HDZ BiH

Supredsjedateljica Zastupničkog doma i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto sudjelovala je u skoro svim razgovorima o izmjenama Izbornog zakona. Ona je razočarana odnosom bošnjačkih stranaka koje su cijelo vrijeme ignorirale presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Uvjerena je da je dogovor bio moguć uz poštivanje načela iz presude, ali i da sada BiH prijeti kriza.

SIP danas odlučuje o raspisivanju izbora. Postoji li mogućnost da donese drukčiju odluku?

Mislim da će Središnje izborno povjerenstvo donijeti odluku s obzirom da po sadašnjem izbornom zakonu nema zapreku za raspisivanje izbora. Naravno, svjesna sam da imamo presudu Ustavnog suda i da su određene odredbe osporene o izboru izaslanika iz županijskih skupština za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a onda i posredno za državni Dom naroda. Ta dva doma se ne mogu konstituirati. Trebalo je sve učiniti kako bi došli do promjene Izbornog zakona kroz redovitu proceduru. To je jedini način kako bismo imali fer i demokratske izbore jer na Izbornom zakonu praktično počiva demokratski sustav BiH. Sada ne postoji način provedbe rezultata posrednih izbora. Sve to vodi do jedne ozbiljne ustavne i svake druge krize.

Može li se onda ipak na izvjestan način reći kako se nisu stekli uvjeti za raspisivanje izbora s obzirom da se BiH našla u vrlo kompliciranoj situaciji kakva je, primjerice, i u gradu Mostaru?

Izborni sustav je kompliciran. Ali su svi imali dovoljno vremena za izmjene Izbornog zakona na jasnim načelima presude Ustavnoga suda BiH. Međutim, nažalost, nije se došlo do rješenja zbog toga što su bošnjačke političke stranke mjesecima negirale presudu Ustavnog suda, a onda i sama načela koja su vodila k rješenju. Za Mostar je SIP procijenio kako se nisu stekli uvjeti za održavanje izbora. Da je kojim slučajem BiH pravna i demokratska država, kakva bi trebala biti, ove zakonske odredbe je trebalo izmijeniti. Problem je, međutim, što ‘većina’ zamišlja kakva bi BiH trebala biti, pa na tom temelju i kreiraju ‘rješenja’. Neki od njih čak izjavljuju i da je zakonske odredbe moguće mijenjati i nakon izbora.

Gospodin Bakir Izetbegović je na posljednjem sastanku čak uvjeravao sugovornike i predstavnike američke i europske administracije da je moguće izmijeniti izborna pravila nekoliko dana prije izbora. Je li to baš tako?

Takvu sam priču i osobno čula već ranije za vrijeme razgovora u sličnom formatu. Naravno da to nema nikakve s izbornom regulativom. Jasno se kaže kako se Izborni zakon ne može mijenjati 150 dana od proglašenja izbora. Tu nema više nikakvih mogućnosti intervencija, jer bismo radili protiv zakona.

Što onda vi vidite kao mogući izlaz iz krize, je li izbor Venecijanskog povjerenstva samo odgađanje rješenja problema i eventualno alibi OHR-u da nametne određene izmjene zakona?

Kada je u pitanju Venecijansko povjerenstvo, ta institucija je svoj stav vrlo jasno rekla u apelaciji Ljubić. I taj je stav uzeo u razmatranje Ustavni sud BiH. Ovo je po meni kupovanje vremena da se ništa ne napravi kako bi Venecijansko povjerenstvo dalo nekakav stav. Dakle, odluka Ustavnog suda je pravna činjenica bez obzira na bilo čiji politički stav. I treba se prihvatiti kao takva. Sada se nijedan sudac Ustavnog suda ne bi usudio dodatno tumačiti tu odluku, a kamoli Venecijansko povjerenstvo. Ta je odluka vrlo precizna i, ponavljam, mora je se prihvatiti kao pravnu činjenicu i kao takvu provesti. Da ju je se željelo provesti, došlo bi se do rješenja. Svjedočila sam brojnim razgovorima u kojima se s druge strane samo negirao meritum presude o konstitutivnosti, odnosno legitimnom predstavljanju. Umjesto toga išlo se sa zahtjevima za smanjenjem nadležnosti Doma naroda, a sve u cilju kako bi u BiH imali dominaciju jednoga naroda, a ne da to bude država s tri konstitutivna i jednakopravna naroda.

Bošnjačke stranke izašle su s jedinstvenim stavom koji praktično vodi gašenju Doma naroda. Što je odgovor, odnosno pandan takvom prijedlogu s hrvatske strane?

Ovdje sada govorimo o izmjeni Ustava BiH, a za nas je jedino prihvatljivo govoriti na načelu ustavne jednakopravnosti. Mi smo čak vodili razgovore o postojanju jednoga doma, ali i vrlo jasnom postojanju klubova koji bi poštivali jednakopravnost konstitutivnih naroda. A to podrazumijeva i teritorijalno-administrativnu i svaku drugu institucionalnu jednakopravnost.

Može li se izaći iz sadašnje krize koja neminovno dolazi nakon listopadskih izbora?

Ne bih željela biti prorok u ovako složenim vremenima i zbog svih procesa koji će se događati. Kod nas je sustav tako posložen da se u njemu ne poštuju kolektivna, ali ni pojedinačna prava. Ono što možemo sada reći jest da je cijeli sustav doveden do apsurda.

(vecernji.ba)