HDZ BiH

Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH, u intervju za Dnevnik.ba govori o izmjenama Izbornog zakona, pokušajima bošnjačkih stranaka da diskreditiraju Središnje izborno povjerenstvo, pregovorima za Mostar i preustroju Travnika. 

Ukoliko se Opći izbori 2018. godine ipak održi, na koji način će onda njihovi rezultati biti implementirani?

Nemoguće je po starim izbornim pravilima implementirati izborne rezultata jer ta pravila više ne postoje.  Nema odredbe da će svaka izborna jednicia, odnosno, svaka županija dati po jednog izaslanika, ta je odredba neustavna i stavljena izvan snage. Osim te  postoji i druga koja govori o rasporedu izaslanika iz svake izborne jedinice, odnosno, konstitutivnih naroda, bez novih izbornih pravila, nema implementacije izbornih rezultata. Izbori se mogu raspisati, bit će vjerojatno raspisani, ali nećemo moći imenovati predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, Vladu FBiH, uslijedit će ustavna kriza BiH.

Pokušavaju li bošnjačke stranke destabilizirati instituciju Središnjeg izbornog povjerenstva, diskreditirati njene članove?

Definitivno, sama činjenica da se sada problematiziraju navodne afere iz ranijeg razdoblje, u ovom trenutku kada je još nekoliko dana do raspisivanja izbora, najbolje govori o njihovim namjerama. SDA jednostavno želi što je više moguće zakomplicirati i ovako kompliciranu situaciju. SIP, kao ni bilo koja druga institucija u BiH, nije bezgrešna, ali moramo štiti dignitet tih ljudi i te institucije, pustiti ih da rade svoj posao. Vrlo otvoreno se sada pozivaju na smjenu članova SIP-a, njihova smjena značila bi nužno imenovanje drugih članova itd. Bošnjačke stranke su u posljednje vrijeme učinile previše toga da bismo to tretirali kao slučajnosti.

Hoće li međunarodna zajednica nametati rješenja?

Bošnjačke stranke prizivaju intervenciju međunarodne zajednice, odnosno, OHR-a i visokog predstavnika, dok visoki predstavnik izrijekom tvrdi da OHR to ovog puta neće činiti. Bilo bi jako loše da OHR ili bilo tko sa strane nametne rješenje jer će to biti još jedan dokaz kako BiH u ovom trenutku nije spremna za euroatlantski put, da ne može sama donositi vrlo bitne zakone i odluke, ili ih mijenjati.  Ne prođe ni tjedan dana a da netko iz vrha SDA ne pozove međunarodnu zajednicu u pomoć, to rade i druge bošnjačke stranke. Stalno ih pozivaju da nametnu rješenja. Međunarodna zajednica je pokušala modelirati ovaj proces dogovora oko promjene Izbornog zakona i provedbe presuda Ustavnog suda BiH, ali SDA recimo izlazi s prijedlozima koji se provedbe presuda uopće ne dotiču. U tom slučaju, glas međunarodne zajednice je, bez namjere da tvrdim i govorim što bi oni trebali raditi, trebao biti barem upozoravajući.

Traju pregovori za Mostar. Središnja gradska zona je dogovorena, međutim, SDA tvrdi da  ništa nije  dogovoreno dok sve nije dogovoreno, odnosno pozicije  zamjenika gradonačelnika ili dogradonačelnika. Jesu li se neke stvari pomaknule s mrtve točke glede Mostara?

Najjednostavnija odluka Ustavnog suda BiH jest ona za Mostar, davno se mogla provesti da je bilo političke volje bošnjačkih stranaka, primarno mislim na SDA. Pomak u pregovorima jest napravljen, ali sama činjenica da SDA nakon sastanaka izlazi s takvim stavovima u javnosti govori da postoji veliki upitnik hoće li doći do dogovora. Ako se traži neka posebnost za Mostar, onda je normalno da takvo nešto osiguramo za Travnik. Svo vrijeme, tijekom razgovora u Mostaru, Travnik nije bio u žiži zanimanja. Mostar prioritetno treba urediti kao svaki drugi grad u BiH, ali ako bošnjačke stranke inzistiraju na nekim posebnostima za Mostar, onda moramo tražiti  iste  posebnosti  i za Travnik.

