HDZ BiH

Nakon razmjernog primirja vlast u FBiH nalazi se u krizi, a izazvale su je bošnjačke stranke nastojeći pokazati Hrvatima da njihove stranke u vlasti moraju prihvatiti mrvice koje im se nude. Skoro dvije godine od okončanja Platforme počinje se s istom matricom ponašanja. Ministar prometa i veza FBiH Denis Lasić već je poduzeo mjere kako bi se zaustavili pokušaji eliminiranja hrvatskih područja iz visokih kapitalnih projekata.

Iz Autocesta FBiH nedavno je upućen nevjerojatan dopis kako se odustaje od izgradnje dionice autoceste Počitelj - Mostar. Zar je moguće da se tako neozbiljno podmeće, vara, gotovo vladaju koalicije za prijevare, i kako onda očekivati da BiH bude ozbiljno shvaćena?

- Rekao bih da politiku oko izgradnje i realizacije projekata ne vode javna poduzeća, nego Vlada Federacije BiH i ovo Ministarstvo. Činjenica je da je to složen projekt, da autocesta prolazi osjetljivim i naseljenim prostorom, ali smatram da će se iznaći adekvatno rješenje i da će se projekt autoceste i na toj dionici realizirati. Radi čega ćemo graditi most Počitelj ako projekt autoceste na koridoru Vc neće napredovati prema Mostaru i dalje prema sjeveru?
Ali da budemo precizni do kraja, što se tiče FMPIV, stav je jasan. Nakon aktualnih dionica, idu dionice Počitelj - Buna te Buna - Mostar jug, Mostar jug - Mostar sjever... Koliko se god netko politički trudio zaobići Mostar, neće uspjeti..i iz tehničkih i svakih drugih razloga.

Kakvo je stanje s izgradnjom autoceste kada je u pitanju tajming u ovoj godini?

- U tijeku su aktivnosti na obilaznici Zenice kao dijela autoceste na koridoru Vc, potpisan je ugovor za izgradnju mosta preko Save kojim se autocesta na koridoru Vc povezuje s koridorom X čime se otvara mogućnost za završetak radova na dionici Svilaj – Odžak, a očekuje se skoro potpisivanje ugovora za izvođenje radova na mostu Počitelj s pristupnim cestama. Osim toga, JP Autoceste Federacije BiH radi na optimalizaciji trase i pripremi dokumentacije za ostale neizgrađene dionice pa se može reći da se aktivnosti odvijaju po planu.

Koliko će uvođenje trošarina na gorivo, oko čega građani prosvjeduju, ubrzati izgradnju autoceste i mreže prometnica u BiH?

- Dosadašnjim zaduženjima upravitelji javnih cesta na razini Federacije BiH su u velikoj mjeri angažirali kreditni potencijal pa je nužno, radi nastavka realizacije kapitalnih infrastrukturnih projekata, povećanjem izdvajanja za ceste iz izvornih prihoda, stvoriti pretpostavke za nova kreditna zaduženja. Kao preduvjet za nastavak ove aktivnosti, stvaraju se pretpostavke za realizaciju infrastrukturnih projekata po modelu javnog privatnog partnerstva i koncesijskom modelu.

Ministre, Jadransko-jonska autocesta jedan je od strateških projekata, koliko bi uz koridor Vc bio značajan za BiH?

- Jadransko-jonska autocesta je izuzetno značajan projekt za BiH jer je BiH i mediteranska zemlja. Autocesta na Jadransko-jonskom koridoru povezuje sve zemlje uz Jadransko more od Italije do Grčke i otvara velike mogućnosti za gospodarski razvoj, razvoj turizma i suradnju između susjednih zemalja. Posebno je važno naglasiti da i autocesta na koridoru Vc dobiva svoj puni smisao izgradnjom autoceste na Jadransko- jonskom koridoru.

Hrvatska planira graditi Pelješki most kod Neuma. Vidite li vi što sporno u toj činjenici i zašto se to pitanje stalno postavlja kao prijepor s RH?

- Što se tiče realizacije tog projekta, ne vidim ništa sporno. Smatram da će od izgradnje tog mosta, Neum i cijeli južni dio Bosne i Hercegovine imati značajne koristi. Naime, stavljanjem u funkciju prirodnih resursa, otvaraju se mogućnosti za gospodarski razvoj područja s obje strane granice. Po svemu, taj projekt je više gospodarski nego infrastrukturni. Naravno, potrebno je voditi računa da se projektnim rješenjem zaštite interesi Bosne i Hercegovine.

Most u Počitelju bit će jedna vrsta atrakcije na koridoru Vc jer do sada takav most nije građen. Je li sve spremno za takvu realizaciju?

- Kao što sam već rekao, ovih dana će se potpisati ugovor s izvođačima radova i kreće realizacija tog projekta.

Usporedno s izgradnjom autocesta, najavljeni su izgradnja i oporavak mreža cesta. U sljedećih godinu dana što se može očekivati u tome smislu?

- Kao što ste mogli vidjeti, prije dva dana potpisan je ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj za kredit od 65 mil. eura, a već ranije je ugovoreno 50 mil. eura kredita s Europskom investicijskom bankom. U tijeku su razgovori sa Svjetskom bankom o kreditu u iznosu od 50 mil. eura.

