Vijesti Node

29. lipnja 2018.
Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH: BiH će postati žarište jer EU ne želi migrante

Činjenica je da smo imali informacije da će doći do invazije migranata. Prvi signali su bili krajem prošle godine, s obzirom na to da je povećan broj nezakonitih prelazaka granice i ulazaka u BiH.

 Imali smo saznanja i naznake da bi tokom ljeta i ove godine moglo doći do eskalacije i povećanog broja nezakonitih prelazaka granice ilegalnih migranata na ruti ka EU. To se i dogodilo, ali smo presporo reagirali i davali odgovore na izazove sa dosta zakašnjenja i imamo veliki problem, kaže zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Kasna reakcija uticala je na to da BiH još nije sustigla i da će, prema Krešićevoj procjeni, veoma teško u dogledno vrijeme sustići poziciju da možemo reći da smo se snašli i popravili slabosti koje su prisutne u sistemu upravljanja migracijama.

BiH je i bez priliva migranata politički rovita. Koliko je migrantska kriza produbila razdore?

Imamo veliki sigurnosni izazov koji su proizvele ilegalne migracije i one su nas definitivno podijelile na one koji podržavaju dolazak migranata, ali u dobroj mjeri i ne znaju što podržavaju i nas koji želimo da budu sprovedeni zakoni koje smo usvojili i da sistem funkcionira. Imamo i institucije i kapacitete, jasnu nadležnost, ali i nesnalaženja i soliranja koja nas vode u krivom smjeru. Kao rezultat toga imamo veliku polarizaciju na političkoj sceni u BiH. Pitanje migracija je državni problem i rješenje će morati da bude državni odgovor zajedno sa našim susjedima i EU. Migracije nisu pokrenute ni stvorene u BiH, nego kao proizvod globalnih kretanja daleko od BiH, ali nas je ovaj problem u dobroj mjeri konfrontirao u političkom smislu.

Znaju li institucije BiH koliko je na njenoj teritoriji ljudi kojima se ne zna identitet?

Imamo evidencije agencija i prema tim podacima više od 7.000 ljudi je ušlo u BiH, ali je više od 95 posto njih bez identiteta, koji je teško utvrditi, jer nemaju nikakav identifikacijski dokument. U posljednje vrijeme pokušavamo da uzimamo njihove biometrijske podatke i formiramo bazu podataka. To je trebalo davno uspostaviti i da to bude jedna od mjera kao odgovor na krizu. Na to je trebalo da budemo spremni već u prosincu prošle godine. Naša specifičnost je što se nalazimo uz vanjsku granicu EU koja ima svoju politiku prema migrantima i koja se ne poklapa sa politikom BiH. EU ne želi da u ovom statusu primi nezakonite migrante i to usložnjava ukupnu situaciju. Ako imamo više od 7.000 ulazaka i oko 2.500 izlazaka to znači da je 4.500 osoba bez ikakve kontrole. U to sam se uvjerio i prilikom boravka u Unsko-sanskoj županiji. Oni imaju potvrdu o iskazanoj namjeri za azil i to je jedini dokument. Prijavljivali su se kako je kome padalo na pamet, a nikako sa stvarnim identitetom. Domicilno stanovništvo u područjima gdje su migranti se ne osjeća sigurno i bojim se da u Sarajevu nemamo predstavu težine problema sa kojim se suočavaju ljudi tamo gdje su migranti stacionirani. Riječ je o nezakonitim migracijama uz podršku organiziranog kriminala. Bojim se da će ti ljudi duže ostati i lokalno stanovništvo je s pravom zabrinuto.

Možemo li zbog činjenice da se u BiH nalazi toliko ljudi bez identiteta i da je uglavnom riječ o ljudima koji su u dobu između 20 i 40 godina govoriti i o sigurnosnom problemu, posebno zbog niza incidenata koji su zabilježeni?

Ovo predstavlja i sigurnosni izazov i prijetnju ako je tu znatan dio osoba iz ratom zahvaćenog prostora. Na kojoj se strani neko od ovih osoba borio za nas je nepoznanica. Imali smo i ubojstvo, stalno su prisutne međusobne razmirice, tuče, incidenti među njima i bojim se da vrlo brzo može doći i do incidenata sa lokalnim stanovništvom. Ono što sam vidio u Unsko-sanskoj županiji je da su migranti uzurpirali znatan dio privatnih objekata ljudi koji se nalaze u inozemstvu i ušli u njihove posjede bez odobrenja i urušavaju ih i devastiraju. To kod ljudi izaziva frustracije. Stanje u Velikoj Kladuši je zabrinjavajuće i vrlo su izvjesni incidenti između lokalnog stanovništva i migranata koji su u prvoj fazi bili dobrodošli, ali već stvaraju nerede i sve manje su dobrodošli.

