HDZ BiH

Nakon što je najavio mogućnost raspuštanja Parlamenta, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je na sebe privukao najveću pozornost u aktualnom mandatu. Čavara je reagirao nakon što Parlament nije usvojio proračun, ali i nakon što su bošnjačke stranke najavile donošenje neustavnoga zakona kojim bi se pokušalo fingirati provedbu odluke Ustavnog suda BiH o Izbornom zakonu. Dodatno je naglasak na poremećene hrvatsko-bošnjačke odnose stavila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je za vrijeme posjeta istaknula kako inzistira na jednakopravnosti triju naroda, posebice Hrvata koji to traže izmjenama Izbornog zakona.

Može li se reći kako bi ovaj posjet mogao biti početak relaksiranja hrvatsko-bošnjačkih, ali i odnosa dviju država?

- Za mene je to nastavak politike Republike Hrvatske i pozitivnog stava te želje da se u relaksirajućim odnosima rješavaju sva pitanja dviju država i naroda. Nažalost, imamo određeni broj stranaka s dominantnim bošnjačkim članstvom koje ne dočekuju pozitivno takve inicijative, nego Hrvatsku predstavljaju kao neprijatelja. Srećom, poznajem puno Bošnjaka koji ne razmišljaju na taj način i koji žele dobrosusjedske odnose, a napose dobre odnose unutar BiH s jasnim uvažavanjem konstitutivnih naroda i njihove potrebe za legitimnim predstavljanjem.

Vjerujete li u mogućnost promjene Izbornog zakona, što je bila i jedna od misija predsjednice RH Grabar-Kitarović u BiH?

- Nakon brisanja neustavnih odredbi iz Izbornog zakona po kojima se popunjavaju klubovi naroda u Domu naroda, pokazana je želja da se pomogne u rješavanju toga pitanja. Kako bi se izbori sukladno zakonu održali i proveli, potrebna je promjena Izbornog zakona. To je svima jasno, kao što je jasno da svaki susjed želi imati stabilne odnose u regiji. Hrvatska je, s druge strane, doprinijela potpisivanju Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma te jamči njihovu provedbu. Zato želi pomoći BiH da normalno funkcioniraju i FBiH i BiH. Ako se ima na umu kako su oba ta sporazuma mijenjana na štetu Hrvata, onda nema nikakve dvojbe da potpisnik sporazuma i jamac ima pravo reagirati. Posebno ako se zna da su ti sporazumi doveli do dogovora zaraćenih strana i njima su definirani uvjeti mira. A oni su podrazumijevali odredbe o ravnopravnosti naroda. Ta su načela značajno narušena i Hrvati su dovedeni u podređenu poziciju. Hrvati su dovedeni u poziciju da ne mogu ostvarivati svoja legitimna prava, a sve se više osjeća kako nemamo mogućnost utjecati na donošenje važnih odluka. To se pokazalo i da, primjerice, SDA, iako je dio parlamentarne većine, donosi odluke s oporbom, koje su protivne interesima Hrvata. Zato nam je potrebna izmjena Izbornog zakona, što je za mene prevažno kako bismo se vratili načelima koje smo imali u Washingtonu i Daytonu. Ako ne možemo osigurati da se mijenjaju Ustav i Izborni zakon, onda moramo tražiti rješenja na neki drugi način.

Zašto to govorite?

- Pa zato jer smo jednostavno došli u situaciju da se ide u smjeru stvaranja unitarne države. Normalno je da Hrvati, ali i Srbi, neće pristati na takvo rješenje koje nije plod dogovora triju konstitutivnih naroda.

Niste mi odgovorili na pitanje vjerujete li u dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako ga je zacrtao Ustavni sud BiH kroz apelaciju Bože Ljubića, ali i u odgovoru na bošnjački veto u državnom Domu naroda kojim se praktično potvrđuje da je prijedlog HNS-a sukladan Ustavu BiH?

- U politici moramo biti optimisti jer bi drukčiji odgovor značio da radimo posao u čiji uspjeh ne vjerujemo.

Nije li često tako?!

- U pravu ste, stvarnost nas više puta opovrgne. Točno je, bošnjački je Klub tražio ocjenu prijedloga Izbornog zakona koji je predložio HNS BiH. S druge strane, bošnjački političari javno govore da neće dopustiti Hrvatima da biraju svoje predstavnike, što je u demokratskom svijetu nedopustivo. Nakon toga obmanjuje se javnost pričama da treba osigurati jednakopravnost naroda na cijelom području BiH, miješa se predstavljanje i pripadnost narodu pa se čak glupo osjećamo što moramo sve to objašnjavati. Svima je jasno da pripadnik nije jednako što i predstavnik jer i Ustavni sud jasno definira što znači legitimno predstavljanje. Takve snage koje pokušavaju uzurpirati hrvatske pozicije najviše štete nanose BiH i narušavaju odnose u zemlji.

Kakve su posljedice takve unitarističke politike?

