Vijesti Node

27. lipnja 2016.
Intervju Jelka Milićević, potpredsjednica Vlade i ministrica financija FBiH

Potpredsjednica Vlade i ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević pokrenula je više reformi koje već sada daju rezultate. Neobična je pojava u bh. politici što stvari naziva pravim imenom. Čak i ne skrivajući emocije, ističe kako je razočarana ili ljutita. Ne pokušava lažnim populizmom prikrivati probleme. Najavljuje značajne rezove koji bi trebali dugoročno ozdraviti organizam društva.

• Poštovana ministrice, Brexit, odnosno izlazak Velike Britanije iz EU-a, dramatično je odjeknuo Europom. S jedne strane, Europi predviđaju razdoblje nestabilnosti, a BiH je tek na početku neodlučna kamo krenuti. Kako vi gledate na ovaj proces i mogući utjecaj na BiH?

- Dogodilo se jako puno stvari, počevši od ekonomske krize 2008. godine. I tada su mnogi tražili odgovore na pitanje tko je lider, željeli su se zauzeti, a s druge strane, tražio se krivac za mnoge poremećaje. U EU je više nego očito da se Velika Britanija nije osjećala kao lider. To je Njemačka te, prema mojoj prosudbi, oni se s time nikada nisu mogli pomiriti. Kada se ističe kako je Britanija napustila Uniju, imam osjećaj kao da nikada 100% nije ni bila u njoj. Nije željela prihvatiti zajedničku valutu euro, imala je puno prava iz EU, a u odnosu na druge, malo obveza. Očito misle kako mogu u preslagivanju tržišta i ekonomskog prostora zauzeti neku drugu poziciju. Situacija nakon prvog udara na funtu i euro će se sigurno stabilizirati u tjedan dana, iako ne treba umanjiti informaciju da od 1985. nije bio niži tečaj funte. To je vrlo jasna poruka građanima koji su se opredijelili napustiti EU kako se radi o vrlo neizvjesnom potezu koji se sada pokazuje lošim. Analitičari će morati tražiti uzroke zašto je do ovoga došlo, a mislim kako to nije dobro ni za Veliku Britaniju, a ni EU.

• A utjecaj na BiH?

- Često se u razgovorima s dužnosnicima iz EU, čak i prigodom susreta s posebnim predstavnikom EU Lars-Gunnarom Wigemarkom kaže da bismo bili najsretniji da nas prime bez ikakvih uvjetovanja. Smatram kako je jedina ispravna varijanta da se pokrenemo s mrtve točke ulazak u EU. Hrvatska strana u BiH to najsnažnije zagovara. Mi tu nemamo nikakvih kalkulacija. To jasno pokazujemo na ekonomskom i političkom planu bez obzira na to koliko nas pojedini partneri pokušavaju u tome usporavati. Hrvati su lideri u ovome procesu.

• Iako se sve činilo dogovorenim, ponovno je otvoreno pitanje SSP-a, Mehanizma koordinacije. Sudjelujete na sastancima o mehanizmu europskih poslova. Što je ustvari problem?

- Na sastancima o Mehanizmu koordinacije, koji su maratonski i traju po pet-šest sati, svaki put krećemo od početka. Kada dođemo do kraja, ostanu dva-tri pitanja koja su prijeporna, a na sljedećem sastanku krenemo opet od početka i stvore se novi problemi. Bojim se da je Mehanizam koordinacije politička kalkulacija za neke pozadinske procese. Imali smo više usuglašenih dokumenata tog mehanizma, postavljalo se pitanje je li usuglašen s dokumentom iz RS-a. Ta trakavica se nastavlja i mi još nemamo tog dokumenta. To je tijelo koje neće donositi odluke, nego je njegov smisao koordinirati poslovima s obzirom na složenu ustavnu strukturu. Nitko se ne smije preskočiti ako se želi posao dovesti do kraja.

• Tko, po vašem mišljenju, kalkulira glede Mehanizma koordinacije?

- Mislim kako svi pomalo kalkuliramo zato što se uz taj mehanizam vezuju određena pitanja koja se nastoje riješiti. Problem je što se u FBiH deset županija nastoji svesti na jednu osobu koordinatora županija iako je svima jasno kako bi to poslije stvorilo probleme. Ako u radu u odborima sjedi deset dobro pripremljenih ljudi iz županija, oni svima mogu biti pomoć da se stvari riješe. Ne mogu nikako biti opterećenje za sva pitanja koja su podijeljene nadležnosti. To je ključna kalkulacija u FBiH jer se na sve moguće načine pokušava promovirati građansku opciju isticanjem brojnosti jednoga naroda. Mi sada imamo zakone za koje FBiH treba dobiti suglasnost od županija. Upravo u tome je smisao Mehanizma koordinacije.