Ova sredstva su namijenjena za saniranje šteta od poplava, sanaciju tunela i mostova, izgradnju obilaznica gradova gdje je to prioritetno potrebno, izgradnju trakova za spora vozila na usponima gdje je to tehnički opravdano te posebno naglašavam izgradnju magistralne ceste Stolac – Neum, završetak radova na prijevoju Karaula, južnoj obilaznici Mostara i još nekim dionicama. Zbog složenosti procedura za pripremu projekata i dodjelu ugovora, aktivnosti idu nešto sporije od najavljenog i očekivanog, ali unatoč tome, smatramo da će određene aktivnosti krenuti u ovoj godini, a u punom zamahu iduće godine.

O južnoj i sjevernoj mostarskoj obilaznici godinama se govori, kada će postati realnost?

- Kao što sam već rekao, južna obilaznica Mostara će se realizirati u okviru projekta koji realizira JP Ceste Federacije BiH, a kad je riječ o zapadnoj, odnosno sjevernoj obilaznici Mostara, tehničko rješenje će se definirati kroz projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, odnosno kroz povezivanje te brze ceste s autocestom na koridoru Vc.

Nedavno ste proveli prekategorizaciju cesta u FBiH. Kada će se vidjeti konkretni rezultati toga poteza?

- Odluka o novoj kategorizaciji cesta je donesena u ožujku 2014. godine, ali je njezina primjena odgođena odlukom Vlade FBiH iz studenog 2014. do 2018. godine. Dakle, nova odluka još nije u primjeni. U međuvremenu je Vlada FBiH donijela pojedinačne odluke o kategoriziranju nekih regionalnih cesta u magistralne, a trenutačno se radi revizija studije na temelju koje je pripremana odluka. U okviru ove aktivnosti, potrebno je analizirati situaciju oko prikupljanja, raspodjele i namjenskog trošenja sredstava namijenjenih za financiranje javnih cesta i donijeti prave odluke.

Prošlog tjedna bošnjačka koalicija je nadglasala Hrvate oko svih zakona i točaka, imate li osjećaj da se ide u radikalizaciju hrvatsko-bošnjačkih odnosa?

- Nažalost, postoje snage koje idu u tom smjeru. Svjedoci ste posljednjih dana preglasavanja u Zastupničkom domu...zapitate se koja je koalicija na vlasti jer, često su udružene sve stranke protiv stranaka HNS-a. Očito, sjeme Platforme je još živo i pokazuje da je hrvatskom narodu jedina šansa jaki HNS i dobar izborni rezultat. Jedini mehanizam zaštite hrvatskih interesa sad je dovoljni broj ruku u Domu naroda.

Kako u tome smislu funkcionira Vlada Federacije BiH?

- Bilo je određenih kriza oko imenovanja, tj. nepoštovanja hrvatskog legitimiteta, ali je to donekle otkočeno. I u Vladi se ponekad jave elementi preglasavanja, ali, sigurno je jedno, da ministri Hrvati to neće dugo tolerirati.

Telekom poduzeća stalno doživljavaju pad dobiti i drugih parametara zbog nelojalne konkurencije, ali i unutarnjih slabosti. Kako poboljšati njihovo poslovanje?

- Otvoreno je tržište i kao takvo morate biti spremni odgovoriti svim zahtjevima istog. Posljedice lošeg poslovanja iz proteklih godina, pogotovo mislim na HT, postale su vidljive dolaskom nove Uprave. Bez obzira na tešku situaciju, mislim da će oba naša telekoma biti uskoro uspješnija i puno stabilnija.

Kako učiniti da Zračna luka Mostar ima redovite letove, jer sada doslovno funkcionira zahvaljujući čarter-letovima?

- Uvođenje novih linija između zračnih luka najviše ovisi o ekonomskoj isplativosti za zrakoplovnog prijevoznika, i to je odluka koju kompanije donose kada uoče poslovni potencijal uzimajući u obzir veliki broj komercijalnih i tehničkih karakteristika. Federalno ministarstvo prometa i veza nema nadležnost nad operativnim poslovanjem zračnih luka u Federaciji BiH  i to je u rukama uprava zračnih luka, međutim, Ministarstvo uvelike pridonosi razvoju zrakoplovne infrastrukture kroz programe subvencija za operativne troškove i kapitalne investicije kako bi se dovelo razinu usluge koju pruža Zračna luka Mostar iz godine u godinu na veću razinu. Očekivati je da će ovi programi imati za rezultat bolje povezivanje Zračne luke Mostar s europskim odredištima i na tome će Ministarstvo raditi u okviru svojih mogućnosti.

Čak ni zimi se ne preusmjeravaju letovi iz Sarajeva u najbližu Zračnu luku u Mostar kada se zbog magle ne može sletjeti u ovaj grad. Zašto je to tako?

 - Što se tiče pitanja korištenja Zračne luke Mostar kao alternativne zračne luke za sarajevsku kada se u njoj ne može izvršiti prihvat zrakoplova, mora se imati u vidu da je u isključivoj nadležnosti svake zrakoplovne kompanije zasebno odlučiti koju zračnu luku će koristiti u takvoj situaciji i zračne luke na to ne mogu mnogo utjecati. Zrakoplovne kompanije uzimaju u obzir veliki broj čimbenika i na osnovi troškova, operativne organizacije, analize stanja u alternativnoj zračnoj luci i konačnog prijevoza putnika do krajnjeg odredišta donose adekvatnu odluku u skladu sa svojim poslovnim politikama. Zračna luka Mostar je u punoj tehničkoj opremljenosti za prihvat zrakoplova u takvim situacijama, ali odluku o tome donose zrakoplovni prijevoznici.

(Večernji list)