HDZ BiH

Široki Brijeg današnjom svečanom sjednicom Gradskog vijeća počinje sa službenim obilježavanjem svoga dana, ali i Velike Gospe, najvećeg blagdana u ovoj sredini. Gradonačelnik Miro Kraljević tim povodom u intervjuu za Večernji list BiH govori o uspjesima, ali poteškoćama ovoga grada koji posljednjih godina postaje jedna od najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u BiH.

Dan grada prigoda je kako bismo se prisjetili svega onoga što smo uradili u protekloj godini dana?

- To je dan kada ljudima bude predstavljeno sve što se uradilo u prethodnom razdoblju. No, nije glavni smisao te sjednice prezentacija. To je svečana sjednica na koju se pozove širok krug ljudi koji su bitni, od predstavnika institucija svih razna vlasti, udruga..., pa je ipak uobičajeno da se taj dan prezentira javnosti što je napravljeno. Smisao je da imamo oko čega okupiti ljude, od mjesnih zajednica do najviših razina vlasti, koji su bitni u funkcioniranju Širokoga Brijega. Jer, što smo bolje uvezani i komuniciramo sa svim tim ljudima, uspjeh je veći. Inače, naš slogan je "Široki uvijek na prvom mjestu" pa u tom smislu i radimo. Dan našega grada prigoda je kako bismo se prisjetili svega onoga što smo uradili u protekloj godini dana, ali i onoga što planiramo i što bismo trebali u budućnosti uraditi u našem gradu. Osim Dana grada, vrijeme devetnice Velikoj Gospi, kao i sami blagdan Velike Gospe zauzimaju posebno mjestu u životu svih Širokobriježana, ali i naših gostiju. Ovo je vrijeme kada u našem gradu vlada posebno svečano ozračje, čime se svi ponosimo.

Pa, imate li se čime pohvaliti gostima?

- Grad Široki Brijeg je gospodarsko središte Zapadnohercegovačke županije i među najrazvijenijim je jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Dobro stojimo što se tiče odnosa sa svim razinama vlasti. Smatram kako bi moglo biti i više i bolje. Kako zbog političkih tako i svih drugih kriza, nažalost, sve se to reflektira na život u ovom gradu, prvenstveno komunalne djelatnosti, na realizaciju projekata jer se time uglavnom mjeri koliko smo napravili. Mislim kako smo izvukli maksimum iz realne mogućnosti, iz mogućih izvora financiranja iz tekućih sredstava, proračuna i svega ostaloga.

Navedite neke od pokazatelja koji to potvrđuju...

- Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u Širokom Brijegu u posljednjih pet godina kontinuirano raste i veći je u odnosu na prosječnu vrijednost u FBiH. Prema procjenama Federalnog zavoda za programiranje razvitka, Široki Brijeg ubraja se u skupinu razvijenih jedinca lokalne samouprave s indeksom razvijenosti 142,7. To znači kako je značajno razvijeniji od prosjeka razvijenosti u FBiH, što ga svrstava među 10 najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH (2018. godine na 6. mjestu - ako se izuzmu dvije općine u sastavu grada Sarajeva). Svi pokazatelji u Širokom Brijegu posebice govore kako se kreće naprijed. Mnogi rade na proširenju svojih kapaciteta. Vjerujem kako bi se mogla dogoditi i kakva inicijativa vezana uz poljoprivredu, posebice na Mostarskom blatu. Bilo bi to dobro.

Problem nezaposlenosti godinama je bio bolna točka...

- Pa i tu je situacija sve bolja. Broj zaposlenih u Širokom Brijegu u posljednjih desetak godina bilježi stalni porast, tako da je u 2017. godini prosječno iznosio 7327. To je 40% od svih zaposlenih u Zapadnohercegovačkoj županiji. Istodobno je i broj nezaposlenih rastao sve do 2016. godine, a u 2017. je, nakon duljeg razdoblja, zabilježen pad broja nezaposlenih za 9%, odnosno gotovo 400 osoba manje u odnosu na prethodnu, 2016. godinu.

Neki opet predbacuju kako većina novca ode na plaće?!

- To, ne samo da nije točno, već je zlonamjerno. Udio plaća iz proračuna je ispod 20%, tako da se nismo pretrgli u tome da dijelimo plaće, pokušavamo od tih sredstava što više riješiti neke infrastrukturne projekte, uvijek tu nedostaje novca, da ne pričam o raspodjeli sredstava od viših razina, koja nije još sasvim pravilna, iako to ide u dobrom smjeru.

Jeste li zadovoljni svojim učinkom?

- Dugo sam tu i kada gledam osobno, bilo bi bezobrazno reći kako sam ponosan na sve što sam uradio, čovjeku uvijek ostaje žao što nije uradio i više. Objektivno, postoji potreba za uraditi puno toga, posebice kapitalnih projekata. Evo, imam pripremljen presjek projekata koji su urađeni, koji su u tijeku realizacije te onih koji su u fazi pripreme. Kada kažem kako je tu riječ o nekih 50 milijuna KM, morate priznati kako se radi o velikom iznosu.

