Vijesti Node
Obraćanje predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića:
Uvažene dame i gospodo, od srca vas sve skupa pozdravljam. Hvala na zainteresiranosti za naš današnji trilateralni sastanak predsjednika Republike Hrvatske, Republike Srbije i BiH. Jedna velika zahvala i predsjednici Republike Hrvatske gđi Kolindi Grabar-Kitarović i predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću na dolasku danas u Mostar, na šansi da zajedno otvorimo određena pitanja koja mogu uveliko pomoći stabiliziranju ekonomskih, socijalnih i uopće, demografskih pristupa, problematike naše tri države kao susjedne države. Suština naših današnjih sastanaka je vezana za strategiju EU kada je u pitanju proširenje i na toj strategiji smo tražili one dodirne točke koje bi mogli na neki način unaprijediti naše odnose. Duboko sam uvjeren da klima koju smo danas izgradili stvara preduvjete da u nastavku, u jednom kontinuitetu, ne čekajući dugo vremena, na ovaj način gradimo jedan ambijent u kojem će izvršna vlast sve tri države biti sposobnija rješavati sva otvorena pitanja koja već dugo vremena nismo u stanju bili riješiti, a primarno se odnose na našu budućnost, govoreći o infrastrukturi, bez obzira da li govorimo o energetskoj infrastrukturi, cestovnoj, željezničkoj... Sve su to pretpostavke da gradimo jedan regionalni ekonomski ambijent koji može biti izraženo bolji od onog kojeg imamo danas. Iako se međusobno, kada gledamo trgovinske razmjene, možemo pohvaliti dosta dobrim i trendovima u posljednje vrijeme, mislim da tu možemo napraviti jednu pozitivnu sinergiju, jedan značajan iskorak ukoliko bi tu bili jasnijih opredjeljenja. Toliko što se tiče samog uvodnog dijela s moje strane. Želim još jednom se zahvaliti i predsjednici Republike Hrvatske i predsjedniku Republike Srbije što smo dobili prigodu da gradimo mogućnost da i BiH intenzivnije, ako želi svojim snagama krene ka europskom putu, uz potporu prijatelja i iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije. Hvala lijepa.
Obraćanje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića:
Ono što je bilo trilateralno danas jeste upravo ova nova strategija EU i u njoj vidimo šansu da počnemo rješavati ono oko čega smo se svi složili da je najveći problem svake zemlje pojedinačno i općenito zemalja na Balkanu, a to je iseljavanje mladih ljudi. Ja sam insistirao na upravo tih šest bitnih inicijativa vodećih inicijativa unutar EU, dakle, pomirenje, prestanak zapaljive retorike, reforme, izgradnja infrastrukture, digitalizacija, međusobna suradnja po pitanju sigurnosti. Mislim da u toj strategiji jeste zaista sadržan lijek za ono što jesu problemi unutar Bosne i Hercegovine i trilateralno između zemalja. U vezi s bilateralnim neriješenim pitanjima inzistirao sam na tome da konačno startaju intenzivnije raditi povjerenstva koja bi pripremila odgovore, koja bi pripremila rješavanje tih otvorenih pitanja za ovu razinu o kojoj smo danas razgovarali. Ne možete vi ih riješiti tijekom dva sata, možete samo napraviti listu tih pitanja. Naravno, imamo urgentan problem s Hrvatskom u vezi s Pelješkim mostom i meni je drago da je predsjednica Kitarović ponovila da Hrvatska stoji iza onoga što jesu prava Bosne i Hercegovine po pitanju UNCLOS-a i pristupa otvorenom moru. Sa Srbijom smo malo izravnije govorili o infrastrukturi autoceste koja bi kao prsten trebala povezati Sarajevo preko Tuzle do Beograda pa onda nazad preko Požege i Višegrada. Toliko za uvod i hvala vam.
