HDZ BiH

Hrvatski član bh. Predsjedništva Dragan Čović ponovno je uoči održavanja Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2018. godine okupio političku, gospodarsku i društvenu elitu u Mostaru. Najveću pozornost izazvao je susret - radna večera na kojoj su bili premijeri Hrvatske Andrej Plenković i Bugarske, koja predsjeda EU-om, Bojko Borisov te predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Crne Gore Filip Vujanović. Srbija je bila domaćin Sajma, na kojemu je bio upadljiv izostanak dužnosnika SDA koji su očito dobili takvu “partijsku” zadaću kako bi se predstavili žrtvama.

Poslano je dosta poruka iz Mostara, a bilo je i dosta reakcija s druge strane. Kako ih komentirate?

- Naša je ideja bila napraviti veličanstveni skup i mislim da smo u tome uspjeli. Inače, Mostar i Hercegovina su u prvih nekoliko mjeseci s nekoliko manifestacija postali dominantni. Dobili su regionalno ozračje. Tu mislim na Maticu hrvatsku s kulturnim bogatstvom, koja traje dva mjeseca. U posljednjih 20 godina bilo je 700 događaja najviše svjetske razine. Tu je i Večernjakov pečat sa svojim sadržajem koji pošalje posve drukčiju poruku. To je jedan posebni društveni događaj. Naravno, tu je i Sajam gospodarstva koji se očuvao, dostiže punu zrelost i vrhunac u svojoj organizaciji, iako je sajmovanje definitivno nestalo u svijetu. Uspjelo je preživjeti upravo zahvaljujući nekim odnosima koje imamo u BiH kao narod, ali i menadžmentu te organizacije.

Nekima se nije svidjelo što imate mini summit regije u gradu na Neretvi?

- Zamisao je da imamo tri svoja susjeda, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, i imali smo posjet na najvišoj razini. Posebno sam zadovoljan jer je Srbija s predsjednikom Aleksandrom Vučićem pokazala jedan poseban odnos prema ovome prostoru. Političkim porukama, ekonomskim pristupom, pokazuje koliko želi promijeniti percepciju, prije svega zbog događanja koja smo imali posljednjih 20-ak godina i čiji su ožiljci još vidljivi. Tu su s nama bili i premijeri Hrvatske, Bugarske. Da su ranije bili provedeni rezultati izbora, mislili smo pozvati i njemačku kancelarku Angelu Merkel.

Mostarsko okupljanje je prije nekoliko godina izrodilo i prvi susret na vrhu Srbije i Hrvatske?!

- To je već sada kontinuitet aktivnosti. Prvi susret je bio onaj predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića. Nakon toga su se događali službeni posjeti. To je važno kako bi se sanirale posljedice 90-ih.

Političko Sarajevo odmah je zaključilo kako se radi o srpsko-hrvatskoj nagodbi, dogovoru na štetu Bošnjaka. Njihovih predstavnika nije bilo na toj večeri prije Sajma?!

- Postoji želja, prije svega predsjednika SDA i bošnjačke politike, da se stvori sjena na događaj. Prošle godine su bili svi, i gospoda Izetbegović, Ivanić i Zvizdić. Tada nismo imali ovu dimenziju problema, a sada imamo nešto drugo. Nije “prihvatljivo” Sarajevu da oko Mostara pravimo ovakve događaje, a da oni ne diktiraju okvire.

Da se vratimo sastanku na najvišoj razini. Zašto tu nije bilo Izetbegovića, Ivanića, Zvizdića?

- Kada je gospodin Ivanić rekao da će u to vrijeme biti u Turskoj, pred gospodinom Izetbegovićem sam rekao kako na večeri nećemo okupljati krnji saziv Predsjedništva i slati krive poruke. Nisam želio ponavljati trilaterale kao iz Turske, kada je gospodin Izetbegović otišao sam, a da to gospodin Ivanić ni ja nismo ni znali. Zato što su na večeri bili premijeri Hrvatske i Bugarske, pozvali smo gospodina Zvizdića. I on je to službeno prihvatio. Nakon toga dobili smo poruku da neće doći. To je ustvari klasična bošnjačka politika. Nakon toga u vrijeme otvaranja Sajma u Predsjedništvu BiH se pravi svebošnjačko okupljanje s Islamskom zajednicom. A od medija pod njihovim nadzorom stalno su nam stizala pitanja zašto tamo nije bilo Bošnjaka. Želim objasniti da su gospodin Izetbegović i svi drugi uredno pozvani na Sajam. Posebno je, međutim, važno da je na Sajmu bilo jako puno kompanija upravo s područja gdje je bošnjačka politika dominatna. Jednako kao i iz zemalja regije, Europe i svijeta.

