HDZ BiH

Novo zasjedanje Doma naroda Federacije BiH pokazalo je kako bošnjačke stranke još uvijek nisu odustale od pokušaja zatiranja prava Hrvata u ovome entitetu. Čak i pravnim nasiljem nakon što im ponestane legalnih metoda. Što se ovoga tjedna događalo u Domu naroda i što nas očekuje nakon izbora, pitali smo predsjednika Kluba hrvatskih izaslanika Tomislava Martinovića.

Je li ovotjedna sjednica Doma naroda konačni kraj priče o Zakonu o izbornim jedinicama ili ćemo gledati još epizoda?

- Kreatori scenarija oko Zakona o izbornim jedinicama napravili su od Doma naroda teatar apsurda. Najvažnije bošnjačke stranke još od srpnja pokušavaju nametnuti ovaj zakon. Predsjedateljica Doma naroda Federacije BiH i Klub hrvatskih zastupnika iskoristili su pravnu mogućnost koja postoji u Ustavu FBiH i poslovniku o radu, a tiče se baš vitalnog nacionalnog interesa. To je taj članak 117. poslovnika o radu Parlamenta gdje se navodi da kada više od jednog predsjedatelja ili dopresjedatelja smatra da zakon spada u pitanje vitalnog nacionalnog interesa, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog nacionalnog interesa. Još u srpnju to je bilo pokrenuto, a onda se dogodila situacija da kreatori ovoga zakona, zbunjeni ovim člankom, napuštaju sjednicu i ne vraćaju se. Nakon toga 30 dana nije bilo aktivnosti, a onda se desetak dana prije izbora pojavio zahtjev bošnjačkih izaslanika da se održi izvanredna sjednica. Predsjedateljica Bradara je sjednicu zakazala, ona je održana i na toj sjednici je proceduralno ponovljeno ono što se trebalo dogoditi u srpnju. Za nas je ova priča završena.

Je li točno da su i Bošnjaci u četvrtak povukli vitalni nacionalni interes zbog zakona koji su sami predložili?

- To je još jedan apsurd. Bošnjaci su povukli isto pitanje vitalnog nacionalnog interesa sami sebi, s jednim ciljem, a to je da Zakon o izbornim jedinicama dođe do Ustavnog suda. Teško je zamisliti taj apsurd. Hrvati i Srbi već odavno tvrde kako im ovaj zakon ugrožava vitalni nacionalni interes, a Bošnjaci im to osporavaju, a onda Bošnjaci povlače vitalni nacionalni interes o istom pitanju. I to na zakon koji oni predlažu. Pravo pitanje je zašto žele doći do Ustanvog suda. Stječe se dojam kako oni već znaju odluku koju će Ustavni sud donijeti o ovome pitanju.

Dvostruki standardi...

- Dvostruki standardi u najmanju ruku. Zakon je prošao proceduru po članku 117. On je dobio jednostavnu većinu, ali nije prošao u hrvatskom i srpskom klubu. Zanimljivo je kako su za zakon u Klubu Srba glasovali Srbi koji dolaze iz SDP-a i drugih bošnjačkih stranaka. Znači, sukladno odredbama članka 117., Zakon o izbornim jedinicama nije usvojen. Procedura kaže kako se sada formira povjerenstvo u kojem su i izaslanici iz Doma naroda i zastupnici iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Povjerenstvo ima zadaću konsenzusom naći rješenje i mogu reći odmah kako konsenzusa neće biti. Ako te suglasnosti nema, zakon se ne može smatrati usvojenim i tu je kraj procedure. Zakon o izbornim jedinicama je doživio debakl i tako će ostati. Priča je završena.

Ali su bošnjački izaslanici nastavili sjednicu?

- Nakon što je kolegica Bradara zaključila sjednicu sukladno procedurama, nakon zaključenja iste dogodilo se jedno malo sijelo koje je predvodio Jasenko Tufekčić. On nije kandidat ni za županijsku Skupštinu, pa vjerojatno ponesen željom da barem jednom predsjeda sjednicom Doma naroda, uradio je to što je uradio. Oni su nešto neformalno pričali na tome sijelu i to je njihov problem.

Ali bošnjački mediji to sijelo tretiraju kao nastavak sjednice...

