu su i aktivnosti približavanja potrebama mladih. U dosadašnjim proračunima imali smo projekt prvog zapošljavanja ili samozapošljavanja mladih ljudi. Istodobno smo pregovarali sa Svjetskom bankom da kroz svoj program nastavi taj projekt. Tako da ćemo i iduće godine imati projekt potpore zapošljavanju mladih kroz podršku Svjetske banke, ali će biti realiziran kroz Ministarstvo rada i socijalne skrbi FBiH i Zavoda za zapošljavanje. Također, tu je i pomoć u stambenom zbrinjavanju mladim ljudima. Riječ je o novoj kreditnoj liniji koja bi mladima u FBiH trebala omogućiti lakšu kupnju stana.

Možete li detaljnije objasniti tu kreditnu liniju?

- Usporedno s izradom proračuna za 2018. radili smo na tom projektu stambenog zbrinjavanja. Tako da već sada možemo reći kako je udio Vlade FBiH u tom projektu 10 milijuna maraka. Otprilike toliko sredstava će biti odobreno i iz Union banke. Riječ je o državnoj banci koja može realizirati ovakve naše projekte. Važno je naglasiti kako će bračni parovi ili pojedinci koji se odluče na ovu kreditnu liniju moći dobiti kredit u najvećem iznosu od 150.000 maraka. Kamatna stopa je 2,99%. Specifičnost ove kamatne stope, osim njezine visine, je i to da je fiksna u cijelo vrijeme otplate kredita. Rok otplate kredita je 20 godina. Također, mladi do 35 godina starosti ne plaćanju ni naknadu za puštanje tih kredita. Napravili smo mogućnost da zahtjev za ovaj kredit mogu podnijeti i osobe dobi od 35 do 40 godina, ali trebaju platiti ovu naknadu, odnosno troškove puštanja kredita. Ovim projektom Vlada FBiH šalje poruku kako želi pomoći mladima ostati u BiH živjeti i raditi.

Jedan od uvjeta je, pretpostavljam, da mladi ne posjeduju nikakvu nekretninu. Ima li još nekih uvjeta koje trebaju ispunjavati kako bi dobili kredit?

- Uvjet je da je to prva stambena jedinica za podnositelja zahtjeva. Kredit će se moći podijeliti ako su male plaće između supružnika ili sudužnika po tom kreditu jer to ne moraju biti mladi bračni parovi. Također nije važno u kojem dijelu FBiH se kupuje nekretnina. Mi smo ograničili visinu sredstava, tako da će u manjim sredinama podnositelji zahtjeva za taj iznos moći kupiti puno više kvadrata nego, primjerice, u Mostaru ili Sarajevu. Moram reći i kako će otprilike 10 posto iznosa tog kredita podnositelj zahtjeva moći dobiti u gotovini te tim novcem platiti poreze i eventualno manje opremanje stana.

Očekuje se usvajanje novog Zakona o MIO. Koliko to traži dodatnih sredstava u proračunu?

- Zakon o mirovinskom je u oba doma usvojen u formi nacrta. Radili smo izračune, odnosno simulacije primjene tog zakona i točno znamo po godinama koliko će koštati njegova primjena. Od trenutka usvajanja novog zakona do isteka dvije godine i dalje će funkcionirati Zavod MIO u dosadašnjoj organizaciji, a nakon isteka te dvije godine isplata mirovina prijeći će na riznicu u FBiH. Sva povećanja koja su rađena će tražiti dodatna sredstva. U prvoj godini to će biti oko 75 milijuna maraka i sljedećih godina s blagim porastom. To je rezultat jednokratnih povećanja mirovina od 5 i 10 posto i budućih umirovljenika koji će, prema nekim simulacijama, imati mirovine približno iste kao što se sada isplaćuju.

Imate određene zahtjeve od policije, liječnika..., je li Vlada FBiH zauzela stav?

