Vijesti Node
Posljednji susret predstavnika bošnjačkih i hrvatskih stranaka s posebnim izaslanikom EU-a u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom, po izjavama dijela sudionika, nije donio napredak u smjeru dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Ovaj je susret trebao donijeti ohrabrenje pred skori dolazak europskih dužnosnika i predaju upitnika. No, ništa od toga. Zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto ističe kako je do dogovora vrlo jednostavno doći samo ako se želi provesti presuda Ustavnog suda BiH.
Gospođo Krišto, kako ocjenjujete posljednje razgovore s gospodinom Wigemarkom? Je li bilo ikakvog pomaka?
- Razgovor je zapravo bio jedan u nizu koje smo do sada imali pod pokroviteljstvom Europske komisije, američke administracije, ali i OESS-a. Radi se o kontinuitetu razgovora sa strankama iz Federacije BiH. Međunarodni predstavnici pokazuju snažnu želju da se dođe do makar minimuma kompromisa. Ali, uistinu, kada su u pitanju sudionici sastanka, konkretno sve bošnjačke političke stranke, oni nastupaju kao jedno i zbog toga je teško doći do bilo kakvog rješenja.
Što je ključni problem, mjesto prijepora?
- Bošnjačka strana negira odluke koje je donio Ustavni sud BiH te se jedino drže presuda koja je donio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Traže rješenja isključivo kroz tu prizmu. U biti, suština je da vide budućnost Bosne i Hercegovine na jedan posve drukčiji način iako je ona moguća isključivo kao država triju ustavnopravno jednakopravnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba, zajedno s manjinama. Mi smo predstavili brojne inicijative, no uz sve želje da se dođe do dogovora, za sada nema nikakva napretka. Naši su prijedlozi bili apsolutno u skladu s Ustavom BiH, ni na kakav način nisu diskriminirajući i ne vrijeđaju vitalni interes bilo kojeg naroda. Svi ti prijedlozi zasnivaju se na poštivanju legitimiteta političkih predstavnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na čemu inzistira presuda Ustavnog suda BiH. Ako budemo tražili rješenja na tim načelima, a moramo ih tražiti, mogli bismo se vrlo lako i brzo dogovoriti. Međutim, to bošnjačka strana odbija prihvatiti. Dojma sam i nakon posljednjeg sastanka da se svim silama nastoji optužiti hrvatska strana za nepostizanje dogovora. A “problem” je to što jedino mi nudimo zakonita i ustavna rješenja.
Maloprije ste ustvrdili da bošnjačka strana vidi budućnost BiH drukčije. Na što ste pritom mislili?
- Zapravo, problem je što BiH vide kao unitarnu državu s apsolutnom dominacijom Bošnjaka. Negiraju se čak i njezini daytonski temelji, koji jesu nepravedni s obzirom na to da su u njoj dva entiteta i tri konstitutivna naroda, ali koji su ipak jasno uspostavljeni na presudnoj ulozi i poziciji triju naroda. Zbog toga izbjegavaju sve oko donošenja rješenja koja bi odgovorila slovu i duhu Daytona te realnosti Bosne i Hercegovine. A bez uvažavanja tih realnosti nemoguće je doći do prihvatljivih rješenja. Posebice kada se imaju na umu odluke Ustavnog suda koje nas vrlo jasno obvezuju. Zato pokušavaju manipulacijama skrenuti pozornost na drugu stranu ili pak pokušati osigurati da se ništa ne dogodi i dogovori. I kao treća opcija jest da se osigura dominacija Bošnjaka pod krinkom građanske bosanske države.
U aktualnome prijeporu nastoji se konfrontirati dvije presude – Suda u Strasbourgu u predmetu Sedjić - Finci, a s druge strane presudu Ustavnoga suda u predmetu “Ljubić”. Jesu li te dvije presude proturječne i daje li presuda Europskog suda za ljudska prava mogućnost da se ipak izgradi “građansko-bošnjačka” država?
- Presuda Suda u Strasbourgu bila je uvod u rasprave o izmjenama Izbornog zakona. Pri tome se tumači da se ta presuda najlakše može provesti tako da se izbriše nacionalni prefiks. Vrlo precizno, to odluka nikako ne traži. To su samo interpretacije njezine provedbe. Za hrvatske predstavnike uopće nije problematična provedba presude koja se odnosi na diskriminaciju prema manjinama, ali i prebivalištu za određene kandidature. Svima treba zajamčiti mogućnost da se kandidiraju, što jedino jasno traži odluke Ustavnog suda za ljudska prava. No, presuda ni na kakav način ne traži preuređenje BiH. Istodobno s time imamo presude Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju izaslanika za Dom naroda. Iako to nije eksplicitno navedeno, implicitno se ukazuje i kako pri izboru drugih nacionalnih predstavnika treba zajamčiti legitimitet. To se prije svega odnosi na izbor članova bh. Predsjedništva. Ni u jednome rješenju ne može se ignorirati činjenica da je BiH zemlja jednakopravnih konstitutivnih naroda.