- Sjednicu zakazuje i njome predsjeda predsjedateljica. Ona je u četvrtak bila i živa i zdrava, uredno je vodila sjednicu i zaključila je. Za nas je to formalno-pravno završeno.

Što ako Tufekčić i ostali nastave s pravnim nasiljem i pošalju zakon Ustavnom sudu?

- Baš bih volio vidjeti što će reći Ustavni sud kada predsjedateljica odgovori tome Sudu da je zakon tretiran po članku 117.

Što bi bilo da su hrvatski izaslanici učinili ono što su uradili bošnjački izaslanici?

- Da su to Hrvati uradili, nazivali bi nas pučistima, revolucionarima. Kada to urade oni koji su sada to uradili, onda nikom ništa, izgleda.

Na isteku ste mandata. Možete li biti zadovoljni onim što je odrađeno?

- Zadaća Doma naroda je štititi interese svih triju naroda. I mi smo to radili u posljednje četiri godine. I kroz donošenje zakona, ali i kroz blokadu zakona koji idu protiv interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. I ovaj primjer na posljednjoj sjednici pokazatelj je kako je Dom naroda zaista vitalna institucija. Da je on drugačije konstituiran, Hrvati bi bili jednostavno pregaženi i ne bi imali nikakvu zaštitu. Sada je na biračima da nam na izborima kažu kako cijene taj naš rad.

Ali neće biti Doma naroda nakon izbora. Kako dalje?

- Ustavno nedefinirana pozicija neće nam donijeti ništa dobro. U četvrtak smo vidjeli jedan politički koncept iza kojega stoje najvažnije bošnjačke političke stranke i poslana nam je još jednom jasna poruka da žele pregaziti Hrvate. Čak i od jedne minorne stranke kao što je Naša stranka. Oni još uvijek jasno pokazuju što je njihov konačni cilj, a to je izbacivanje Hrvata iz svih poluga odlučivanja. Hoće li ta politika doživjeti neku preobrazbu, vidjet ćemo. Ja to teško očekujem. Ako bošnjačke stranke ne promijene svoj način razmišljanja, to neće biti nimalo dobro za BiH.

Međunarodna zajednica i dalje šuti o svemu. Bojite li se nametanja rješenja OHR-a? Nijednom Hrvati nisu dobro prošli kada se to događalo...

- I više je nego zabrinjavajuća šutnja OHR-a i cijele međunarodne zajednice oko Zakona o izbornim jedinicama. I oni su vidjeli što se sprema Hrvatima i svi su šutjeli. Čak i Izaslanstvo Europske unije u BiH koje predstavlja službeni Bruxelles. Barem bi oni trebali znati da je Europski parlament donio nekoliko rezolucija koje se odnose na BiH i u kojima je rečeno kako BiH treba ići upravo u suprotnom smjeru od onoga koji predstavlja Zakon o izbornim jedinicama. Mogu biti zabrinut ako će OHR rješavati probleme nakon izbora jer ne znam ni za jedno rješenje koje je išlo u korist Hrvata i koje nije rušilo prava hrvatskog naroda u BiH.

O ovim temama govorite i u kampanji. Koliko te poruke dolaze do ljudi?

- Mislim kako smo kampanju do sada odradili korektno i da će naši birači prepoznati poruke koje im šaljemo. Sve ovo što drugi rade s agresivnim porukama prema Hrvatima može samo dodatno motivirati naše birače da izađu na izbore i izaberu svoje legitimne predstavnike. Naravno, očekujem da će HDZ BiH i stranke iz koalicije koju predvodimo osvojiti veliku većinu glasova. Nadam se kako će što više Hrvata biti na biralištima i tako onemogućiti one koji se kandidiraju za hrvatske pozicije, a nisu Hrvati, što je slučaj i s nekim kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da preuzmu mjesta koja im ne pripadaju. Imamo kapacitet sami odlučiti i nadam se da ćemo ga iskoristiti.

Ako vas izaberu, vi opet idete prema Domu naroda?

- Ja sam opet kandidat za Skupštinu HNŽ-a i to je moja pozicija već treći mandat. Mislim da tu imamo još posla i nadam se da ću i nakon 7. listopada moći nastaviti raditi na projektima koje smo započeli u posljednje vrijeme. Za ostalo ćemo vidjeti.

(vecernji.ba)