Ima li BiH podatke koliko je među ilegalnim migrantima osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju?

Ovdje su prisutne osobe iz više od 50 zemalja i najmanje je onih koje su zahvaćene ratom. Oni imaju uglavnom motive ekonomske prirode. Međutim, zabrinjavajuća je činjenica da nemamo podatke o tim osobama, o njihovim kriminalnim aktivnostima ili namjerama, sklonostima prema nasilnom ekstremizmu ili terorizmu. Ne možemo imati te informacije jer im ne znamo identitet. Zato smo u vrlo nezgodnoj situaciji i ne zna se u kom smjeru sve može otići. Uvjeren sam da među tim osobama ima i onih kojima nije motiv kretanja bio težak život ili bježanje od rata. Njihovi motivi su drugačiji i žele da odu u EU radi loših namjera.

Zabilježen je i pokušaj nasilnog prelaska granice između BiH i Hrvatske, koji je zaustavljen. Može li se očekivati da takvih pokušaja bude još i može li doći do većih incidenata?

O tom scenariju sam govorio prije tri mjeseca. Njihova želja je da se koncentriraju prema granici sa Hrvatskom i imali smo već dva pokušaja nasilnog prelaska granice. Prvi pokušaj je bio sa 70 do 100 osoba, a drugi put bilo ih je od 150 do 200 i logično je očekivati da uslijedi stampedo u narednom periodu i da probaju nasilno ući u Hrvatsku. Hrvatska želi da svoju granicu učini nepropusnom za nezakonite migrante i prelaske. Rečeno nam je u više navrata da ona štiti granicu EU, a naredna je granica Schengena, koja je dodatno osigurana i naredna je Austrija, koja je nedvosmisleno poručila da ne želi da ove osobe nezakonito dođu na njihovu teritoriju. Znači tri naša susjeda su nam jasno poručila da se moramo uhvatiti u koštac sa ovim problemom. Inertan odnos BiH u vezi sa ilegalnim migracijama dovodi do akumuliranja osoba u BiH, a posebno u Unsko-sanskoj županiji i to će prirodno ovdje stvoriti centre za migrante. Niko neće trebati da donosi bilo kakve odluke nego ćemo imati znatan broj ljudi koji će stvarati centre. Hitno moramo našu granicu sa istočnim susjedima učiniti nepropusnom i tu ne smijemo birati metode. Moramo pokrenuti sve resurse, uključujući i vojsku.

Kako komentirate brojeve o ilegalnim migrantima koje iznose susjedne zemlje, a koji se ne poklapaju sa podacima koje ima BiH?

Očigledno je da nismo svi iskreni jedni prema drugima. Na konferenciji u Sarajevu čuo sam podatke sa cijele rute i mogu zaključiti da se naši istočni susjedi ponašaju kao tranzitne države i žele ubrzati prolazak migranata u BiH. Mislim da je jedan od motiva taj što ih ne žele u svojim državama. Ovdje se mora dati jedinstven i jednovremen odgovor. Na sastanku na Brdu kod Kranja je rečeno da se balkanska ruta mora zaustaviti, jer je sve ovo pokrenuto kao proizvod organiziranih kriminalnih grupa i u ovim poslovima je veći novac u opticaju nego u trgovini narkoticima. Zabrinjava me što državne institucije postaju servis organiziranom kriminalu, jer se kroz zloupotrebu instituta azila licitira i trguje, a pritisci nekih nevladinih organizacija i međunarodnih institucija koje se navodno bave humanitarnim radom sve to potiču. Riječ je o nezakonitom ulasku povezanom sa trgovinom migrantima i mi moramo dati odlučan odgovor i vraćanjem migranata kroz sporazum o povratku lica pokazati da organizirani kriminal ne može imati saveznika u agencijama i državama kroz koji se odvija.

Koliko je realna opasnost da će BiH, htjela to ili ne, postati stacionar za migrante?

Pasivan i indolentan odnos BiH će stvoriti situaciju da će se u BiH naći veliki broj osoba koje su nezakonito ušle i ne mogu je napustiti. Granice su zatvorene i jasno nam je rečeno da EU ne želi ove ljude, a mi i dalje imamo dnevni priliv oko 100 osoba. Iz dana u dan taj broj se povećava. Moramo učiniti sve da zatvorimo svoju granicu. Definitivno BiH će postati žarište i ovdje će znatan broj tih ljudi boraviti i proizvoditi nam velike probleme.

Kako gledate na stav koji je zauzela EU prema ovom i da li je pružila dovoljnu pomoć BiH?