Stalno se iz političkog i medijskog Sarajeva spočitava HNS-u BiH da se odrekao Hrvata iz Bosne. Je li to istina?
- Radi se o klasičnim podvalama i spinovima. Mi stalno u prijedlozima inzistiramo da svaki Hrvat na prostoru BiH ima istu mogućnost. Ni na kakav način ne dovodi se u diskriminacijski položaj Hrvat iz središnje Bosne i Sarajeva. Kada je u pitanju institucija Doma naroda i sama presuda Ustavnog suda, ona se može provesti samo tako da se izaslanici iz pojedinog naroda i županije za Dom naroda biraju proporcionalno ukupnom broju istog naroda na razini FBiH. Zato je važno istaknuti, kako je to pravilno naveo i Ustavni sud u presudi, da se radi o Domu naroda, a ne županija. Kroz taj dom se štite vitalni interesi naroda i ne može se narušiti legitimitet.
Je li se na sastanku razgovaralo o izboru članova Predsjedništva s obzirom na to da i ovo pitanje izaziva dosta prijepora?
- Za nas je to iznimno važno pitanje koje opterećuje ukupne odnose. U dva pretprošla mandata imali smo situaciju da su nam Bošnjaci nametnuli člana bh. Predsjedništva. Međutim, to je pitanje pomoglo da otvorimo sve rasprave i ukažemo na manipulaciju i diskriminaciju Hrvata. To pitanje treba riješiti posebno jer postoje diskriminacijske odredbe koje onemogućavaju manjinama da se kandidiraju za te pozicije. Uz to, imamo i jasnu presudu Ustavnog suda kojom se poziva na legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu. Zato je razrješenje ovoga problema pitanje svih pitanja. Na taj bi se način relaksirali politički i međunacionalni odnosi te napravio iskorak kako bi BiH snažnije krenula prema njezinim prioritetima – a to su socioekonomske reforme i njezin put prema EU. To bi definitivno zajamčilo njezinu stabilnost, jednakopravnost svih naroda i građana.
Od posljednjeg sastanka javnost je jako puno očekivala jer ga je vodio Wigemark, a bio je svojevrsna priprema za dolazak visokih dužnosnika Europske unije. Kakvu ste im poruku poslali?
- Na različitim razinama, ne samo na ovome sastanku, nego i drugim susretima, visoki dužnosnici Europske unije dobro su informirani o cjelokupnim razgovorima u smislu traženja rješenja. Oni znaju za našu složenu situaciju. Sadašnji ambijent, nažalost, ne odgovara traženju rješenja jer je previše pritiska sa svih strana. Mi se nalazimo u izbornoj godini. Ona je, nažalost, odavno počela, a to se može vidjeti, ne samo na ovome pitanju, nego i oko nefunkcioniranja vlasti. Primjerice, u Parlamentu ne postoji odavno čvrsta parlamentarna većina. Zbog toga u Parlamentu kao zakonodavnoj vlasti, ali i u izvršnoj, dominiraju samo populizam i demagogija bez konkretnih rezultata i iskoraka. Posebno se to odnosi na politička pitanja koja su u žiži javnosti, a koja su temeljna za opstojnost Bosne i Hercegovine. S jedne strane imamo deklaratornu potporu BiH i njezinom euroatlantskom putu, a s druge strane radi se sve suprotno od toga. Mi, kao politički predstavnici Hrvata, nećemo dopustiti da se u BiH bilo što napravi na štetu hrvatskog naroda jer su brojne odluke nametnute na našu štetu. Došlo je vrijeme da se poštuju odluke sudova koje su apsolutno u interesu BiH te jamči sigurnost, opstojnost i njezin napredak.
Malo je čudno da na posljednjem sastanku nije bilo srpskih predstavnika. Iako se radi o dominantno hrvatsko-bošnjačkom prijeporu, ipak postoji problem i s izborom srpskih predstavnika, a što je evidentno u sadašnjem Domu naroda gdje nije do kraja popunjen srpski klub. Na kraju krajeva, srpske stranke moraju u Parlamentu dići ruku za dogovor. Čini li vam se logičnim da se dogovaraju samo dvije strane?
- U najmanju ruku, to je nelogično. Izmjene Izbornog zakona donose se u Parlamentarnoj skupštini. Bez političkih predstavnika srpskog naroda bilo koja promjena ne može se donijeti u Parlamentu. Ranije smo imali sastanke na kojima su sudjelovali predstavnici srpskog naroda na kojima su načelno pozivali na dogovor predstavnika Hrvata i Bošnjaka. Upravo zbog toga mislim da je dobro, s obzirom na to da smo razgovarali i o popuni srpskog kluba u Domu naroda FBiH, imati srpske stranke za stolom. To bi, po meni, dodatno uozbiljilo situaciju. Posebno stoga jer je BiH država triju naroda, ali i vrlo jasno s aspekta Parlamenta jer se tu donosi Izborni zakon. Bez sudjelovanja srpskih predstavnika takvo što se ne može donijeti. Na koncu, predstavnici svakog naroda najbolje će znati što je interes toga naroda. Nije korektno da netko od Bošnjaka i Hrvata nudi rješenja za srpsku poziciju. Čak i unatoč tome što smo u svakom prijedlogu pristupali tako da se ni na kakav način ne narušava vitalni interes drugog naroda. No, na kraju je ipak najvažnije da predstavnici toga naroda kažu što ipak zadovoljava njihove interese.
