HDZ BiH

Problem migranata ne može se riješiti tako što će svtako voditi svoju politiku, rekao je Vjekoslav Bevanda, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i riznice.

"Mi samo možemo misliti da oni ne mogu na ovaj ili onaj teritorij unutar BiH, ali za to treba koordinacija svih MUP-ova u BiH i ostalih nadležnih institucija. Regionalna suradnja je nužna jer ovo je globalni problem, a ne samo naš", istakao je Bevanda u pisanom intervjuu za "Nezavisne".

Vi ste već u drugom uzastopnom sazivu Vijeća ministara. Kako ocjenjujete ovaj saziv na skali od 1 do 10?

BEVANDA: Čista petica. Ne želim izbjegavati odgovore, ali nezahvalno je da dajem ocjene jer sam u prošlom mandatu bio predsjedatelj i može se pomisliti da sam subjektivan. Dobro smo počeli, ali smo pokvarili ocjene kako je vrijeme prolazilo i evo nas sad u nekom prosjeku.

Stječe se utisak da je Vijeće ministara kao raštimani orkestar jer vrlo često ministri o istoj temi imaju različite poglede i izjave.

BEVANDA: Vijeće ministara nije vlada, a neki misle da jeste ili da bi mogla biti pa se u tim razmišljanjima izađe iz zakonom propisanih nadležnosti. Ukoliko se dogodi nešto što narušava interese Hrvata ja reagiram, ali reagiram i ukoliko se ne ispoštuju obavezujući stavovi entiteta ili županija jer tako nam nalaže ustavno uređenje. Nitko sebi ne treba uzimati više prava nego što ih ima i najbolje je da se svatko drži svojih nadležnosti i neće biti problema.

Neskalad Vijeća ministara najbolje se ogleda u vezi sa migrantima kada su svi ministri imali različite stavove u vezi s ovim gorućim problemom. Kakav je Vaš stav u vezi sa migrantima?

BEVANDA: Nisu svi ministri imali različite stavove, nego se nisu ispoštovale procedure. Ministar sigurnosti Dragan Mektić postupio je po nekim zaključcima koji nisu bili verificirani niti su mogli biti do naredne sjednice jer je tako propisano Poslovnikom. Uz ishitrene izjave, nije bilo dobre koordinacije i moralo se bolje komunicirati sa županijskim vlastima. Problem migranata ne može se riješiti tako što će svako voditi svoju politiku. Mi samo možemo misliti da oni ne mogu na ovaj ili onaj teritorij unutar BiH, ali za to treba koordinacija svih MUP-ova u BiH i ostalih nadležnih institucija. Zato je usvojen Akcijski plan, ali po njemu treba postupati i mora biti prihvaćen od svih da bi bio obvezujući.

Kada smo kod migranata, za sutra je najavljen sastanak ministara policija iz regiona u vezi s tim pitanjem, a Austrija najavljuje da će zatvoriti granicu zbog njih. Mediji su danas objavili da ona od Hrvatske zahtijeva da i ona zatvori granicu. Što BiH može uraditi ako se to dogodi, odnosno ima li BiH kapaciteta i snage za prijem migranata?

BEVANDA: Regionalna suradnja je nužna jer ovo je globalni problem, a ne samo naš. Iako se tek susrećemo s tim, za to je trebalo da budemo spremni i zna se čije su to nadležnosti, a ne reagirati tek kad su se šatori razapeli u Sarajevu. Do tada su stizali apeli iz Bihaća i Cazina, ali uzalud. Ja kao ministar financija znam da mi nemamo dovoljno sredstava za ovakve situacije i od početka ove krize zalažem se da se snažnije istupa prema Crnoj Gori i Srbiji, odakle migranti dolaze, ali i Hrvatskoj, gdje su se uputili kako bi ušli u EU. Očekujem da se na tom sutrašnjem sastanku postignu neki konkretni dogovori i očekujem da se svi držimo onoga što smo usvojili u Vijeću ministara, a ne da se solira i nastupa za javnost dok se problemi gomilaju, a tenzije dižu. To nam sada nikako ne treba.