Obraćanje člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske dr. Mladena Ivanića:
Pošto smo mi domaćini, ja bih vrlo kratko govorio, da bih dao više prostora našim gostima. I meni je izuzetno drago što je ovaj sastanak održan, jer je taj trilateralni sastanak, koji podrazumijeva sudjelovanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, za nas izuzetno značajan. Dobri odnosi u tom trokutu omogućavaju i dobre unutanje odnose u Bosni i Hercegovini. Činjenica da je poslije šest godina ovaj sastanak održan, a po prvi puta i s ministrima, je sama po sebi pozitivna i dobra stvar. Mi imamo puno stvari koje su zajedničke: infrastruktura, dobri ekonomski odnosi, međusobna razmjena koja jako raste, posebice kada govorimo o BiH sa Srbijom i s Hrvatskom, od čega naši ljudi imaju veliku korist. Na tome treba raditi. Ja snažno vjerujem da je potrebna, posebno onima koji nisu u EU, gradnja jednog jedinstvenog tržišta korisnog svima i tu inicijativnu gospodina Vučića smatram vrlo korektnom. Na tome i dalje treba raditi, ali i neke praktične konkretne stvari brzo rješavati. Nadam se da ćemo ubrzo imati prigodu vidjeti vrlo pozitivan razvoj odnosa i kada je u pitanju most na Savi, nadam se da će konačno biti razriješeno i pitanje mosta u Bratuncu i da će institucije BiH završiti svoj dio posla. Tako da i to budu vidljivi i pozitivni dokazi naše suradnje. Hvala lijepa.
Obraćanje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović:
Hvala vam lijepa, dobar dan poštovane dame i gospodo. Prije svega bih htjela zahvaliti se našim domaćinima, predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodinu Draganu Čoviću i članovima Predsjedništva BiH gospodinu Bakiru Izetbegoviću i gospodinu Mladenu Ivaniću na gostoprimstvu i na njihovoj ljubaznosti danas na domaćinstvu - na ovom sastanku trilaterale između Hrvatske, BiH i Srbije. Naravno, koristim prigodu pozdraviti i predsjednika Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića. Prošlo je šest godina od kako se održala posljednja trilaterala na predsjedničkoj razini. Mislim da je današnji sastanak bio iznimno koristan jer smo se uz ona otvorena pitanja koja postoje između triju država ili bilateralna pitanja dotaknuli i područja suradnje koja mogu i moraju biti produktivna i pozitivna. Okvir našeg sastanka je, kao što je rečeno, bila Strategija Europske komisije o Zapadnom Balkanu. Prije svega bih htjela potvrditi ponovno kako Republika Hrvatska u potpunosti podržava suverenitet, teritorijalnu cjelovitost BiH, konstitutivnu jednakopravnost sva tri naroda na cijelom teritoriju i naravno i ostalih, kao i europski put BiH i ostalih država na prostoru jugoistočne Europe. Sukladno tome ćemo, kada je riječ o Strategiji Europske komisije o Zapadnom Balkanu i daljnjem postupku kroz koji ide kroz Europsko vijeće, isto tako nastojati učiniti što god i koliko god možemo kako bismo potaknuli i proces europskih integracija. Čestitam BiH što je predala odgovore na Upitnik 28. veljače. Nadam se i vjerujem da će Europska komisija uskoro dati i pozitivno mišljenje i Hrvatska će svakako zagovarati taj europski put i kandidaturu i datum pregovora za BiH što je to moguće prije. Naravno, šest ključnih područja u okviru Strategije o Zapadnom Balkanu jesu vladavina prava, sigurnost, imigracije, društveno-gospodarski razvoj, prometna i energetska povezanost, digitalna agenda, pomirenje i dobrosusjedski odnosi. Sve su to teme kojih smo se danas dotaknuli u okviru naših razgovora o otvorenim pitanjima, ali, kao što sam rekla, i o mogućnostima suradnje. Mogućnosti suradnje prije svega vidim upravo u povezivanju prometne i energetske infrastrukture, posebno u daljnjoj izgradnji i dovršetku Koridora Vc koji će povezati Ploče i Budimpeštu i njegovo nadovezivanje na onaj prsten autoceste koji je predviđen između BiH i Srbije. Naravno, i razvoj željezničkih pravaca i daljnji razvoj Luke Ploče kao mogućnosti za BiH da osnaži konkurentnost svojeg vlastitog gospodarstva. Vidim i mnoge prigode za zajednički nastup na trećim tržištima za sve tri države - i Hrvatsku i BiH i Srbiju, i razne projekte u području industrije, industrijske suradnje, ali i IT tehnologija, prehrambene industrije i slično. Naravno, energetsko povezivanje, razvoj projekta Transjadranskog plinovoda, povezivanje Jadransko-jonskog plinovoda, izgradnja LNG terminala na Krku, izgradnja i interkonekcija prema BiH i prema Srbiji isto tako će omogućiti snaženje ovog prostora ne samo u gospodarskom već i u političkom smislu. Jer, znamo da politička stabilnost uveliko ovisi i o energetskoj stabilnosti i o činjenici da se diversifikacijom izvora energije ne samo spuštaju cijene, kako za gospodarstvo tako i za domaćinstva, nego se pridonosi i stabilnosti naših država. Bilo je puno tema kojih smo se dotaknuli. Demografska kretanja, odnosno depopulacija naših država, svakako je jedno od pitanja kojima se bavim posebice i u Hrvatskoj. Međutim, zabrinjavaju me i trendovi u BiH i vjerujem da u toj našoj zajedničkoj suradnji možemo učiniti puno kako bismo osigurali ostanak i opstanak sva tri naroda i svih ostalih i na prostoru Bosne i Hercegovine. Hvala vam lijepo.