- Vezano uz Zakon o MIO imamo nekih zahtjeva određenih kategorija stanovništva, međutim, Vlada FBiH je stava kako je Zakon o MIO zakon koji tretira sve umirovljenike, a ne pojedinačne kategorije. Sve zahtjeve što su podnijeli policajci, rudari, liječnici, prosvjetni djelatnici trebat će rješavati na drukčiji način, ali u mirovinskom sustavu svi moraju imati jednak status, odnosno da se mirovina određuje prema uplaćenim sredstvima u radnom vijeku zaposlenika.

Što će biti sa Zavodom MIO kad isplata mirovina krene iz riznice?

- Zakon o MIO, kad se usvoji, tražit će potpuno novi Zakon o organizaciji Zavoda MIO. Sigurno neće biti u ovakvom formatu kao što je sada. Sektorski dio posla vezan uz isplate, obračun mirovina i ostalo prijeći će na riznicu. U Zavodu će vjerojatno ostati onaj dio koji će raditi na odlukama, pokrivanju teritorijalnoga pristupa mogućnosti da se podnesu zahtjevi. Međutim, značajan dio ljudi će na određen način biti preraspoređen u riznicu, odnosno vjerojatno u Ministarstvo financija FBiH i druge institucije i ministarstva.

Počela je primjena i triju novih zakona o braniteljima. Iziskuje li to dodatna sredstva iz proračuna?

- Svi zakoni koji su usvojeni ne traže dodatna sredstva iz proračuna FBiH. Odnosno postigli smo dogovor sa svim udrugama. Okvir za branitelje u okviru Ministarstva branitelja FBiH je 315 milijuna maraka te se po prirodi stvari svake godine jedan dio tih sredstava oslobađa. Iduće godine će biti slobodno oko 9 milijuna maraka te je stav da se značajan dio tog novca usmjeri na izmirivanje zaostalih mirovina nakon vraćanja u prava pojedinih kategorija umirovljenika. Drugi dio će biti usmjeren u pokušaj rješavanja, odnosno ublažavanja nepovoljnog statusa određenih umirovljenika. Aktualna je bila u Zastupničkom domu i Domu naroda potreba dodatnih sredstava za kategoriju paraplegičara. Zaključeno je kako će ta sredstva biti dovoljna za rješavanja problema ove kategorije. Imamo pojačane pritiske i potrebe i drugih kategorija umirovljenika, ali moramo biti svjesni kako je od rata prošlo dosta godina i da su svi zahtjevi da se ta sredstva smanjuju. Mi smo se obvezali da ćemo u sljedeće tri godine ispoštovati dogovoreno i nećemo smanjivati ta sredstva.

Što je sa županijama, odnosno grantovima prema tim razinama vlasti, jeste li možda u proračunu za iduću godinu planirali neka veća sredstva?

- U proračunu za ovu godinu imali smo transfere za niže razine vlasti u iznosu od 12 milijuna maraka. Završili smo tu raspodjelu. Iduće godine planirali smo 12 plus 6 milijuna maraka tim razinama vlasti. Mislimo da su to sredstva koja su neopravdano, odnosno nepravedno izuzeta od županija i općina za otplatu vanjskog duga. Ima li potrebe da ta sredstva budu veća? Ima, ali opet se vraćamo na mogućnosti i opredjeljenje Vlade FBiH da ta sredstva ne idu u potrošnju, nego da budu usmjerena u kapitalne investicije i u tom smislu ćemo i inzistirati na takvom trošenju tih sredstava. Svjesni smo činjenice da proračuni pojedinih županija, zbog načina punjenja površine kojom po Ustavu moraju upravljati, često ne mogu ta sredstva usmjeriti u kapitalne investicije, nego im služe kao nekakav oblik podrške u normalnom funkcioniranju. Bit ću sretna ako, zbog nekih naših rezultata, budemo imali mogućnost još veća sredstva rasporediti na županije i općine u FBiH.

Oporba često proziva Vladu FBiH zbog seta antikorupcijskih zakona. Kada će krenuti njihova primjena?