Velika se prašina digla i u vezi sa statusom imovine BiH u Hrvatskoj, jer je u susjednoj zemlji stupio na snagu zakon prema kojem ta država može izdati nekretnine koje su vlasništvo BiH na 30 godina trećim osobama, a koja će nakon tog vremena imati mogućnost otkupa. Hoće li BiH ostati bez svoje imovine u Hrvatskoj i hoće li BiH možda uvesti kontramjere Hrvatskoj?

BEVANDA: Naravno da se neće ostati bez imovine i umjesto što se izjavama plaši narod bolje bi bilo da pregovarački tim za pitanja sukcesije bivše SFRJ traži rješenje s hrvatskom stranom za bilateralne ugovore koji proizlaze iz sukcesije. Ja sam bio šef pregovaračkog tima kratko kada je nakon sedam godina, 12. studenog 2015. godine, organiziran sastanak Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ. Nakon toga za šefa pregovaračkog tima imenovan je moj zamjenik Mirsad Žuga. Sa tog zajedničkog sastanka imamo usvojene preporuke po aneksima, pa i za ovaj aktualni aneks G, kojim rukovodi ministar pravde Josip Grubeša. Već su dvaput prošle godine usvojeni zaključci na sjednici Vijeća ministara šta treba poduzeti taj tim, pa ćemo na narednoj sjednici čuti što su uradili. Sad se u javnosti pojavljuju razni eksperti koji govore o nečemu što nije njihova nadležnost, a ovi koji su nadležni glume analitičare. Zbog svega izgleda da imamo veći problem nego što jeste. Uz to, treba uzeti u obzir da se radi o odnosima sa Hrvatskom i svemu se doda politička i nacionalna konotacija. Mi ne možemo uvesti kontramjere jer se većina imovine ovdje rješavala kroz pasivne podbilanse entiteta.

Vi ste i visoki dužnosnik HDZ-a BiH. Predpostavlja se da će kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti Dragan Čović, vaš stranački šef. Je li je on kandidat ili ne?

BEVANDA: O tome odlučuju organi stranke i sve će biti poznato u petak kad okončamo procedure u stranačkim organima. Sasvim je normalno i očekivano da se za najvažnije funkcije kandidiraju najbolji i najiskusniji kandidati, koji dokazano imaju povjerenje svoga naroda.

Nezaobilazno je pitanje izmjena Izbornog zakona BiH. Po Vama kako doći do rješenja i da se napokon stavi točka na "i" u vezi s ovom pričom?

BEVANDA: Nužno je ispoštovati temeljna ljudska prava i ustavne garancije da su svi ravnopravni, a u konačnici obveza je ispoštovati i odluku Ustavnog suda. Nitko ne može reći da je dobro ostaviti mogućnost da drugi narod bira predstavnika na funkciju koja ima nacionalni predznak i propisana je Ustavom. Očekujem da će se doći do rješenja kako ne bismo imali krizu nakon izbora. Već jednom smo vidjeli kako to izgleda kada se razne platforme i matematičke računice prave u OHR-u, a ne u međusobnom dijalogu i parlamentu, pa nas trećina od 17 dovede do pet i do krize kroz cijeli mandat.

Na podračunu Centralne banke leže 133 miliona maraka od akciza na naftne derivate. Hoće li UO UNO dogovoriti podjelu tog novca te da se on uloži, što mu je i namjena, za izgradnju autoputeva i puteva?

BEVANDA: Kao predsjedatelj UO mogu samo ovu točku dnevnog reda stavljati na svaku sjednicu, ali ne mogu natjerati entitetske ministre financija da se dogovore. Iz Uprave su predložili privremenu odluku koja se podudara s dosadašnjom odlukom o raspodjeli iz 2009. godine, ali iz FBiH nisu prihvatili taj prijedlog iako je odlukom predviđeno da 10 posto ostaje na računu za kasnija poravnanja. Bez suglasnosti oba entitetska ministra raspodjele nema. Nije dobro što milioni stoje na podračunu dok javna poduzeća za izgradnju autocesta muče s vraćanjem dugova kreditorima, ali to mogu samo sa žaljenjem zaključiti. 

(nezavisne.com)