- Takva politika tjera Srbe tražiti rješenja izvan BiH u cilju uspostave samostalne Republike Srpske. S druge pak strane, ako se ne želi provesti zakon, držati se Ustava i odluka Ustavnoga suda o izboru legitimnih predstavnika te se pronalaze neustavna rješenja kroz federalni Parlament, onda je logično da Hrvati sve češće govore - pa nema nama drugog rješenja osim trećeg entiteta. Takva situacija treba biti upozoravajuća za sve u BiH da se traže rješenja koja podrazumijevaju poštovanje temeljnih načela demokracije da svatko ima pravo biti biran, ali i da svaki kolektivitet ima pravo na legitimno predstavljanje, što je zapisano i u ustavima BiH, FBiH i županija.

Predsjedateljica Zastupničkog doma BiH Borjana Krišto otišla je korak dalje pa je uputila zahtjev da se brišu odredbe Ustava Federacije BiH da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin zbog poznate razlike u vrijednosti glasa od 1400 puta. Kako komentirate činjenicu da upravo na toj odredbi bošnjačke stranke sada nastoje u federalnom Parlamentu preglasati Hrvate donoseći fiktivni Izborni zakon?

- Ustavni sud je bez ikakve dvojbe utvrdio kako se izaslanici pojedinih naroda za Dom naroda moraju birati razmjernim sustavom u odnosu na lokaciju gdje žive. Tu odluku Ustavnog suda pokušava se zanijekati pa se pokušava izigrati neustavnim Zakonom o izbornim jedinicama, ali i predlaganjem amandmana na Ustav FBiH. Nemoguće je da istodobno u Ustavu stoji kako se izaslanici biraju na razmjeran način, ali i odredba da se iz svake županije bira po jedan izaslanik Hrvat, Bošnjak i Srbin. Svima je jasno da su te odredbe u izravnoj suprotnosti s Ustavom BiH i Ustav Federacije mora se s njim uskladiti. Zato je posve opravdan zahtjev predsjedateljice Zastupničkog doma Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH, posebice kako bi se uputila jasna poruka unitarističkoj bošnjačkoj politici koja želi oduzeti prava drugim konstitutivnim narodima. Da se još malo vratim prijedlogu SDP-a i DF-a, zamislite, oni su predložili zakon kako bi vratili na snagu odredbe koje je Ustavni sud BiH izbrisao. Da objasnim, u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izbornim jedinicama SDP i DF su stavili tekst amandmana na Ustav jer su svjesni da su predložili neustavan zakon. Kada se javno pokušava nametnuti rješenja čiji je cilj preglasavati jedan narod i nametati mu predstavnike, onda se sam nameće zaključak da bošnjačke političke elite ne žele dobro ovoj zemlji.

Čak i stranka koja s vama sjedi u vlasti, a to je SDA, posve se slaže s ovim prijedlogom, a s druge strane, podržava i ukidanje prefiksa “hrvatski” i izraza “Herceg Bosna” iz naziva javnih poduzeća... Vidite li uopće razlike između bošnjačkih političara i politika kada je u pitanju odnos prema Hrvatima i procjene da ih treba eliminirati s političke scene?

- To je ozbiljan problem. Probošnjačke i probosanske stranke identično smjeraju promijeniti politički sustav, a onda i uređenje zemlje kako bi vladali najbrojniji - a to su Bošnjaci. O tome nema nikakvih razlika i najvažnije je bilo proglasiti na popisu da je Bošnjaka više od 50%. Međutim, treba opet podsjetiti da je BiH utemeljena na ravnopravnosti triju naroda, na mirovnim sporazumima. Hrvati inzistiraju da se BiH vrati tim temeljima s obzirom na to da je u 120 navrata intervenirano u Ustav FBiH na našu štetu. Nažalost, zajednička je politika svih stranaka u pogledu odbijanja mogućnosti da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike, a to pak vrlo jasno sugerira kako je riječ o pokušaju apsolutne dominacije. To je čak protivno i tzv. probosanskoj orijentaciji jer ona, po mom mišljenju, podrazumijeva sve raznolikosti BiH. To su snage koje, ponavljam, najviše ruše BiH. Vjerujem da će to brojni prepoznati unutar bošnjačkoga korpusa i neće glasovati za takve snage koje štete BiH. Posebno je problematično i to što imamo, primjerice, javne medije - Federalnu televiziju koja je apsolutno pod kontrolom jednog krila SDA, a s druge strane, imamo Federalnu upravu policije, odnosno njezina ravnatelja Dragana Lukača koji je politički kompromitiran od SDA i prije 20 mjeseci trebao je biti umirovljen.

Postoje li još uvijek razlozi za raspuštanje Parlamenta s obzirom na stanje oko proračuna?