Kako komentirate stavove bošnjačkih stranaka da bi trebalo smanjiti ovlasti Doma naroda Parlamenta FBiH i preustrojiti ga po uzoru na Vijeće naroda Narodne skupštine RS-a?

Nema razloga razgovarati o ulozi Doma naroda Parlamenta FBiH i njegovih ovlasti  jer to nijedna odluka Ustavnog suda BiH ne  tretira, one govore o isključivo legitimnom predstavljanju. Osim toga, to se odnosi i na Predsjedništvo BiH jer u dijelom dijelu presuda po Ljubićevoj  apelaciji govori o legitimnom zastupanju na svim administrativno-političkim razinama. Međutim, priča o smanjenju ovlasti Doma naroda je klasičan SDA-ov spin, ako se vratimo unazad i vidimo kako je uopće formirana Federacija BiH te kako je pozicija hrvatskog naroda derogirana nakon tolikih intervencija visokih predstavnika onda je jasno kako bi to vodilo u stvaranje isključivo bošnjačkog entiteta gdje bi Hrvati izgubili i posljednju instancu na kojoj mogu štiti svoja prava. Međutim, čak i ako bi se ozbiljno razgovaralo o ovlastima Doma naroda Parlamenta FBiH, onda i mi imamo zahtjeve - zašto bi jedna trećina imala mogućnosti kandidirati predsjednika i potpredsjednike FBiH, zašto to ne bi bila natpolovična većina iz svakog od Kluba kao što je to bilo u izvornim odredbama?

Hoće li stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH zajedno nastupiti na izborima?

Njih 9 od 10 hoće, na zadnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a BiH HDZ 1990 je ostavio otvoren prostor za člana Predsjedništva BiH i nastup u Republici Srpskoj. Ako se to ne dogodi, to je njihov izbor i pravo, najbolje bi bilo da hrvatske stranke nastupe zajedno imajući u vidu položaj Hrvata u BiH kao i našu disperziju, osobito na teritoriji Federacije BiH.

Kako komentirate sve češće Izetbegovićeve  prijetnje ratom?

Ne mogu isključiti da u glavama pojedinaca zaista i postoji ratna opcija, mada ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba. Pojedinačnih incidenata i ekscesa može biti, naš prostor je oduvijek izložen takvim prijetnjama, ali mislim da Izetbegovićeve izjave primarno služe predizbornoj kampanji.

Hoće li Obavještajno-sigurnosna agencija BiH uskoro dobiti civilni nadzor?

Krivnju jer OSA BiH nema parlamentarnog nadzora adresiram na Zastupnički dom PS BiH koji je prekršio odredbu jednog zakona o OSA-i BiH i nije vodio računa o tome da se članovi Zajedničkog povjerenstva nad radom OSA-e BiH imenuju sukladno snazi svake od stranaka. Te su odredbe prekršene i imamo problem jer nema zakonito sastavljenog Zajedničkog povjerenstva. Svaku odluku koju neko tijelo donese, a ono nije zakonito sastavljeno, oni koji imaju pravni interes mogu te odluke dovoditi u pitanje. Kolege Krišto i Kožul nekoliko su puta na sjednicama Zastupničkog doma inzistirali da se to riješi. 

Ima li onda SDA parasustav unutar institucija BiH ili su bivši AID-ovi kadrovi okupirali institucije BiH?

OSA nema bitan nadzor, to je ovaj parlamentarni, to traje od listopada prošle godine kada je smijenjen  gospodin Nikola Špirić. Postoje li paralelne strukture unutar sustava, nemam čvrste dokaze, ali to ne mogu isključiti imajući u vidu djelovanje tih službi nekada ranije, ali i nove afere i veliki broj prigovora oko nelegalnih prisluškivanja, presretanja komunikacije itd.

(dnevnik.ba)