Glavni tajnik OESS-a Thomas Greminger rekao je kako je iznimno rizično održati izbore bez izmjena Izbornog zakona. Dijelite li takvo razmišljanje?
- Mi poodavno izlazimo u javnost s ocjenama da se, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH, izbori mogu raspisati i održati, ali se izborni rezultati ne mogu provesti. Ponavljam da su prijeporne odredbe Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za Dom naroda stavljene izvan snage. Kada smo to tvrdili, čak su nas i pojedini dužnosnici međunarodnih organizacija kritizirali ističući da HDZ želi blokirati demokratske institucije. Međutim, želim danas podsjetiti sve da smo tada u odgovorima jasno ukazivali da HDZ BiH želi biti dio rješenja. Sudjelovali smo u svim razgovorima u interesu BiH, svih konstitutivnih naroda i građana koji žive ovdje. Danas, međutim, doslovno svi ponavljaju iste teze i upozorenja koja smo mi ranije isticali. Ostaje vrlo jasan zadatak na Parlamentarnoj skupštini da to pitanje riješi. Ona je ta koja jedina kroz izmjene Izbornog zakona može razriješiti ova pitanja koja trenutačno opterećuju sve odnose, ali i predstavljaju iskušenje u smislu funkcioniranja demokratskih institucija, ali i same Bosne i Hercegovine.
Jeste li znali da će Središnje izborno povjerenstvo predložiti odluku o izračunu raspodjele mandata za Dom naroda po rezultatima popisa pučanstva 2013. godine, oko čega su dramatično reagirale bošnjačke stranke?
- Nije mi bilo poznato, dok u javnosti nismo čuli reagiranja, da je SIP donio bilo kakvu odluku niti da ju je razmatrao. Središnje izborno povjerenstvo temeljem svojih ovlasti može raditi određene izračune i kalkulacije, ali kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona, ona je isključivo u domeni Parlamentarne skupštine BiH. To je jedino mjesto gdje se ovaj zakon može mijenjati. Bile su različite špekulacije u javnosti, a čak su na sastanku kod gospodina Wigemarka predstavnici SDP-a BiH imali “informaciju” da je SIP donio nekakvu odluku. Nakon toga je postavljeno pitanje zašto uopće sjedimo na tome sastanku kada je već tako. Ne bih uistinu željela špekulirati o tome koje su bile nakane. Neka svatko izvuče svoj zaključak, ali SIP nema utemeljenja za donošenje takvih odluka. SIP se može baviti matematikom i izračunima u smislu preispitivanja broja izaslanika s obzirom na ovlasti koje mu daje Izborni zakon. Ali, ponavljam, ovo je isključivo pitanje koje mora riješiti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine promjenama Izbornog zakona BiH.
Zamislimo sljedeću situaciju. Ne promijeni se Izborni zakon, održe se izbori. Mogu li se retroaktivno donijeti izmjene Izbornog zakona koje se tiču izbora izaslanika za Dom naroda?
- Kada je u pitanju demokratski proces koji je uređen izbornim zakonodavstvom, u njemu nije slučajno stavljena odredba da se zakon ne može mijenjati 150 dana od dana održavanja. To znači da sve procedure izbora tijela vlasti na izravnim ili neizravnim izborima moraju biti okončane u tome roku. Ne bih zato ulazila ni u kakve špekulacije. Ono što znam s aspekta struke i kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, ne može se ništa naknadno donositi. No, pri tome sam uvijek oprezna jer u slučaju BiH nikada se ničemu ne možeš iznenaditi.
Ako se ne izmijeni Izborni zakon, svi izgovaraju i pribojavaju se jedne riječi – kriza. Je li to nešto s čime će BiH živjeti nakon sljedećih izbora?
- Odgovor je potvrdan. To je nešto što se najmanje sada s aspekta cjelokupne političke situacije može očekivati. Jednostavno, nećemo imati zakonske ni druge mehanizme za uspostavu vlasti. To bi generiralo razne krize. Želim vjerovati da se to neće dogoditi jer svi koji radimo najprije imamo odgovornost. Imajući u vidu odluku Ustavnog suda, legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda postavlja se kao imperativ BiH. Na tome se tragu može pronaći rješenje. Sada je najveća odgovornost na onima koji imaju najveći demokratski kapacitet i kojima je navodno BiH najviše na srcu. Moraju pokazati tu odgovornost te doživljavati i živjeti BiH kao državu triju jednakopravnih konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba te drugih građana koji u njoj žive.
(vecernji.ba)