Za EU ovo ne izgleda kao veliki problem. Izuzev nekih projekata sa nekim članicama EU nismo dobili nikakva vanredna sredstva kojima bi bili ojačani kapaciteti BiH. Za ovaj problem su potrebna značajna i ljudska i tehnička sredstva, a do sada ih nismo dobili.

Može li BiH zbog svega što ste rekli, grubo rečeno, postati zemlja kojom će upravljati migranti, a ne ona njima?

Ne vjerujem u taj scenarij, ali incidenata će sigurno biti i nadam se da će nas ti incidenti probuditi da reagiramo adekvatno i da svi koji uđu u BiH moraju poštovati zakone ove zemlje. Nije dobro da nam migranti uruše sistem.

Veoma otvoreno i bez dlake na jeziku govorite o problemu koji nosi migrantska kriza. Kako komentirate činjenicu da Vam nije dozvoljeno da se obratite na sjednici Parlamenta BiH, iako su to tražili neki poslanici nakon što je salu napustio ministar sigurnosti Dragan Mektić?

Na sjednici smo imali cirkus i bojim se da većina ne razumije situaciju u kojoj se BiH nalazi, a bojim se da to i ne želi. Ne znam koji su bili motivi predsjedavajućeg da spriječi da se čuju odgovori na pitanja koja su postavljena tokom rasprave. Za mene je to ružna situacija. Očigledno je da se ne želimo suočiti sa istinom, što se pokazalo na sjednici. Tražiti informaciju za narednu sjednicu, dakle za mjesec, a ovdje se promjene i problemi dešavaju na dnevnom nivou, nije ništa drugo do bježanje od problema. Bojim se da mnogi nisu spremni da se suoče sa istinom.

Prve iskre u BiH u vezi sa migrantima pojavile su se kada su iz Sarajeva prebačeni u Salakovac. Ta događanja još nisu razjašnjena, a mogle su se čuti razne kvalifikacije koje su išle do te mjere da je izvršen državni udar. Što se zapravo dogodilo?

Tu su od početka stvari postavljene nakaradno. Kao posljedicu neprovođenja zakona u pogledu stranaca i azila dobili smo koncentrirane migrante. Nama je od početka migrantska kriza izmakla kontroli i prepustili smo nevladinim i međunarodnim organizacijama da upravljaju. Ako imamo 1.000 ljudi po parkovima bez identiteta to je najbolji pokazatelj da li imamo nadzor. Neko je u određenom trenutku htio stvar prelomiti preko koljena. Slušao sam izjave o državnom udaru i to su najveće gluposti koje sam čuo. Takve izjave sam slušao od uvjetno ozbiljnih ljudi na značajnim pozicijama. Tužilaštvo BiH je uključeno u sve to i mora se pozabaviti neprovođenjem zakona, jer kao posljedicu toga imamo to što imamo.

Je li postojala odluka Vijeća ministara BiH da migranti budu izmješteni iz Sarajeva u Salakovac?

Zatražio sam stenogram sa sjednice Vijeća ministara i nije postojala odluka niti je ikada izvršena prenamjena objekta u Salakovcu. Treba uvažiti i uključiti sve nivoe vlasti, ali stvari se postavljaju totalno pogrešno. Pripadnici Službe za poslove sa strancima su iz Banjaluke dovezli 20 ilegalnih migranata i direktor centra u Salakovcu ih nije htio primiti. Oni su ih istovarili iz vozila i ostavili ispred centra. To je bruka i pokazatelj da sistem ne funkcionira i kako upravljamo migracijama.

Je li točan podatak koji je iznio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić da 60 pripadnika MUP-a RS koji su upućeni na granicu kao pojačanje Graničnoj policiji BiH dnevno institucije BiH košta 88.000 maraka?

To je pogrešno. Procjena je da će to biti mjesečni iznos. Da borave na Baliju ili nekoj najelitnijoj turističkoj destinaciji ne bi toliko koštali dnevno. Sve policijske agencije morati će se uključiti u osiguranje granice, a u osiguranje prihvatnih centara morati će biti angažirane i agencije za osiguranje  da pomognu.

(glassrpske.com)

 

 

Izdvajamo

Od Daytona do danas bilo je više ozbiljnih kriza u BiH. Posljednja je jedna od takvih. Sve eskalira u kontekstu regionalnih preslagivanja, ali i...
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović nazočio je danas redovitoj koordinaciji načelnika, gradonačelnika i predsjednika županijskih Vlada izabranih...
Poštovani gospodine Zubak, dragi prijatelju Pavo, koristim prigodu najiskrenije čestitati na ponovnom izboru za predsjednika udruge Hrvata Bosne i...
Poštovani, s velikom tugom sam primio vijest o tragičnom požaru koji se u ranim jutarnjim satima dogodio u Brčkom, u kojem je život izgubilo šest...