HDZ BiH

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je sporazum o odobravanju zajma za gradnju dviju dionica autoceste na koridoru Vc, čime se otkočlila cijela procedura za realizaciju ovoga posla. Velika su očekivanja od aktualne vlasti bila vezana upravo uz izgradnju infrastrukture, no ona su izostala.

Veliki iznos novca je osiguran, ali svejedno radova u posljednje četiri godine gotovo da i nije bilo. Zašto je to tako?

- Nažalost, mi smo ovaj mandat preuzeli nakon “platforme” koja je bila negacija volje hrvatskog naroda, a k tomu je bila protuustavno uspostavljena zbog negiranja odluka Središnjeg izbornog povjerenstva. Nakon toga potrošili smo puno energije da bi se stvari vratile u zakonite okvire. Susreli smo se i s “nesnalaženjem” druge strane, a ustvari radilo se o opstrukcijama kako bi se što manje popravilo što je loše napravljeno za vrijeme “platforme”. Godinu i pol dana prije izbora krenula je predizborna kampanja kako bi se dokazalo da HDZ i stranke iz HNS-a BiH koje sudjeluju u vlasti nisu ništa uradili u proteklom razdoblju.

A što je urađeno?

- Pomaka apsolutno ima, ali ni izbliza kao što smo planirali. Kada je u pitanju izgradnja autocesta i brzih cesta, procedure su iznimno spore, a, uz to, stalno smo se suočavali s time da se kani graditi na većinskim bošnjačkim područjima, a istodobno se čak traži zaštita vinograda tamo gdje žive Hrvati, a sve s ciljem kako bi se usporila izgradnja.

Čime ste zadovoljni, a što, pak, ni vi ne smatrate da je dobro napravljeno?

- Ponavljam, jako puno napora trebalo je da se počne rašćišćavati posljedice “platforme”. Dvije godine trebale su da se provede odluka Ustavnog suda o braniteljima i vraćanja u prava ljudi kojima je to nezakonito napravljeno. Tu je napravljen veliki iskorak. Posebno sam zadovoljan promjenom radnog zakonodavstva i stvaranja uvjeta za investicije. Napravili smo i iskorake u smjeru euroatlantskih integracija.

Opći je dojam kako su izostale investicije, no one ne ovise samo o stvaranju poslovnog okružja?!

- Činjenica je kako kapital bježi od nestabilnih područja, a neki uporno pokušavaju ovo područje destabilizirati. A čini mi se da je to povezano i s time da jedan narod potpuno nestane, što je katastrofalno pogrešno razmišljanje. Te stalne političke napetosti demotiviraju ulaganja. U ovome mandatu imali smo i jednu rekonstrukciju vlasti, a DF je, počevši od potpredsjednika do drugih kadrova, ostavio svoje repove kako bi opstruirao vlast. Uz to, imali smo i promjenu parlamentarne većine koja se svrstala kako bi se ponizilo i preglasalo hrvatski narod u odlukama koje su uglavnom bile sulude. Tako smo, zamislite, imali izglasavanje deklaracije protiv federalizacije koja je navedena u Europskom parlamentu. Dakle, u federalnom Parlamentu imali smo glasovanje protiv federalizma Europskog parlamenta. Redoslijed ovih riječi pokazuje koliko je bila suluda ta inicijativa. Zatim smo imali inicijative o ukidanju naziva hrvatski, pa onda i ovo preglasavanje oko izbornih jedinica.

Čini mi se da se strategija svodi na pokušaj da se porazi Hrvate. Je li to moguće?

- Očito je kako u određenoj strukturi političkih elita bošnjačkih stranaka koje su otuđene od naroda, i posve sam siguran da to nije politika ovoga naroda, traže načina kako sačuvati svoje pozicije. U toj jednoj tenziji koju stvaraju prema Hrvatima nastoji se skrenuti pozornost s kriminala i korupcije. Poziva se na drugo poluvrijeme, nove sukobe, a kako bi se javnosti predstavili da štite interese od onih koji tobože ugrožavaju državu BiH i Bošnjaka. Na tome valu nastoji se opravdati inicijativa da se ponovno Hrvatima izabere predstavnik koji se predstavlja kao dio tog naroda, a inače je Bosanac. Stvara se slika kako oni žele zaštititi Bosnu i Hercegovinu i stvoriti prevagu u Predsjedništvu. A tako se BiH, nažalost, najviše ruši.

Hoće li biti za BiH 2:1, kako to tvrdi dio bošnjačkih stranaka, u slučaju da eventualno Komšić uđe u Predsjedništvo BiH?