• A što je problem u RS-u?

- Rekla bih da je tu posve drugi problem. Oni imaju različite stranke u državnoj vlasti, odnosno entitetskoj razini i cijela priča je vezana uz te poremećene odnose. S druge strane, moram reći da sam u razgovorima osjetila jednu veliku dozu nepovjerenja sve tri strane prema tom zajedničkom prijedlogu. Čini se da prevladava osjećaj kako će uvijek netko nekoga prevariti. Zbog toga tekst o Mehanizmu koordinacije prije svakog sastanka pročitam od početka do kraja jer nikada ne znam hoće li se pokušati podmetnuti neke stvari. Nedostaje nam povjerenja, ali i korektnosti. Mislim da je tako u većini stvari.

• Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH prihvatili ste vrlo ambiciozan plan investicija vrijednih više milijardi maraka. Koliko su realne, a posebno jesu li uravnotežene s obzirom na to da u prethodnom sazivu vlasti to ni blizu nije bio slučaj?

- Danas, s ove točke, na program investicija u oblasti energetike, infrastrukture, zaštite okoliša gledam jednostavno kao na pregled, odnosno popis mogućnosti. Nisu to sve ni projekti, nego idejna rješenja. Procijenili smo da bi bilo dobro započeti s promišljanjima o ovim projektima. Za mnoge od tih projekata treba puno aktivnosti kroz urbanističke planove, dozvole, zatvaranja konstrukcija financiranja. A da bi se to dogodilo, moraju se raditi stroge procjene ekonomske opravdanosti. Ovaj popis nije zatvorena priča i ja sam inzistirala da se tretira kao živi organizam i stalno dopunjava novim prijedlozima. Ne možemo ovdje govoriti o tome da su određena područja zanemarena, više je riječ o potencijalnim investicijskim idejama s nekih područja. Kada je riječ o javnim investicijama, njihova realizacija se strogo prati s obzirom na sve kriterije opravdanosti i zaduživanja za njih.

• Kako snažnije privući strane investicije, a s druge strane, BiH se smatra jednom od zemalja u kojima su visoka opterećenja na rad, ali i administrativne zapreke?

- Nedavno smo dobili analizu parafiskalnih nameta koju je radio USAID. Ti podaci su zbunjujući. Radimo na registru parafiskalnih nameta za koje odluke donose tijela na razini FBiH, posebno po županijama odnosno općinama. Neće FBiH utjecati na donošenje bilo kakvih nametnutih rješenja za županije, ali kroz registre želimo investitore informirati o njima, čime bi oni odlukom gdje će poslovati pomogli da dođe do harmoniziranja propisa. S druge strane, mi smo toliko komplicirani s administracijom da ljudi gube volju uopće početi samostalno poslovati. Zato je država najpoželjniji poslodavac. Kroz Reformsku agendu i pismo namjere s MMF-om obvezali smo se smanjiti opterećenje na rad, koja će proširiti osnovicu, jer imamo puno neporeznih davanja od regresa, toplog obroka, određenih naknada... Sve te aktivnosti ne smiju ugroziti stabilnost izvanproračunskih fondova.

• Svejedno, kao i u slučaju običnih ljudi tako i poduzetnika na šalterima uvijek poručuju “treba vam još jedan papir”. Kako smanjiti takve komplikacije?

- Usporedno sa smanjenjem opterećenja na rad radimo na unapređenju poslovnog okružja koje je, uz financijsku stabilnost, vrlo važno opredjeljenje Vlade i Ministarstva financija te je vezano kroz uspostavu one stop shopova. Bivši zavodi za platni promet imaju logistiku u svim mjestima gdje se predaju završni računi, a to je u svakoj općini i gradu. Zajedno sa Svjetskom bankom stvorili smo financijsku pretpostavku da kroz Financijsko-informatičku agenciju realiziramo registre svih poduzeća, registar glavnih računa, pomoć da se na jednom mjestu i jednom šalteru registrira gospodarski subjekt i da se dobiju pomoć i savjet. U okviru ovog projekta nužno je raditi izmjene 45 zakona na razini FBiH, županija i općina. Do 2017. planiramo završiti taj posao koji će biti jako značajan za ubrzavanje procesa investicija. Od ukupnog broja oko 21.200 registriranih gospodarskih subjekata, 87% čine mala poduzeća. Zato se moramo maksimalno njima okrenuti. U prošloj godini imali smo 4 posto više registriranih subjekata, što predstavlja veliku snagu. Oko 60 milijardi maraka je aktiva tih gospodarskih subjekata, dobit je povećana 269%. Porasla nam je i štednja građana na 7,2 milijarde, što govori da imamo potencijala ostvariti brži ekonomski rast.

