HDZ BiH

Marinko Čavara svoj mandat predsjednika Federacije BiH privodi kraju i ne bez razloga je ponosan na vlastiti doprinos: zamjenik predsjednika HDZ-a BiH ne krije opredjeljenje da federalna vlast - kako zakonodavna tako i izvršna - mora raditi u korist ljudi i svojim angažmanom pokazati da je čvrsto riješena osigurati bolji život svakom stanovniku u ovom entitetu. Posljednjih tjedana predsjednik Čavara dohvatio se prilično nezahvalnog posla: u svome uredu saziva sastanke i pokušava pomiriti stavove koalicijskih partnera, opet u korist funkcioniranja institucija Federacije BiH. U utorak se SDA nije ni odazvala pozivu, iako je sastanak dogovoren tjedan prije, a iz SBB-a su, isprovocirani ovakvim odnosom, najavili da će razmisliti o odzivu na sjednicu Vlade FBiH. Ipak, sjednica je održana u punom sastavu.

Gospodine Čavara, Vlada FBiH se sastala pa izgleda da radi svoj posao. Znači li to da su profunkcionirale institucije Federacije BiH?

- Može se reći da Vlada radi, ali ako radi na izvanrednoj sjednici i bez dogovora kako je to predviđeno: da predsjednik uz konzultacije sa zamjenicima predsjednika Vlade dogovara dnevni red i najvažnija pitanja. S druge strane, poznato je da je predsjednik Vlade prekinuo zasjedanje sjednice u situaciji kad je pretpostavio da možda odlučivanje o posljednjoj točki neće biti onakvo kako žele on i njegova stranka.

Redovno, a vanredno

Onda zvuči licemjerno kad se kaže da Vlada radi redovito u izvanrednim sjednicama, to je čisto pokušaj obmanjivanja javnosti i na neki način vrijeđanje javnosti, kao da javnost nema toliko memorije, pa se ne sjeća tko je prekinuo redovito zasjedanje i na kakav način sad radi Vlada FBiH. Jasno je da se pokušava praviti i izvaninstitucionalni pritisak na rad Vlade na način da netko kaže: evo, radit ćeš kako ja kažem, a ako nećeš raditi kako ja kažem, onda će svi oni koji mogu biti oštećeni neradom Vlade biti usmjereni na vas, kao da ste vi krivi. To je jako nekorektno ponašanje u institucijama Federacije BiH.

Izvanredno zasjedanje koje se zakaže dan ranije sa 63 točke i po sustavu “uzmi ili ostavi” ili “ja sam predsjednik Vlade, ja sam šef, ja naređujem, mora biti kako ja kažem, ukoliko ne bude kako ja kažem, onda ću vas proglasiti neprijateljem svih onih kojima trebaju te odluke vlade”, mislim da je potpuna zamjena teza. To ne govori ni približno o onome na koji način bi trebale redovito funkcionirati institucije. To je čista samovolja predsjednika Vlade FBiH. Vlada je održala preko 90 telefonskih sjednica koje u Poslovniku uopće ne postoje. To pokazuje na spremnost kršenja Poslovnika i prilagođavanja rada interesima predsjednika Vlade i interesima koje predstavlja.

Šta znači nedolazak predstavnika SDA, jednog od tri koalicijska partnera u vlasti, na sastanak koji ste zakazali u utorak?

- Da predsjednik Vlade nije naišao na razumijevanje kod ministara iz SBB-a i HDZ-a BiH da se održi izvanredna sjednica u prošlu srijedu, pa i u ponedjeljak, vjerojatno bi došao na sastanak. Nego je našao način da može provoditi samovolju ovako kako je to uradio i iz tog razloga smatra da nema potrebe za sastankom. To pokazuje i nepoštivanje institucija BiH, vjerojatno je zaboravio, jer mu to nije važno, da je institucija predsjednika Federacije BiH imenovala ne samo njega nego je imenovala čitavu Vladu. Po Ustavu FBiH, predsjednik Federacije je šef izvršne vlasti. Ono što je zabrinjavajuće je da baš onima koji se nastoje deklarirati kao branitelji BiH i kao oni koji se zalažu za institucije, počev od SDA i njihovih predstavnika, a prvenstveno govorim o premijeru i onim predstavnicima SDA koji su na pozicijama poput dopredsjednice FBiH, njima nije važno da je predsjednik FBiH šef izvršne vlasti. Čini mi se da se jednostavno vodi računicom ili modelom “šta mi može napraviti ukoliko ne dođem ili ne poštujem stavove predsjednika FBiH”. U načelu, ja sam to vrlo lagano i zakazao, pozvao sam predstavnike sve tri stranke koje čine parlamentarnu većinu i koji obnašaju određene pozicije. Cilj je bio da se kroz formalne sastanke, jedan opušteni razgovor relaksira atmosfera koja je dosta zategnuta između stranaka, a prvenstveno je to primjetno na relaciji SDA i SBB, odnosno SDA i HDZ.