- Takva izjava je čista glupost i izjava gospodina Čovića je jedina ispravna logika da bude 3:0 za BiH. Svaki ljudi koji vole ovu zemlju i ne žele kršiti prava nijednog naroda, a na čemu je postignuto i daytonsko rješenje, ali i oni raniji dokumenti od ZAVNOBiH-a, neće posegnuti za ovim nasiljem. Paradoksalno je da oni koji se najviše zaklinju u ta načela, upravo oni ih i najviše krše. Najproblematičnije u svemu tome je da takvi ljudi žele biti na poziciji jednoga naroda, a istodobno negiraju pravo toga naroda na konstitutivnost. Uz jednu glasnu mašineriju sarajevskih medija, takva mantra nailazi na odobravanje jednog dijela javnosti. A u suštini radi se o sljepilu i putu u nestanak BiH. To rade najveći neprijatelji BiH, a napose bošnjačkog naroda.

Rekli ste kako je takva politika otuđena od naroda, ali svejedno je ujedinjena. Posebice je vidljivo donošenjem neustavnog entitetskog izbornog zakona. Kako pak tumačite tu činjenicu?

- To meni govori samo o interesima bošnjačkih političkih elita koje žele ostati na tim pozicijama. To je više nego jasno. Znam puno Bošnjaka koji su svjesni opasnosti stava političkih elita. Zato nikada neću, niti mogu, osuditi čitav narod jer doslovno do njih ne mogu ni doprijeti točne informacije, nego samo one koje im plasiraju njima bliski mediji. Moramo svi raditi na tome da se to prikaže kao neprijateljsko djelovanje prema BiH. Najbolje to pokazuju i spinovi koji se navode za Zakon o izbornim jedinicama. Najprije Izborni zakon predviđa da Parlament FBiH svake četiri godine preispituje broj mandata u Zastupničkom domu na temelju popisa pučanstva. To ne bi bilo sporno da se samo radi o tome, ali predlagači se tu pozivaju na popis iz 2013. godine. A onda su dodali i drugi dio zakona kojim bi uredili i izbor izaslanika za Dom naroda. Posebno je pitanje zašto se to želi uraditi. Ako to radite nasuprot Ustava BiH i suprotno odluci Ustavnog suda, onda je jasno da se želi Hrvatima birati predstavnike iz svojih redova koji će se lažno predstavljati samo za potrebe izbora te provoditi isključivo politiku bošnjačkih političkih elita. Put je to u disoluciju BiH koja je nastala na temelju dvaju međunarodnih sporazuma u kojima je jasno utvrđena ravnopravnost konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba.

A što je sporno kod izbora izaslanika za Dom naroda?

- Najprije, traži se primjena popisa pučanstva iz 1991. U jednome zakonu ne možete tražiti primjenu dvaju različitih popisa. To je pravni nonsens. Istodobno, u Zastupničkom domu imate izbor po popisu iz 2013. godine u kojem je potvrđeno etničko čišćenje Hrvata tamo gdje nije bilo HVO-a. S druge strane, želi se primijeniti popis 1991. za Dom naroda tamo gdje Hrvata danas nema kako bi se krivotvorila izborna volja ovoga naroda. Dakle, radi se o Izbornom zakonu s ciljem dovršetka etničkog čišćenja Hrvata. To jest teška optužba, ali zasigurno vodi k tome jer se želi apsolutna dominacija i eliminacija Hrvata iz svih institucija.

Kako izaći iz sadašnje situacije oko izbora izaslanika za Dom naroda, bilo da će to napraviti visoki predstavnik, da će napraviti SIP... Je li uopće zakonito i ustavno nakon što ste počeli “izbornu utakmicu” mijenjati pravila igre?