Vratimo se ipak na teme vezane uz predstojeći blagdan. Na pragu je Velika Gospa...

- Pa, mi smo i uzeli taj datum za Dan grada upravo zato što je to vrijeme kada su tu svi Širokobriježani, i domaći i iseljeni. Oduvijek su ljudi za blagdan Velike Gospe dolazili i okupljali se ovdje te smo se i mi na neki način priklonili tom terminu. Devetnica u Širokom Brijegu, takvog okupljanja nema nigdje na svijetu. Tako da se malo prilagodimo i s programima, kako kulturno-zabavnim tako i ostalim, kako bismo svečarski obilježili Dan grada.

Je li to prigoda i za razgovor o ulaganju u Široki, pa taj dan su tu mnogi gospodarstvenici koji u svijetu bilježe značajne uspjehe?

- Što se tiče gospodarstva, to je priča koja traje cijelu godinu. Naravno, koristimo i tu priliku kako bismo na neki način ostvarili komunikaciju u smislu ulaganja, i ne samo ulaganja, ima tu i drugih komunikacija te dogovorenih aktivnosti. Svaki naš odlazak u bilo koji dio svijeta koristimo za te prilike. Evo, nedavno smo bili u Istri i već je na putu neka gospodarska suradnja. Svijet ima što vidjeti i ovdje, zato mi je uvijek želja da se dođe tu kako bi se vidjelo da nismo zaostala sredina, da vide kako se znamo izboriti i živjeti kao i u ostalim dijelovima svijeta. Ljudi su se ovdje uvijek borili i znali se izboriti te su preživljavali. Danas se, hvala Bogu, borimo kako bismo postigli viši standard, posebice u pogledu življenja, od infrastrukture, preko kvalitetnog življenja, do zabave, odijevanja.

Sve se češće čuje kako ljudi odlaze, posebice mladi?

- Velika je priča o iseljavanju. Ponekad mi se čini kako to netko namjerno forsira kako bismo brže i više krenuli put svijeta jedni za drugima. Ovih dana pročitao sam kako je u Posušju upisano više prvašića nego prošle godine. I naši podaci pokazuju isto, prvašića će u sljedećoj školskoj godini biti više nego lani. Doduše, upisi u srednje škole su poremećeni zbog toga što je ova godina vrijeme kada stiže stanka zbog prelaska s osmogodišnjega na devetogodišnje osnovno obrazovanje. Treba reći i kako učenici danas biraju struke u drugim sredinama ako ih nema kod nas.

Imate li podatke o tome hoće li klupe ostati prazne u idućem razdoblju?

- Pratim te podatke, posebice otkad smo uveli da se po rođenom djetetu dobiva 500 KM, te vidim da bi i ova godina mogla biti dosta dobra. Oko 30 djece se rađa mjesečno te mislim kako će godina biti dosta dobra.

Dakle, novac odlazi za bebe?

- Ne daj Bože da tako mislim, naprotiv, ta sredstva ne treba žaliti i neka se izdvaja što više. Mislim kako bi trebalo stvarati takvu klimu da broj rođene djece raste. Tu, prije svega, mislim na zaštitu majki, osiguravanje besplatnih udžbenika, participiranje u troškovima prijevoza i ostalog. Tu možemo sustavno pomoći našim roditeljima, tako da oni imaju što manje brige u odgoju i školovanju djece. Otkako su se programi stabilizirali, čini mi se kako je vrijeme da se svakom učeniku osiguraju i besplatni udžbenici. To nije nemoguće uz kvalitetnu pripremu Ministarstva školstva, naravno i djelatnika u školi koji trebaju osigurati kvalitetne i dugoročnije programe. Pogotovo prijevoz, gdje dobro participiramo, treba ići na to da roditelji što manje izdvajaju, pa težiti i tome da bude besplatan za njih, mislim da će do toga brzo doći.

Često ste na portalima i u tiskovinama. Više puta i u negativnom kontekstu?

- Nisam ja to baš tako primijetimo. Pokušavam sa svim medijima biti korektan i dostupan za njih. Naravno da dosta njih na površinu izvlači neke negativne stvari, dok uspjesi ostaju u drugom planu. Treba o tome pisati. Recimo, Penavića kuće, Soptine kuće - kažu, vidite kuda prolaze ljudi. Godinama pokušavamo s vlasnicima naći neko zajedničko rješenje, srušiti ih ili popraviti. Ali to nije baš jednostavno, počevši od velikog broja vlasnika pa do, ponekad, i nerealnih njihovih zahtjeva. Inače, puno je problema s bespravnim objektima i planiramo u tome učiniti korak kako bismo poboljšali cestovni promet kroz grad. Nije to lako. Vjerujem kako većina ljudi vidi i pozitivne stvari, tako da me pojedini, zlonamjerni napisi i ne uzbuđuju previše.

Mislio sam i na one medije koji Široki stavljaju u kontekst nacionalizma?!