Postoji li uopće federalna parlamentarna većina? Ne slažu se SDA i HDZ BiH, ne slažu se SBB i SDA?

- U svim slučajevima je SDA ta koja ne prihvaća dogovor, ne prihvaća zajednička rješenja. Na kraju krajeva, SDA smatra da treba rješavati samo one probleme koji su od interesa za tu stranku, a sve ostalo, uključujući Reformsku agendu i put u stabilizaciju ekonomsko-socijalnih prilika, manje je važno. Tako smo imali situaciju da je zbog predsjednika Vlade FBiH propao zakon o MIO zbog samo jednog koeficijenta koji je kasnije usvojen takav, a zakon drastičnije pogoršan. To je jedna samovolja koja nas košta sve i zbog te samovolje predstavnika SDA i same stranke došli smo u veliki problem. Mislim da je razlog problema unutar same stranke, da određene skupine ljudi unutar SDA, a ne bih ulazio u širu definiciju, ovo je moj dojam, zbog takvog svog odnosa dovode do čitavog niza problema u SDA koji se, nažalost, preljevaju i na funkcioniranje FBiH. Tražio sam od predstavnika i jednog i drugog doma Parlamenta FBiH da vidimo s kakvim kapacitetom parlamentarne većine raspolažemo da se zakažu redovite sjednice. Mi ne možemo stvarati takvo stanje da Vlada radi u izvanrednim zasjedanjima, opet kroz samovolju kadrova SDA, a da oba doma Parlamenta nemaju uvjeta za zasjedanje.

Pitanje je koliko zastupnika SDA će podržati stavove Vlade, da li će SBB zbog svih problema koje ima sa SDA biti spreman sudjelovati u parlamentarnoj većini i na kraju krajeva hoće li HDZ BiH pratiti samo ono što je interes SDA. U tim odnosima ja sam pokušao, sazivajući sastanke, u nedostatku stranačkih razgovora, da premostimo ovu situaciju, uputimo pozitivnu poruku svim stanovnicima FBiH i kroz razgovor dođemo do rješenja ili mu se bar približimo kako bi institucije mogle funkcionirati. Nažalost, mislim da su predstavnici SDA u utorak poslali jednu jako ružnu poruku, poslali su prvenstveno poruku tko su i što su i na koji način promatraju institucije Federacije, na koji način se odnose prema razgovorima i dogovorima i pokazali su da je njihov interes samo interes SDA.

Očito je da većine nemamo, da je imamo, da postoji dogovor, normalno bi radila i Vlada i oba doma Parlamenta FBiH.

Nedavno ste nabrojali nekoliko federalnih institucija za koje ste rekli da rade izvan okvira zakona. U čemu se ogleda njihovo nezakonito funkcioniranje?

- Radi se o institucijama gdje su osobe imenovane po Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH, a član 4. tog Zakona propisuje imenovanja na kraće razdoblje: “Imenovanja na kraće razdoblje su imenovanja na najviše tri mjeseca koja se ne mogu ponoviti”. To su privremena imenovanja, u njihovim rješenjima stoji to, a onda se stavi zarez i doda “do završetka natječajne procedure”. Natječajna procedura može završiti ranije od tri mjeseca i ti dužnosnici će biti manje od 90 dana. Znači, po zakonu ne mogu biti više od 90 dana privremeni dužnosnici. Mi imamo situaciju da su direktor Uprave za inspekcijske poslove, Agencije za državnu službu, Porezne uprave, Zavoda za statistiku imenovani ovako prije više od dvije godine. Njihov posao nije zakonit. S druge strane, tamo gdje su kadrovi SDA imali mogućnost razriješiti izvršne direktore, kao što su Razvojna banka i Željeznice, istekom šest mjeseci na koliko su bili imenovani, odmah su ih razriješili dužnosti i ostali su samo dužnosnici SDA koji upravljaju mimo zakonskih odredbi. U tim slučajevima se odluke donose mimo zakona i upravlja tim institucijama. Evo, recimo, direktor Razvojne banke Salko Selman, sa istekom mandata razriješio je izvršne direktore i poslao ih kući, a svoju izvršnu direktoricu vratio sebi za savjetnicu. RTV FBiH radi 11 godina bez Statuta, četiri godine ili pet bez Upravnog odbora, direktoru je istekao mandat prije četiri godine i SDA blokira svako rješenje koje bi omogućilo da se RTV FBiH vrati u okvire zakona. Zatim, Federalna uprava policije. Kad je donesen novi zakon, bivši obnašatelj dužnosti predsjednika FBiH Živko Budimir dva mjeseca je taj zakon držao u ladici, a prethodno je zakon držan u Parlamentu dva, tri mjeseca, tako da je prošlo vrijeme dok je Neovisni odbor raspisao natječaj na koji se Dragan Lukač uopće mogao prijaviti. Po novom zakonu, on se nije mogao ni prijaviti jer bi praktički na pola mandata trebao ići u mirovinu. Na takav način je on došao za direktora, Vlada ga nije imenovala, pa je on tužio Vladu i Sud donio odluku da se imenuje, a onda je ministar FMUP-a u ladici držao tu presudu i nije reagirao, nije se žalio, a nakon godinu tražio je od Vlade da retroaktivno imenuje Lukača radi te presude od prije godinu. Čisto stranački kompromitirana pozicija.