- To je veliki problem naše države - da se za određene odluke Ustavnog suda angažira čak i Tužiteljstvo i podnose kaznene prijave kako bi se provele, a za druge, koje, pak, ne odgovaraju jednoj strani, jednostavno kažu kako ih ne treba provesti. To je, nažalost, slučaj i s odlukom Ustavnog suda o brisanju odredbi Izbornog zakona BiH o izboru Doma naroda. To, pak, pokazuje najbolji odnos prema državi. Svi oni koji su za državu BiH moraju inzistirati na njihovoj provedbi. Kada je u pitanju visoki predstavnik, ne smatram kako je bilo kada donio rješenje koje je bilo u interesu BiH. Navest ću odluke o smjenama, suspenziju odluke SIP-a o nezakonitom izboru platformaške Vlade. Ne očekujem ni mislim da je dobro da visoki predstavnik donese bilo kakvu odluku. Mi smo morali izmijeniti Izborni zakon još 2017. godine i ne ulaziti u izbornu godinu. Napose je sporno to raditi nakon raspisivanja izbora i onda predlagati rješenja koja su neustavna. U Izbornom zakonu postoji jedna mogućnost, ali rekao bih da je jako labava. SIP može donijeti samo tehničku provedbenu odluku o raspodjeli mandata za popunu Doma naroda, ali mislim kako se to ne odnosi na dio koji je izbrisan, da oni odrede sam model raspodjele. To je problem koji se može riješiti u dogovoru političkih aktera, ali i onih koji žele pomoći, o izboru izaslanika za Dom naroda. Bez toga nijedna odluka ne može biti utemeljena na Ustavu i zakonu.

Kako gledate na “privremeni” prijedlog da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog naroda te da se primijeni popis iz 1991. godine?

- To je bila odredba koju je Ustavni sud BiH izbrisao kao neustavnu. Ključno je osigurati razmjernost predstavljanja, a mi je apsolutno nemamo. Pogledajte još jednoga apsurda Zakona o izbornim jedinicama, traži se da u građanskom odnosno Zastupničkome domu svaki izaslanik bude srazmjerno izabran u odnosu na broj birača u toj izbornoj jedinici. Istodobno, za narodni odnosno Dom naroda traži se da ne bude razmjerno izabran u toj izbornoj jedinici, nego da bude po nekom popisu koji je bio ranije na snazi, a koji ne odgovara sadašnjem stanju, nego 1991. godine. Na taj način žele birati Hrvate tamo gdje ih nema i gdje su etnički očišćeni kako bi mogli provoditi politiku bošnjačkih stranaka. To je jako zabrinjavajuće i ne mogu se graditi bilo kakvi dogovori.

Snažno je odjeknuo istup poglavara Islamske zajednice reisa Kavazovića o tome da ne treba birati političke predstavnike narodima u za to predviđene institucije. Kako doživljavate taj zaokret, ispruženu ruku, dok s druge strane imamo sijanje mržnje i podizanje napetosti Komšića i sličnih?

- Osobno me nije iznenadio takav istup poglavara Islamske zajednice jer je apsolutno svjestan što znači jedna takva situacija za njegov i za druge narode. Samo zaluđene političke elite mogu razmišljati i raditi na nečemu drugom, kao što suludi kandidat svoju kampanju gradi protiv naroda za kojega se deklarativno izjašnjava da mu pripada. Sve radi protiv interesa toga naroda, a onda želi zauzeti poziciju koja pripada tom narodu, a ne pojedincu. Radi se o paradoksu da čovjek koji se bori protiv konstitutivnosti u Bosni i Hercegovini na tome temelju želi zauzeti poziciju naroda kojemu se uopće ne obraća i ne zastupa interese, nego se obraća drugom narodu od kojega traži glasove kako bi ga nametnuo Hrvatima te radio protiv interesa ovoga naroda, ali i interesa Bosne i Hercegovine. I to je moguće u ovakvoj državi.

Vidite li prostora da se stvari isprave i poprave odnosi Hrvata i Bošnjaka?

- Ne smije se gubiti nada i ne smijemo povjerovati da većina Bošnjaka u FBiH razmišlja kao njihove političke elite. Najbolji je dokaz za to je reis Kavazović. Pokazao je da razmišlja u interesu Bošnjaka muslimana, države BiH, ali i u interesu svih naroda. Takve ljude treba promovirati. Nadam se da će takvi na ovim izborima dobiti glasove i poslije izbora praviti dogovore o napretku ove države i svih naroda i uspjehu svakog pojedinca.

Izbori su u nedjelju. Zašto je važno na njih izaći?

- Prevažan je to dan jer ljudi toga dana pravo na upravljanje javnim institucijama predaju onome za kojega glasuju. Ako oni nemaju stajališta, onda bi i oni koji misle loše ovoj državi i narodu mogli odlučivati i upravljati sudbinom svih ljudi. Mislim da nitko ne bi smio prepustiti svoju sudbinu u ruke drugih, nego treba izaći na izbore i izabrati onoga za kojega je uvjeren da će zastupati njegove interese, interese BiH i naroda. Nitko ne smije ostati kod kuće zbog svih koji su se žrtvovali da možemo slobodno ovdje živjeti i isticati svoj identitet. Zajedništvo nas je očuvalo i ranije, vjerujem kako će tako biti i u budućnosti.

(vecernji.ba)