- Imamo i dežurne osobe koje samo gledaju što bi mogle negativno napisati o Širokom. Dogodi se nekakvo iskakanje pojedinaca ili skupina ljudi - pametni mediji, umjesto da zanemare takve stvari i ne poistovjećuju narod s tim pojedincima, oni upravo to koriste. Danas je takva tehnologija da se sve može zabilježiti i tonski i slikom te pojedinci samo vrebaju takve ekscese. Pa mediji, umjesto da to zanemare i pripišu neodgovornim pojedincima, oni to na sva zvona reklamiraju uz riječi "nacionalisti", "separatisti" i tko zna kojim sve nazivima. Jednom kamerom u nekom pijanom društvu zabilježe se neki detalji i onda se piše kako smo mi u Hercegovini onakvi, ja u tome ne vidim neki strašan problem, a što netko vidi, to je druga stvar.

Gospojina je pred nama. Što spremate za taj blagdan?

- Za Gospojinu nastojimo našim ljudima i gostima prirediti što bolju zabavu i da se tu ugodno osjećaju. Iz godine u godinu u gradu bude sve više ljudi te to sve više ima svojih draži. Mladi vole veće skupove pa im treba osigurati i neku zabavu. Ove godine koncert će održati Jole, a tu je još zanimljivih događanja. Omogućujemo nekim ljudima ponešto i zaraditi, sve to ide jedno uz drugo. Tu profitiraju i naši ugostitelji koji čekaju te dane kako bi povećali zaradu. Svi od nečega živimo. Devetnica je sigurno najveći događaj, u što se uklopi i sve ostalo. U vrijeme devetnice ne organiziramo ništa. Iznimka su neki sportski događaji koji se organiziraju s viših razina, na koje ne možemo utjecati.

Možda ste primijetili da Liga mjesnih zajednica nije baš bila krcata posjetiteljima?

- Ove godine je Svjetsko prvenstvo zasjenilo i malo veće događaje od Lige mjesnih zajednica. Tko bi propustio bilo koju utakmicu nauštrb onih u Rusiji. Osjećaj je da ti mladi danas baš previše, osim profesionalaca, ne igraju nogometa. Ona vremena kada bi se na livadu stavila dva gola i igralo lopte, toga više nema. Vidim kako mladi sve više sjede za računalom i igraju igre, pa i nogomet. Ima mjesnih zajednica koje nisu mogle okupiti 7-8 momaka za odigrati utakmicu. A ima i onih koji igraju te mislim da je i danas zanimljivije gledati ligu mjesnih zajednica od nekih profesionalnih utakmica.

Izbori su uskoro, aktivnosti političara su nešto veće nego uobičajeno...

- Redovito se za izbore povećavaju sve druge, pa i gospodarske aktivnosti. Ne samo sa strane političkih subjekata već više građana. Ljudi znaju kako su izbori te nastoje sve više iskoristiti to vrijeme za traženje novca od vlasti. Skupe nešto novca, a naša je politika da, tko god ima inicijativu i skupi nešto novca, Grad tu mora pomoći. Tako nas ljudi više angažiraju i pritišću upravo za izbore. Inače, suradnja s mjesnim zajednicama je odlična, ljudi nas uvijek angažiraju, pa bilo u pitanju postavljanje nekoliko stupova ili neke veće aktivnosti. Vjerujem da će se uskoro pristupiti poboljšanju cesta do svih sela kako bi se za dulje vrijeme osiguralo kvalitetnu cestu. Sve ceste su stare četrdesetak godina i uglavnom se to krpalo. Moraju nam pomoći i iz Županije i FBiH kako bismo to značajnije uredili, barem do svakog sela.

Čuje se često da je Široki i kulturno središte države...

- Status kulturnog središta Široki Brijeg potvrđuje brojnim kulturnim događanjima, nastupima kulturno-umjetničkih društava u zemlji i inozemstvu, predstavljanjima knjiga, izložbama i koncertima koji su širokobriješka svakodnevnica. Večeri folklora, Večeri kulturne baštine, Svibanjska sjećanja, božićni koncerti samo su neke od manifestacija koje se održavaju u sklopu cjelogodišnje manifestacije "Briješka zvona" utemeljene 1999. Krajem srpnja održan je tradicionalni, 16. po redu Festival amaterskog stvaralaštva West Herzegowina Fest, a krajem ovoga mjeseca održava se međunarodni 19. Mediteran Film Festival. Zasluge za bogat kulturni život u Širokom Brijegu svakako pripadaju i Glazbenoj školi Široki Brijeg, Franjevačkoj galeriji, kao i dobitniku ovogodišnjeg javnog priznanja - Ogranku Matice hrvatske Široki Brijeg, koji su postavili Široki Brijeg tamo gdje mu je i mjesto.

Kao i ranijih godina, tako će i ove najzaslužniji građani dobiti priznanje "Grb grada Širokog Brijega"...

- To priznanje će se dodijeliti zaslužnim pojedincima i skupinama na svečanoj sjednici pred Dan grada (15. kolovoza), a to su: Ogranak MH Široki Brijeg, Gospodarsko društvo Vibar d.o.o. Široki Brijeg, Zvonko Perko i fra Dane Karačić.

(vecernji.ba)