Očito je ovo ona situacija o kojoj sam govorio i kad je bila uspostavljena Platforma: institucije države i sustava ne funkcioniraju, jer da funkcioniraju, ne bi se ovo događalo. Ne bi neki imali prostora i mogućnost na ovakav način se ponašati i odnositi u sustavu. Vjerovatno bi bili davno zatvorski sankcionirani i procesuirani. Kao oni koji su neustavno preuzeli vlast u Platformi, tako i ovi koji danas hladno krše razne propise rade to bez bojazni da će ih netko procesuirati. Kako to tumačiti nego mogućnošću da se politički utječe na institucije koje bi to trebale i provesti.

Trebamo li očekivati da će do izbora Vlada FBiH zasjedati samo hitno, Parlament FBiH neće održati niti jednu sjednicu, a da će se odnosi između tri stranke većine svesti na predizborno prepucavanje?

- To je apsolutno nedopustivo! Izvanredne sjednice su mogućnost samo u izvanrednim situacijama. Ne smatram da je ovo izvanredna situacija koja bi opravdala zakazivanje izvanredne sjednice, a posebno da se dan ranije zakaže sjednica sa 63 točke dnevnog reda. Vlada treba redovito raditi, predsjednik Vlade ne smije zloupotrebljavati svoju poziciju. Ono što čujem da izjavljuje gospodin Novalić u medijima, da bi on odgodio sva imenovanja zato što su i svi vršitelji dužnosti o kojim se treba raspraviti iz SDA, ukazuje na to da on nije zainteresiran da se vrati u okvire zakonitosti upravljanje u tim institucijama, nego mu je najvažnije hoće li imati na tim pozicijama SDA, odnosno utjecaj stranke na obnašanje tih dužnosti.

Izrugivanje zakonu

Tražio sam da se sagledaju mogućnosti da domovi Parlamenta što skorije zasjedaju, na način da se pošalje poruka svima u FBiH da institucije funkcioniraju. Da li će doći do pomirenja u koaliciji, ne zavisi ni od koga pojedinačno, to zavisi od svih. Ja ću osobno, i stranka kojoj pripadam, raditi na stabilizaciji stanja, na rješavanju problema, jer očito da kod nekih ne postoji ta spremnost. Javnost mora znati i prepoznati na koji način se netko odnosi prema radu i institucijama države i što je kome cilj. Mislim da nam ne može ništa drugo biti cilj nego da osiguramo što bolji i kvalitetniji život za svakog stanovnika FBiH. Sam nedolazak na sastanak u utorak da se dogovara i razgovara bez ikakve prisile, bez bilo kakvih uvjetovanja, već tražeći rješenja za probleme koji su predmet sporenja između stranaka, jasno pokazuje tko na koji način misli da treba funkcionirati FBiH. Možda je to zamisao da ova FBiH i ova država pripada samo jednima.

Izborni zakon je goruća tema, a veleposlanica SAD-a nedavno je u Oslobođenju kazala da se svi po tom pitanju nečeg moraju odreći. Da li je HDZ BiH spreman na to?

- Ne znam na što je uvažena veleposlanica mislila, međutim, jasna je odluka Ustavnog suda, nije to stvar nečije volje. Ustavni sud je presudio da Izborni zakon treba presuditi legitimno predstavljanje svih naroda koji su temelj BiH i s te strane mislim da trebamo izvršiti obvezu svi mi koji sudjelujemo. Naravno, tu je zahtjev HDZ-a prvenstveno na putu da se osigura legitimno predstavljanje Hrvata, jer je očigledno da je u proteklim mandatima izrugivajući odredbe Izbornog zakona i Ustava većinski bošnjački narod smatrao da ima pravo Hrvatima birati predstavnike i čak se to u zadnje vrijeme i javno ponavlja od dužnosnika prvenstveno SDA, a pogotovo takozvane ljevice koja je, čini se, puno nacionalno radikalnija.

Hoće li biti rješenja do izbora?

- Rješenje nam je neophodno ako mislimo da imamo potpuno demokratski i regularne izbore. Rješenje moramo donijeti, sve drugo bi bilo stvaranje novih kriza, novih tenzija i pitanja, odnosno nemogućnosti da se obave posredni izbori, a tada bismo došli u puno veću ustavnu krizu.

(oslobodjenje.ba)