Gospodine Čoviću, imate li dojam da upravo svakodnevni život i ekonomska suradnja ne korespondiraju s ovim pokušajima podizanja napetosti koji uglavnom stižu od političkog Sarajeva?

- To je moj zaključak cijele priče. Koliko god se netko trudio dati negativno svjetlo ili stvoriti ozračje suprotno od onoga koje smo mi izgradili, moram reći da nije uspio. Manifestacija kao gospodarski čin je polučila uspjeh, ali i popratni događaji su uključili sve segmente života BiH.

Znate li otkuda gospodinu Izetbegoviću tvrdnja da se Izborni zakon može promijeniti i u listopadu ako je zakonom predviđeno da se 150 dana od dana održavanja ovi propisi ne mogu mijenjati?

- Gospodin Izetbegović i još neki iz njegova okruženja nekada izlete, ali nekad šalju i poruku.

Što je od toga u ovome slučaju u pitanju?

- Da raščistimo vezano uz to. U razgovoru s predstavnicima međunarodnih institucija imali smo jedinstven stav da se Izborni zakon mora izmijeniti prije izborne godine. To je trebalo biti gotovo u prosincu prošle godine. Onda smo pronašli kompromis da je do trenutka proglašavanja izbora moguće voditi razgovore kako bi se ispoštovala presuda Ustavnog suda. To je u prvom tjednu svibnja kada će SIP proglasiti izbore. Istim trikom, kao i do sada, predstavnici SDA su ponovno rekli kako imamo vremena.

Zakon, međutim, kaže drukčije?

- Naravno da to ne može. Cijela strategija ove stranke je ako sada ne uspiju, da ih netko slučajno ne optuži za propast. Problem je, međutim, što nisu uspjeli pronaći krivca. A ovoga puta ponovno su to trebali biti predstavnici HDZ-a. Zbog toga se traži novi prostor kojega nema. Ako ne uspijemo u ovih 15 dana nešto završiti, evidentno, Izborni zakon se neće promijeniti.

Možemo li reći da ulazimo onda u najtežu krizu nakon Daytona i jesu li ljudi koji kreiraju taj kaos svjesni posljedica?

- Apsolutno su svjesni. Pa doslovno dvije godine razgovoralo se sa mnom i suradnicima. Prošle godine konačno sam shvatio kako je strategija da se ništa ne dogodi te da dobijemo kaos na ovaj ili onaj način. Oni jedino u tom kaosu mogu funkcionirati jer su uvjereni kako su pokrili najutjecajnije medije, posebice javne medije iz FBiH, te da imaju pravne instrumente, policijske i sigurnosne elemente. No, i to im je izašlo ispod nadzora. Vjerovali su da mogu nadzirati cijeli proces odnosno da mogu promijeniti Dayton na način da u unutarnjoj strukturi eliminiraju jedan narod. To se najbolje očitovalo kroz sastanak s gospođom Cormack i gospodinom Wigemarkom. No, svejedno me iznenadio njihov pristup. Meni je jasno da je to odavno strategija, stvoriti “građanski” prostor koji će se transformirati u nešto što žele ekstremisti. Posve sam siguran da to građani Bošnjaci ne žele, pa i sve političke opcije. No, zanimljivo je da su se oko toga složili SDA, SDP, DF, SBB, a možete tome pridodati desetke bošnjačkih stranaka, koje bi se vrlo brzo u američkom Veleposlanstvu usuglasile kako transformirati Federaciju i dati mogućnost brojnijem narodu da u cijelosti kontrolira izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast.

Ali ovdje se radi o udaru na Washingtonski i Daytonski sporazum te rušenju Federacije BiH. Mislite li da bošnjačka politika svjesno otvara Pandorinu kutiju?

- Mislim da to apsolutno svjesno rade. Svjedoče to potezi u posljednje vrijeme. Iako su brojni nelogični ili moguće ne djeluju povezano, apsolutno su dio istoga procesa. A to je da se do kraja ovlada Federacijom. Problem je očito što smo se mi u posljednje tri godine uspjeli kao predstavnici HNS-a i HDZ-a BiH izboriti da se ponovno bez Hrvata ne mogu praviti dogovori. Do prije nekoliko godina Hrvatima su stvarno pokazali da su fikus, a odluke je donosio netko drugi. Naravno, oni su birali stranke koje su pristajale na te mrvice. Ovoga puta smo potpuno razgradili ove pokušaje. Naravno, to je neuspjeh gospodina Izetbegovića i on ga sada pokušava prikazati na drukčiji način. I uspijeva u tome.

Na što konkretno mislite?