• Spomenuli ste mjere koje bi trebale pomoći investicijama, a one donose i nova zapošljavanja. Jeste li, kada već o tome govorimo, zadovoljni projektom koji ste osmislili u Vladi FBiH glede zapošljavanja više tisuća mladih ljudi?

- U petak smo bili na jednom radnom sastanku koji je održan na tehničkoj razini i bila sam jako ljutita. Taj je posao već trebao biti završen. O tom projektu smo govorili pola godine, razradili smo ga s instrukcijama. Ne mogu skriti svoju ljutnju što su institucije koje prate rad Vlade jako spore. U ovom slučaju to je bio naš Zavod za zapošljavanje koji je sve uradio da taj program ne funkcionira. Ovim programom obuhvatili smo mlade ljude i bili mišljenja da nam reforme ne znače ništa ako će nam mladi ljudi otići. Unatoč svemu, u vrlo nestabilnoj situaciji i velikom naslijeđenom deficitu, osigurali smo novac za projekt zapošljavanja i samozapošljavanja mladih ljudi do 30 godina starosti i za koji nas u to vrijeme nisu pratile ni međunarodne financijske institucije. Kada je došlo do realizacije preko Zavoda za zapošljavanje, sve je učinjeno da se procedure uspore i zaustave. Zbog toga smo donijeli odluku da taj projekt mora ići po svaku cijenu. Umjesto Zavoda za zapošljavanje, koji nam je poručio da ne želi biti treći partner koji će potpisati ugovore, posao je preuzelo Ministarstvo financija i Ministarstvo poduzetništva i obrta. Ponovno smo Ministarstvu financija stvorili puno posla i obveza, zbog čega mislim da će me se odreći moji ljudi tamo (smijeh), ali preuzet ćemo i dio posla rizničnog plaćanja. Bit će zaposleno 7000 ljudi, a 97% ljudi je već iskazalo zanimanje potpisati ugovor.

• Možda će pitanje zvučati čudno, ali čiji je Zavod zapošljavanje?

- Federacije BiH (smijeh).

• Zašto se na taj način ponaša, postoji li objašnjenje?

- U državnom aparatu ima puno ljudi i samo za plaće i naknade na svim razinama u FBiH treba oko 9% BDP-a. To je ogroman novac kojim bi se moglo puno toga napraviti. To je oko 70.000 ljudi kojima je poslodavac FBiH, a na izravnom proračunu Federacije ih je oko 7000. Naravno da očekujemo da sve funkcionira besprijekorno, a imate situacije da te institucije imaju svoje prioritete koji nisu vladini prioriteti. Tako, primjerice, Federalni zavod za zapošljavanje uopće nije uradio pripreme koje bi trebale pratiti Vladin projekt zapošljavanja i samozapošljavanja i cijelo vrijeme se šalju poruke kako sumnjaju da postoje sredstva. A 50 milijuna KM je kroz proračun 2016. osigurano i spremno za poslodavce koji zapošljavaju mlade ljude.

• Pojedine kompanije su gubitaši godinama, država se očito pokazala lošim domaćinom?!