- Oporba vrlo glasno i neopravdano stalno ovu Vladu FBiH optužuje za neopredijeljenost u realizaciji seta antikorupcijskih zakona, ja tu imam jasan stav. Svaki zakon koji se usvaja mora biti provediv i financijski i organizacijski održiv. Naša Vlada FBiH od samog početka zagovara da imamo punu fiskalnu odgovornost za svako zakonsko rješenje te moramo znati kad će nakon usvajanja krenuti njegova primjena, kako će se primjenjivati i koliko će koštati. Za set antikoruptivnih zakona to nije bio slučaj. Riječ je o zakonima koji su tražili veliko povećanje broja sudaca i tužitelja, a zbog opredjeljenja Vlade FBiH da ne idemo na povećanje broja zaposlenih već dvije godine nismo uspjeli prirodnim odljevima stvoriti preduvjete da se Vrhovni sud i Tužiteljstvo popune po tom broju. Ove godine smo konačno to uspjeli te smo stvorili uvjete da se u 2017. zaposli 13, a u 2018. godini još novih 65 sudaca, tužitelja, policajaca, a da se ne poveća ukupan broj zaposlenih. Na takav način stvorit će se potrebni uvjeti za provedbu spomenutih zakona. To pokazuje kako ova Vlada FBiH nije protiv borbe protiv korupcije, nego vrlo odgovorno pripremamo uvjete za kvalitetnu primjenu zakonskih rješenja koja su donesena u te svrhe.

Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH raspravljalo se o statusu bolnica u FBiH. Kakav je zaključak?

- Riječ je o vrlo složenoj i kompleksnoj problematici restrukturiranja zdravstvenog sektora u FBiH. Naš zdravstveni sektor u globalu ima velikih problema. Tu su potrebna značajna sredstva jer je to djelatnost gdje se najviše ulaže u znanstvenom smislu pa su potrebna ogromna sredstva za opremu, edukaciju, popunjavanje kapaciteta. S druge strane, i mi, kao korisnici tih usluga, tražimo sve ono što nam pripada po pitanju zdravstvene zaštite u punom kapacitetu. Financiranje samo od doprinosa nemoguća je misija, odnosno ta sredstva nisu dovoljna. Naš zdravstveni sektor nije izuzet od plaćanja PDV-a, ima stopu kao i svi drugi proizvodi te je sve to reflektiralo akumuliranim dugovima u zdravstvenom sektoru. Od Svjetske banke tražili smo pomoć da uđemo u kompleksnu priču i čini mi se kako tu nismo dobili neke rezultate. U okviru sadašnje aktivnosti mogućeg pokušat ćemo vlastitim snagama napraviti prve korake. Mi imamo tri sveučilišne kliničke bolnice na području FBiH. To su Mostar, Sarajevo i Tuzla te vlasnička prava nad tim zdravstvenim ustanovama mi imamo ili nemamo. Netko tumači ovako, netko onako. Ali jasno moramo reći kako smo mi, odnosno FBiH, jedan od suosnivača tih zdravstvenih ustanova i temeljem toga moramo vidjeti i kakve su naše obveze. Pokušat ćemo napraviti prvi korak u tom smislu, a i dalje ne odustajemo od potrebe restrukturiranja zdravstvenog sektora. To je kompleksan problem koji traži potpune izmjene Zakona o osiguranju, Zakona o normativima raspodjele tih sredstava jer sada novac u zdravstvenom sektoru ne prati pacijenta. Raspodjela sredstava radi se paušalno, što znači da bolnice koje više rade imaju veće gubitke.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

U susret blagdana Velike Gospe i obilježavanju Dana općine Posušje, danas je u kindovorani održana svečana sjednica Općinskog vijeća Posušje. Pred...
U organizaciji Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Livno i MUP-a Hercegbosanske županije danas je u Livnu obilježena 30. obljetnica...
Danas se obilježava 307. Sinjska alka, povijesna i tradicionalna kulturna manifestacija i viteška igra koja se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske...
U sklopu tradicionalnog ljetnog kulturnog programa "Posuško lito" večeras je u Posušju započela dvodnevna kulturna manifestacija "Festival klapske...