- Najprije kada je tražio reviziju o presudi za Srbiju. Bez ikakvog dogovora u Predsjedništvu to je napravio. Okupio je sve Bošnjake u Sarajevu. I lijeve i desne. I svi su mu dali potporu. A sve je obmanuo jer nije rekao kako je prethodno sve propalo. Nakon toga svi su ga kao tobože napadali, a on se kao branio. Kada sam ga u društvu gospodina Ivanića pitao zašto to radi, rekao je kako je svjestan da je to gubitnička pozicija, ali da se na taj način politika vodi te da tako “protresa” odnose u BiH.

Sugerirate li i da je potez o Domu naroda također gubnička politika?!

- Apsolutno gubitnička politika. Vrlo sam jasan odgovor dao. Na isti način se radilo i o Pelješkom mostu. Sada je Dom naroda identična priča. Pridobio je ponovno partnere. Za mene je veliko iznenađenje da su SDP, DF i SBB sebi dopustili da s njim idu tim smjerom.

Hipotetski, da je vaša stranka bošnjačka i da ste u takvoj poziciji prema SDA, biste li ušli u “isto kolo”, budući da biste s druge strane dobili etiketu izdajnika bošnjačkih nacionalnih interesa?

- Ne bih. Mi moramo napraviti izlaz iz ove situacije. Analizirajte izjave tih ključnih ljudi posljednjih sedam, osam godina. Svi su oni, od gospodina Radončića do drugih, u Bruxellesu potpisali dokument da jedan narod neće drugima birati političke predstavnike. U međuvremenu smo dobili i odluku Ustavnog suda koja govori identično o legitimnosti predstavljanja na svim razinama, od Predsjedništva do Doma naroda. Nakon toga imamo izbjegavanje, čak i ovih simboličnih, izmjena zakona kako ne bi bili izdajnici bošnjačkog naroda. Identično se događaja s bošnjačke ljevice i desnice.

No prije su te bošnjačke stranke bile podijeljene, a sada su jedinstvene. Što vam to govori?

- Prije su bile podijeljene, ali sada su jedinstvene u tome kako Hrvate eliminirati. To govori i to da traže primjenu popisa 1991. kako bi mogle manipulirati većinom Bošnjaka iz sredina gdje danas nema Hrvata i Srba u broju kakav je bio prije dva i pol desetljeća. Zbog toga danas u Domu naroda imate bošnjačku većinu u tome klubu, srpskome i Klubu ostalih te im još treba trećina u hrvatskom. To je strategija. Naravno da se radi o podvali. Najprije bošnjačkom narodu, a podvala je to BiH i neprovediva je kao takva.

S druge strane, sada imate “svebošnjački” sabor. Hoćete li imati partnera za vlast, dakako ako je uopće bude i ako pobijedite na izborima?

- Ne sumnjajte najprije u HNS i stranke okupljene oko njega. HDZ je tu poziciju već izgradio na posljednjoj sjednici. Devet od deset nazočnih stranaka potvrdilo je da idemo zajedno. Čak je i deseta stranka suglasna da oko člana Predsjedništva i pozicija u RS-u idemo zajedno. Ustvari, i ne postoji alternativa, osim u županijama gdje su Hrvati većina, da bismo imali natjecanje. S te strane bošnjačke stranke su nam do jedne mjere pomogle. I kakva god bude koalicija s hrvatske strane, bit će uvjerljiva pobjeda ove hrvatske koalicije. I to uvjerljivija nego ikada do sada. Vjerujem da će i kod srpskog naroda situacija biti puno čistija te da ćemo imati uvjerljiviju pobjedu jednoga od blokova. Naravno, potreban je i partner s bošnjačke strane. Kako god sada govorim o legitimnosti u predstavljanju Hrvata, na jednak način to pravilo vrijedi i za druge. Baš ću sada reći kako smo u posljednja tri mjeseca imali od ljudi iz istih stranaka koje te napadaju pozive da se sjedne na kavu. Moj je jedini uvjet bio da to bude javno. Nikako da se negdje skrivamo i vodimo paralelne politike.

Kakva je procjena za bošnjačku političku scenu nakon izbora?

- Siguran sam kako će taj utjecaj biti razlomljen na dvije ili čak tri opcije. S jedne strane građanske stranke, s druge strane neki miks te treći blok izraženo nacionalno propoznat kroz Sefera Halilovića ili Stranku za BiH koja se predstavlja građanskom, a ustvari je možda nacionalno svjesnija od drugih. Dakako, ne smije se zaboraviti na SDA, bez obzira na sve njegove probleme. Posve je, međutim, sigurno da osobno neću napraviti pogrešku kakva je napravljena 2014. godine. Tada je bošnjačka politika sve preuzela u svoje ruke, dogovorila je suradnju s DF-om i srpskim strankama, a mi smo bili dovedeni u poziciju da idemo s njima. Moj zagovor je i tada bio, a o tome sam najmanje pet puta razgovarao s gospodinom Izetbegovićem, da smo trebali u vlasti imati legitimne predstavnike, odnosno one koji su uspostavili vlast u RS-u. Sve bismo na vanjskom planu dvostruko brže radili. Vlast treba uspostaviti poput piramide i spriječiti blokade. Sjetite se problema s DF-om koji je tvrdio da je sam izašao iz vlasti, a ustvari ga je SDA istjerao zbog raspodjele fotelja.