- Primjerice, Željeznice mogu pod određenim uvjetima funkcionirati na tržištu. Imamo dva dijela koji se različito tretiraju, jedan dio je infrastruktura, a drugi operater. Postoje jasni standardi koliko taj operater treba imati ljudi. Svjetska banka je već napravila tu analizu i mi ćemo imati modele, odnosno simulaciju te analize i Vlada će se morati opredijeliti o tome pitanju. Nedavno smo potaknuli i pitanje naplate poreznih dugovanja velikih kompanija, a uglavnom im je FBiH vlasnik, što upućuje na to da mi loše upravljamo svojom imovinom. Ta naša imovina stalno stvara gubitak i traži intervenciju države. Ako je to tako, ono što možemo prodati u procesu privatizacije, a nemamo utjecaja u upravljanju, jer smo vlasnici manje od 50%, treba prodati. Ako se može restrukturirati, također to treba kao model analizirati i iskoristiti. Ponovno smo na zadnjoj sjednici donijeli odluku o privatizaciji Sarajevo osiguranja jer ranije nismo imaju zanimanje za ponuđenu cijenu. Sada je cijena dionice smanjena za 20-ak posto. Ići ćemo i u proces prodaje udjela u Fabrici duhana Sarajevo, u određenim kombinacijama i s Aluminijem iz Mostara. Pokušavamo riješiti pitanja “velikih gospodarskih subjekata” koji imaju velike probleme u svom poslovanju. Oni jednostavno ne mogu dalje pod ovim uvjetima.

• Nedavno je direktor Agencije za privatizaciju Drago Vrbić najavio da bi u federalni proračun trebalo doći 65 milijuna maraka od privatizacije. Zašto ovaj proces godinama stagnira?

- Privatizacija je u društvu najčešće sinonim za nešto loše. Čak i kada imamo dobre primjere, komentira se kako je “lopov kupio ovo ili ono”. Još uvijek se vrtimo u začaranom krugu i brojni ističu kako je to bilo vlasništvo svih nas, pa sada postavljaju pitanje otkuda nekome pravo da to sada preuzme za mali novac. Najčešće radnici sebe poistovjete s vlasnicima. Trebat će proći vremena da se tu napravi zaokret. Događa nam se da vrijednost tih kompanija koje su izgubile i proizvode i položaj na tržištu stalno pada. Da se ranije dogodio smijeliji iskorak, stvari bi danas zasigurno bile bolje. Često se spominje područje Hercegovine u tome kontekstu. Mogu reći da je sam proces privatizacije puno bezbolnije prošao za ljude koji su bili u tim poduzećima nego na području Bosne. Danas uglavnom prosvjeduju ljudi iz velikih nekad uspješnih tvrtki koje se nisu prilagodile uvjetima na tržištu i uglavnom su iz godine u godinu povećavale gubitke i obveze. Posebno je težak slučaj tuzlanska regija gdje se gotovo ništa nije događalo godinama. Rekla bih kao da su sve prespavali.

• Telekomi su po dobiti u stalnom u padu, kako promijeniti te odnose, prije svega, s obzirom na to da im postojanje ugrožavaju besplatni servisi. Hoće li ih FBiH skoro prodati?

- Ne možemo mi te kompanije potpuno zaštititi. Cijela priča na koju nas potiču izvana u svim reformama vezana je uz slobodnu trgovinu, liberalizaciju tržišta, razmjenu podataka te uklapanje u infrastrukturne koridore. Naši telekomi sada bi trebali biti osposobljeni za tržišnu utakmicu, ali, nažalost, vidim da HT Eronet to teško prati s obzirom na to da je prespavano posljednje desetljeće. Teško je sada stići taj tehnološki razvoj. Nije puno bolje stanje ni s BH Telecomom.

• Uvezivanje staža radnika izvlačenjem novca iz proračuna jedna je od najvećih diskriminacija prema zaposlenicima u privatnom sektoru. Zašto se FBiH, kada već imamo tržišne uvjete poslovanja, različito ponaša prema ovome problemu?

- Zato što se tako naučilo funkcionirati posljednjih 20 godina. Za najmanji poremećaj traže od vlasnika da riješi njihove probleme, od uvezivanja staža, nabave sirovina, kredita. Na posljednjoj sjednici Vlade imali smo informaciju o zajmovima koji su davani konkretno Hidrogradnji za koju je na kraju pokrenut stečaj. U nekoliko navrata preko Razvojne banke iz komisionih sredstava Vlade odobravani su zajmovi. Ta sredstva, naravno, nisu vraćena. Nije samo problem uvezivanja staža, nego su dana i brojna financijska sredstva koja su poslije otpisana, odnosno nisu naplaćena. To je jedna politika kupovine socijalnog mira. Nije se nikada uzimalo u obzir da se time ne rješavaju problemi, nego se požari kratkotrajno gase. Kod nas, slikovito rečeno, toliko se tepih napuhao od skrivanja problema da ga više ne možemo prijeći, nego zaobilazimo te probleme. Ova Vlada je pokazala opredijeljenost da se rješava i pitanje ljudi i pitanje tvrtki.

