Vijesti Node
Nakon političkoga nasilja u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, u kojemu je bez Hrvata i protivno njihovim interesima usvojen Zakon o izbornim jedinicama, tek se očekuje procedura u Domu naroda koji bi pak trebao sam o sebi odlučivati o tome i kako će se ubuduće popunjavati. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara tvrdi kako je posve izvjesno da će se poštovati procedura, ali je i uvjerena da zakon neće stupiti na snagu.
Hoćete li zakazati sjednicu vezano uz Zakon o izbornim jedinicama koji je nasilno prošloga tjedna donesen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH?
- Zakazivanje sjednice nije bilo sporno nikad pa neće ni sad. To je, prije svega, moja dužnost i čim se uvjeti steknu, sjednicu ću zakazati, a Zakon o izbornim jedinicama je samo jedan od onih o kojima trebamo raspraviti. Međutim, premda je Zastupnički dom zakon usvojio još prije tjedan dana, pisana obavijest Domu naroda još nije poslana, što je standardna procedura. Uz procedure, ključna je i povratna informacija mojih kolega glede zakazivanja sjednice.
Kako pak komentirate sadržaj svojevrsnoga entitetskog izbornog zakona koji su donijele bošnjačke stranke?
- Demokratska praksa, ali i zdrava logika apsolutno isključuju promjenu izbornih propisa nakon raspisivanja izbora, pa i u samoj izbornoj godini. Gospođu Fajon (zastupnicu u Europskom parlamentu) stoga smo jučer i pitali kakve bi reakcije u njezinoj državi bile da prije izbora njihovih predstavnika u EP, primjerice nekoliko mjeseci prije, dođe do smanjenja broja njihovih zastupnika. Mislim da je shvatila u čemu je poanta. No što je, tu je, očito imamo novu parlamentarnu većinu, bošnjačku, koja se okupi samo onda kad treba izglasati nešto što druga ili druge strane nikako ne prihvaćaju. Dakle, sva njihova priča, pa i ova na jučerašnjoj tematskoj sjednici je besmislena jer nakon toliko vremena provedenog u pregovorima, bez ikakvoga kompromisa i mimo svih procedura, oni zanemare volju hrvatskih predstavnika i jednostavno nametnu svoje rješenje.
Što dalje nakon ovoga poteza?
- Ovo što je donio Zastupnički dom jako je zanimljivo kada je u pitanju i sama procedura s obzirom na to da je Vlada FBiH krajem siječnja jednoglasno dala negativno mišljenje na Zakon o izbornim jedinicama. Da bi nakon toga svoj stav promijenila u pozitivan iako na sjednici nije bilo hrvatskih dužnosnika. S druge strane, za svaki zakon, prijedlog, odluku mora se dobiti i pozitivan stav ministarstava financija i pravosuđa, a to, naravno, nije slučaj. No, unatoč načinu na koji je zakon usvojen, on bi se trebao naći i u Domu naroda. Ono što mogu jamčiti je da kršenja procedura u Domu kojim ja predsjedam neće biti, no da ćemo iskoristiti sve moguće instrumente kako bismo spriječili izglasavanje ovog zakona, štetnog za cijelu BiH.
Može li entitetskim izbornim zakonom biti uređeno pitanje izbornih jedinica u Federaciji BiH?
- Samo u Izbornom zakonu postoji temelj za preispitivanje izbornih jedinica. Međutim, ne postoji nikakav ustavno-pravni temelj za donošenje drugog dijela zakona koji se tiče popune Doma naroda Parlamenta FBiH. Zabrinjava da ono što je brisano u Izbornom zakonu BiH nakon odluke Ustavnog suda BiH sada od riječi do riječi stoji u novom Zakonu o izbornim jedinicama i popuni Doma naroda. Prilično je nejasno kako bi se taj zakon mogao uopće provesti. Naime, te izmjene Zakona o izbornim jedinicama i načinu popune u FBiH bi se sada morale posredstvom PS BiH uvrstiti u Izborni zakon BiH. Mi smo već u tijeku predaja lista za izbore i nije mi jasno na koji bi način SIP mogao provoditi takve odluke. No, oni koji su se upustili u ovo očito nisu o tome vodili računa, stoga, po mom mišljenju, jedan ovakav zakon može donijeti bilo koja županijska skupština i on apsolutno ne obvezuje nikoga.
Kako komentirate činjenicu da se u ovome bošnjačkom parazakonu predlaže da se zastupnici za Zastupnički dom biraju na temelju popisa iz 2013., a da se istodobno Dom naroda popunjava po popisu iz 1991. godine?
- Na sastancima s predstavnicima Venecijanske komisije Stranka demokratske akcije zauzimala se za primjenu popisa iz 1991. No, u prvom dijelu predloženi zakon koji tretira način izbora zastupnika u Zastupnički dom poziva se na popis iz 2013., a kada je u pitanju popuna Doma naroda, primjenjivali bi popis iz 1991., odnosno riječ je o sasvim nedosljednom prijedlogu.
Dio hrvatskih političkih dužnosnika kolega je prijedlog toga zakona nazvao završnim činom pretvaranja FBiH u bošnjački entitet. Kako gledate na taj potez?
- U svakom slučaju, ovo je pokušaj pokazivanja snage, način da se dokaže kako su Bošnjaci dominanti i najmnogobrojniji te da, ako se drugim konstitutivnim narodima njihovo mišljenje ne sviđa, oni jednostavno mogu sami. Ne shvaćaju, međutim, da je najveća odgovornost onih koji su najbrojniji te da upravo oni moraju svojim ponašanjem odražavati duh BiH koja je multinacionalna država i ponašati se u skladu s time. Drugog načina nema i ovo je na izvjestan način i pokušaj zastrašivanja hrvatskog naroda te poruka kakvom oni ovu zemlju vide u budućnosti.
Kako će glasovati hrvatski Klub u Domu naroda ako i kada ovaj zakon dođe na dnevni red sjednice?
- Hrvatski Klub još uvijek nije zasjedao, no očekujem da ćemo imati jedinstven stav te se, bez obzira na stranačku pripadnost, ponijeti u skladu s interesima hrvatskog naroda.
Za očekivati je da će hrvatski Klub uložiti vitalni interes i da onda ovaj zakon ide na ocjenu Ustavnog suda FBiH?!
- S obzirom na način djelovanja Doma naroda u dosadašnjem radu, odnosno nepostojanje parlamentarne te rad na načelu odgovorne većine, očekujem da zakon neće ugledati svjetlo dana.
Jeste li već razgovarali s bošnjačkim i srpskim kolegama iz Doma naroda oko pitanja ovoga zakona?
- Još nikad nisam sazvala sjednicu bez konzultacija Kolegija i nakon posljednje sjednice početkom lipnja na sve ostale prijedloge za održavanjem redovitih sjednica kolege su se oglušile te će biti zanimljivo vidjeti kako će se ponašati glede zahtjeva za održavanje izvanredne i ovog spornog zakona.
(vecernji.ba)