Obraćanje predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića:
Poštovani gospodine Čoviću, gospodine Izetbegoviću, gospodine Ivaniću, uvažena predsjednice Grabar-Kitarović, poštovani novinari. Želim prije svega, Dragane, Vama da se zahvalim na gostoprimstvu ovdje u Mostaru. Mi se ovdje uvijek dobro osjećamo i želim pozvati sve Mostarce i sve poslovne ljude iz Mostara, Banje Luke, Sarajeva, Trebinja, kojeg god hoćete mjesta, dakle Jablanice, Konjica, da dođu na sajam dana koji će se ovde održati za mjesec dana. Zemlja - partner Mostarskom sajmu je Republika Srbija. Mi smo se spremili, dovodimo do sada najveći broj izlagača i s velikim oduševljenjem smo primili vašu odluku da nas pozovete za zemlju - partnera i to će govoriti o daljnjem razvoju naših dobrih ekonomskih odnosa. Neke od mojih kolega su rekle: „Pitat će mediji šta je to što ste konkretno dogovorili, je li to gubljenje vremena“. Uzgred sam rekao da me baš briga što će ko da govori jer kada bih slušao šta sve svi govore, onda se ne bih bavio ovim poslom. Ali, ono što je za mene najvažnije je to da možemo konstatirati da mi danas imamo mir i stabilnost i da imamo jačanje naših trgovinskih i ekonomskih veza. Republika Srbija je u 2017. godini uvećala trgovinsku razmjenu s Republikom Hrvatskom za 14,2%, došlo je do milijardu i 27 milijuna eura. Naša trgovinska razmjena s BiH u odnosu na 2016. godinu je veća za 13,1% i iznosi milijardu i 700 milijuna eura. Ozbiljno rastu i uvoz i izvoz, što je dobro za gospodarstva svih naših zemalja i to je nešto što je najvažnija posljedica svakog našeg političkog razgovora. Zato je naše da napravimo okvire, okvire u kojima će ljudi osjećati sigurno i slobodno, da se ekonomski povezuju, da rade dobro i da mogu da upošljavaju veći broj ljudi i da zarađuju više. To je temeljni razlog zašto se ovim poslom i bavimo. Naši razgovori nisu nikada slatki niti su jednostavni. Mi imamo bezbroj naslijeđenih problema i pokušavamo da promjenom atmosfere te probleme ublažimo i rješavamo jedan po jedan. Sada ću nešto reći o našim sveukupnim odnosima i odnosima i s Republikom Hrvatskom i s BiH. Dakle, za nekoliko dana, 9. ožujka, stiže ministar prometa Hrvatske u Beograd i razgovarat ćemo o rekonstrukciji i renoviranju pruge Beograd – Zagreb u dužini od 412 km. Što se Srbije tiče, ostaje dio Ruma – Šid u visini novca koji mi trebamo da izdvojimo - 250 milijuna eura i mi smo za to spremni. Razgovarali smo danas i o tome. Dakle, ta infrastruktura jedna je od šest inicijativa iz Strategije o proširenju i za nas je od ključnog značaja. Razgovarali smo s predstavnicima BiH i s članovima Predsjedništva o tom prstenu autocesta, povezivanju Srbije i BiH koji su u bivšoj Jugoslaviji bile najslabije povezane. Radi se o pravcu Sarajevo – Tuzla – Brčko – Bijeljina – Beograd i s druge strane Sarajevo, da ne ulazim u to da li će to biti Pale – Sokolac – Rogatica ili neki drugi put, pa Goražde – Višegrad – Požega – Beograd i, naravno, krak koji bi išao između Novog Pazara i Sjenice do Duge Rese i do granice s Crnom Gorom. Mi smo za to spremni i ostalo nam je 60 km s te strane i nepunih 20 km kod skretanja kod Kuzmina do granice s BiH. Također, ono što je ideja Republike Srbije je to da mislimo da je CEFTA donijela dosta toga dobrog, da je donijela i političku stabilnost, ali da je dostigla nešto što