Konkretno, želi se riješiti i višegodišnji problem ljudi iz Šuma Herceg Bosne kroz pokretanje stečaja. Problem s uvezivanjem staža je još uvijek ideja koju treba razraditi. Proračun to ne može podnijeti u ovom trenutku jer nemamo sredstava koja su uistinu po procjenama velika. S druge strane, nema se jasnog programa kako onemogućiti da ta poduzeća ne nastave s istom praksom stvaranja novih dubioza. Vrijeme je za hrabre odluke da se jasno kaže: primjerice, 100 ljudi može ostati raditi, ne može svih 500. Neki bi se mogli riješiti preko otpremnina, neki bi otišli na Ured za zapošljavanje i dobili mogućnost za tri godine uvezivanja staža..., ali iz stečajne mase prodaje imovine. Kada nakon svega ne bi bilo novca, onda bi FBiH iz određenog fonda trebala pronaći način to riješiti. Nažalost, svi dosadašnji načini konsolidiranja poslovanja, otpisa i reprogramiranja dugova nisu dali rezultate. Zato nam je potrebna promjena politike prema poduzećima koja imaju ogromne probleme u svom poslovanju.

• Nedavno je počela objava revizijskih izvješća u FBiH, primjerice, Željeznice su dobile negativnu ocjenu. Zašto tu ne postoji odgovornosti što je stanje takvo?

- Ovo je pitanje, nažalost, povezano s politikom, a ne ekonomijom. Najčešće ta uprava za poteze koje vuče ima potporu, odnosno zaštitu od politike koja ju je postavila. Rudnici, Željeznice..., su problem za koji svi znaju da je problem. Ali, u tim sustavima je jako veliki broj ljudi. Samo u rudnicima, prema analizama, su tri četvrtine ljudi višak. Ali se nema alternative pa se razmišlja na način da je bolje imati nešto nižu plaću, ali veći broj zaposlenih. Ako ti ljudi nisu zaposleni, onda su negdje na proračunu i imaju naknade. Zbog toga su nam iz Svjetske banke nedavno jasno ukazali kako imaju osjećaj da u BiH svako drugi stanovnik ima neku naknadu. No, tako tim ljudima nismo pomogli. Te naknade su toliko male da od njih ne mogu živjeti i samo se dodatno stvaraju problemi. Rješenje je u novim radnim mjestima i većoj stopi ekonomskog rasta.

• Hrvatski izaslanici prekinuli su zasjedanje zbog nepostojanja želje da se pomogne hrvatskim braniteljima. Kako riješiti ove probleme?

- Hrvatski izaslanici napustili su sjednicu jer je prošla godina dana i svi smo nestrpljivi zato što se sporo stvari mijenjaju. Najprije, sporo se postiže dogovor između koordinacija udruga HVO-a i Armije BiH. Kada dođe do usuglašavanja, onda se pokušava nešto dodati uz njih. U ovome slučaju, mislim da je stvar principijelne naravi. Naš amandman je bio samo vezan uz brže rješavanje problema branitelja po osporavanoj reviziji prethodne Vlade, odnosno postupaka zaštite prava branitelja pred sudovima.

U sadašnjem zakonu stoji da je Vrhovni sud taj koji odlučuje u drugom stupnju glede problema branitelja. Mi smo, međutim, tražili da se omogući vođenje upravnih sporova i na županijskim sudovima . Inače, ovi procesi mogu trajati pet, šest godina zbog zatrpanosti Vrhovnog suda i u ovome slučaju je samo pitanje kako skratiti tu proceduru. U međuvremenu se pojavilo nepovjerenje, odnosno sumnja u rad županijskih sudova. Hrvatska strana nije mogla nešto takvo prihvatiti. Ako se mogu prihvatiti i poštovati odluke županijskih sudova iz radnih odnosa, ratnih potraživanja, onda se to može i treba kada su u pitanju prava branitelja. Mislim da je tu problem u odnosima koalicijskih stranaka u Vladi i Parlamentu.

(Večernji list / Z.K.)

Izdvajamo

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je boravio u Širokom Brijegu u posjeti proizvodnoj tvrtki „KS...
Povodom nametanja Odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta od 26. ožujka 2024. godine, Hrvatska demokratska zajednica BiH izražava duboko...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, posjetio Večernji list u Mostaru. Tijekom posjeta održan je radni...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, posjetio je danas Mostarski sajam. Tijekom posjeta održan je radni...