- U Federaciji BiH nema puno stranaka s kojima možete surađivati koje imaju parlamentarni kapacitet. Aktualna parlamentarna većina funkcionira dijelom tako kako funkcionira zbog nekorektnosti Stranke demokratske akcije koja glasuje zajedno s oporbom o pitanjima koja su bitna nama, a onda traži korektnost i suradnju. Primjerice, prihvati se inicijativa oporbe o osudi rezolucije Europskog parlamenta o federalizaciji BiH, i to, kojeg li apsurda, u Parlamentu FBiH. To je totalni paradoks. Nedavno smo imali i jedan spin SDP-a da se iz naziva javnih poduzeća brišu prefiks “hrvatski” i izraz “Herceg Bosna”, što pokazuje do koje se mjere nastoji poniziti hrvatski narod. Tome se, naravno, priključi i naš “partner” SDA koji je svjestan da takve stvari izazivaju zastoje i probleme. No, kada su iz oporbe zatražili smjenu ravnateljice Kliničke bolnice u Sarajevu Sebije Izetbegović, mi na to nismo pristali. Iz toga nam je jasno kako je SDA nekorektan partner.

Opet ste izbjegli odgovor, nema razloga za raspuštanje Parlamenta...?!

- U Ustavu jasno piše da predsjednik FBiH raspušta oba doma Parlamenta FBiH kada oni ne uspiju donijeti proračun prije početka proračunske godine. Ja ne vidim što se promijenilo u ovome trenutku jer i dalje stoji da proračun nije donesen prije početka ove proračunske godine. Zato ponavljam, ako se nastave stvarati napetosti, donositi štetne odluke..., onda je manja šteta raspustiti Parlament. Pozicija predsjednika FBiH je vrlo jasna i ja ću iskoristiti svoje ovlasti ako procijenim da je to potrebno.

U Federaciji BiH godinama se priča o promjeni načina raspodjele prihoda kako Sarajevo više ne bi bilo privilegirano. Vjerujete li da je tu temu moguće otvoriti do jesenskih izbora?

- Uz ovakve odnose teško je napraviti i provesti jedno takvo rješenje. Istina je da mi imamo jedan način raspodjele koji nije utemeljen na realnim kriterijima. Taj način raspodjele doveo je u povlašten položaj Sarajevo. Prilikom dogovaranja novog načina raspodjele zasigurno bi svatko smatrao da je zakinut.

Zašto hrvatski predstavnici ne zatraže povratak pariteta, konsenzusa i rotacije koji su ukinuti u Federaciji BiH 2002. te to postave kao uvjet uspostave nove vlasti nakon izbora?

- Ponavljam, Washingtonski je sporazum sporazum o prekidu rata i uspostavi mira. Nakon toga smo dobili 120 amandmana i došli smo do toga da su Hrvati u podređenom položaju. Sada ne postoji spremnost onih koji su inicirali ove promjene da se stvari vrate na početne pozicije, a to se vidi i kroz izmjene Izbornog zakona. Zato ćemo zasigurno predložiti to o čemu i vi govorite, povratak na pozicije koje smo imali kako bi se došlo do dogovora. Ispod toga da Hrvati imaju realnu mogućnost izabrati legitimne predstavnike nitko od Hrvata neće pristati.

Godinama pred federalnom Vladom isti su prizori. Obespravljeni radnici stižu pješice, traže uvezivanje staža, prijete da će se spaliti... I u 99,9 posto slučajeva su u pitanju Bošnjaci i bošnjačke tvrtke. Na taj način izvučeno je više stotina milijuna maraka zajedničkih sredstava. Zašto tu vrstu obmane prihvaćaju hrvatski političari?

- To je još jedan od pokazatelja naše neravnopravne pozicije u FBiH. Sve što ste naveli je potpuno točno. Posve je simptomatično i doista podsjeća na dogovor onih koji, kao organiziraju prosvjede, kao i kod onih koji donose odluke. Takav je slučaj i sa Željezarom Zenica, a da istodobno ne postavlja pitanje kako je prodana Željezara, tko je sve te dugove napravio FBiH... Na kraju to sve apsolutno upućuje na dogovor. To se ponavlja i s Vitezitom, da radnici koji su radili “na crno”, izvan Vitezita nakon 20 godina traže da im Vlada isplati nekoliko milijuna maraka. To je neprihvatljivo jer se odlučuje netransparentno, bez kriterija i bez zakona i sada je jedini kriterij prosvjed, čudan kriterij, zar ne?

Nedavno ste potpisali tri braniteljska zakona, a ministar Salko Bukvarević najavljuje objavu registra, čemu se Hrvati protive. Kako to komentirate?

- Ministar Bukvarević je to i ranije govorio iako ta odredba u zakonu ne postoji. Registar se sastavlja, ali ne objavljuje. Ministar već sada ima registar isplata braniteljima i pitanje je bi li se napravila šteta time. Sjećate se da je “platformaška” Vlada, koja je bila neustavna i nezakonita i u kojoj je djelovao i SDA, napravila golemu štetu hrvatskim braniteljima i pripadnicima HVO-a koje su neustavno i nezakonito izveli iz prava. Mi i danas imamo situaciju da nekoliko tisuća branitelja na raznim sudovima čeka povratak u svoja prava, a netko ih je samovoljom izveo bez primanja na cestu. I ova tri zakona donose se po presudama Ustavnog suda i trebala su biti riješena prije tri godine. I u tome slučaju imamo opstrukciju iz SDA i bošnjačkih stranaka kako bi generirali nezadovoljstvo hrvatskih branitelja.

(vecernji.ba)