Može li se dogoditi da se ovoga puta ponovno zaobiđe većinska hrvatska volja?

- Ne. Jasno je njima da će morati s nama, s nekim Draganom pregovarati. U ovoj fazi se to pokušava razgraditi. No, u nisu u tome uspjeli. Nisu uspjeli podijeliti strukturu HNS-a, a to im je bila nakana. Zato su izdvojeni ogroman novac i infrastruktura te s različitim spinovima to će pokušati ishoditi. To je najveća vrijednost HNS-a. To je odgovor i onima koji posljednjih dana govore kako nam trebaju nova krovna tijela. Hrvatski narod ima svoj krov, svoja tijela i sada je do nas kako taj rezultat polučiti.

Rekli ste maloprije “sjedit će s nekim Draganom”. Jeste li vi kandidat za člana Predsjedništva?

- To je simbolično tako rečeno. Prije nekoliko dana imali smo sjednicu Predsjedništva HDZ-a BiH, dogovorili program za izbore. Oko toga operativno najviše će raditi gospođa Krišto. Sljedeću sjednicu imat ćemo odmah nakon objave izbora u svibnju. Očekuje se da će to biti u prvome tjednu. Tada ćemo započeti slagati liste iako imamo dva mjeseca za njihovu popunu sukladno SIP-u.

Zašto nije bilo susreta s gospođom Cormack i Wigemarkom?

- Taj susret je trebao biti prošloga tjedna. Iz nekih tehničkih razloga nije se dogodio, a ja sam se telefonski čuo s veleposlanicom. Vjerujem da će biti u ovome tjednu sa mnom pojedinačno ili pak s članovima HNS-a, ili makar jednim dijelom stranaka koje imaju parlamentarnu težinu kako bismo nakon toga održali zajednički susret hrvatskih i bošnjačkih stranaka i tražili rješenje. Upozorio sam da nam je vrijeme iscurilo te da se teško i susresti, a kamoli naći zajednički nazivnik. Nama su načela, koja su sastavile bošnjačke stranke, potpuno neprihvatljiva. Za nas je minimum mimimuma provedba odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju.

Dosta ljudi odlazi izvan zemlje, a posebno je izražen problem s mladima. Hoćete li to pitanje postaviti kao prioritet, napose ako budete u vlasti nakon sljedećih izbora te pokrenuti konačno javne radove?

- Nama je to apsolutni prioritet. Najvjerojatnije u lipnju održat ćemo konferenciju koja će se posvetiti isključivo demografiji i Hrvatima. Okupit ćemo najuglednije ljude iz hrvatskog korpusa iz BiH, Hrvatske i svijeta koji će o tome promišljati. Očekujemo da će biti 20 eminentnih izlagača na temelju čijih razmišljanja ćemo početi raditi strategiju kako odgovoriti ovim problemima. To će biti i sastavni dio izbornog programa HNS-a i strategije za buduće djelovanje.

A javni radovi, dugo ih najavljujete?!

- Zbog nefunkcioniranja većina u vlasti potpuno je bio zaustavljen taj segment. Imam osjećaj da ćemo u ovoj godini više pokrenuti projekata negoli posljednjih šest ili sedam godina. Osobito će to biti vidljivo u središnjoj Bosni s brzom cestom, a to su u Hercegovini brze ceste, sasvim izvjesno južna obilaznica Mostara te sjeverna obilaznica za koju se radi projekt. Očekujemo nastavak radova od Međugorja do Počitelja gdje je autocesta opstruirana. Nema žalbe ni za izvođače do Počitelja i očekujem početak radova. Ovih dana izvođači su započeli radove i na cesti Stolac - Neum. Jednako tako, u energetici smo imali pokretanje investicije Vjetroparka Mesihovina, u lipnju bismo trebali postaviti temeljni kamen za HE Vrilo, a nakon toga povezati Buško blato s potencijalom Rame. Sve su pitanju obnovljivi izvori energije, a ne termocentrale o kojima se nagađalo. No, to nam nije dovoljno ako mislimo pokrenuti investicije u prerađivačkoj industriji.

(vecernji.ba)