je vrh naše suradnje u ekonomiji i da je sada potrebno i moguće pronaći i dodatne i značajnije mehanizme. Mi smo od EU dobili 115 pitanja na koja trebamo odgovoriti po pitanju stvaranja regionalne ekonomske zone. Želimo i moramo ubrzati svi svoj rad, ali mi smatramo da treba razgovarati o budućnosti, iako znam da to danas djeluje pomalo blesavo svakome kome sam to izgovorio. Moramo raditi na ujednačavanju poreznih stopa, ujednačavanju carinskih stopa, na ujednačavanju stopa za subvencije, da pokušamo napraviti gotovo jedinstven gospodarski ambijent. To nema nikakve veze s bilo kakvim Jugoslavijama već ima veze s stvaranjem jedinstvenog tržišta u budućnosti. Niko mi neće oduzeti pravo da govorim o toj jednoj hrabroj ideji za koju sam siguran da će u budućnosti pobijediti jer to je za nas pitanje života i opstanka. Nećemo mi spriječiti mlade ljude da odlaze sve dok ti mladi ljudi ne budu imali posao i dok ne budu imali značajno veću plaću. A neće inozemni investitori da dolaze u većem obimu u naše zemlje dok mi ne budemo bili veće tržište, dok oni ne budu bili sigurni u našu političku stabilnost u rekao bih, mir i drugačije i bolje odnose koje u budućnosti možemo graditi. Na koncu, razgovarali smo i veoma sam zahvalan i predsjednici Grabar-Kitarović i mojim kolegama iz Bosne i Hercegovine Čoviću, Izetbegoviću i Ivaniću o uklanjanju brojnih birokratskih barijera. Razgovarali smo o tome kako da zamolimo naše vlade i Vijeće ministara BiH da po tom pitanju radimo i da nam kamioni ne stoje po 10, 15, i 20 sati na granicama. Da vidimo kako i na koji način da te operativne troškove umanjimo da bi ljudi taj novac koji mogu da zarade do 7-8% mogli da ulažu u nova upošljavanja i u nove investicije. Na koncu želim da kažem da se nadam da ćemo veoma brzo održati sljedeću trilateralu. Moj je prijedlog da to bude naravno u Republici Srbiji, u Novom Sadu. U Beogradu uskoro očekujem predsjednicu Grabar-Kitarović, kojoj ćemo prirediti toplu dobrodošlicu. Već danas vam mogu reći da ćemo gotovo sve zahtjeve pripadnika hrvatske manjine u Srbiji ispuniti do tada, jer smo krenuli u realizaciju. Nadam se da ćemo i u nekim drugim otvorenim pitanjima moći postignuti veliki napredak i u svakom slučaju mislim da će taj posjet dodatno značiti u odnosima Srbije i Hrvatske. Istodobno, što se granica tiče, imamo tu neriješenu granicu i između Hrvatske i Srbije i između BiH i Srbije i između Hrvatske i BiH. Što se Republike Srbije tiče, mi smo spremni. S Republikom Hrvatskom smo dogovorili da u naredne dvije godine pokušamo to bilateralno riješiti. Ako ne, da izaberemo tijelo, instituciju, arbitražni organ koji bi trebalo da donese odluku koje bi se obje strane držale. Što se tiče odnosa s BiH, pokušat ćemo, a već smo i pokušali i mislim da smo se fer ponašali. Želim vjerovati da će i bosanskohercegovačka strana uložiti dodatni napor da pokušamo postignuti taj dogovor što je moguće prije, jer mislim da je to od velikog značaja ne samo za naš uzajamni europski put već i za odnose naših zemalja. Još jedanput, velika hvala na gostoprimstvu i ponovo ćemo se uskoro vidjeti ovdje u Mostaru. Mi želimo ne samo bolju suradnju s Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, već želimo uspjeh, mir, stabilnost i sve najbolje i Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Hvala.
(predsjednistvobih.ba)