HDZ BiH

Što BiH radi glede EU integracija i posebice NATO-a, ima li napretka te kakva je općenito vanjska politika BiH, što su prioriteti, ali i kako svijet doživljava i vidi probleme nakon nedavnih izbora... razgovarali smo sa zamjenikom ministra vanjskih poslova BiH mr. sc. Josipom Brkićem.

Kakva je trenutačna vanjskopolitička pozicija BiH?

Zadovoljavajuća i, rekao bih, sukladna veličini i političkom utjecaju koji imamo. Globalno, BiH sudjeluje u svim multilateralnim forumima od našeg interesa, a u koje nam je omogućeno članstvo. Predsjedamo Procesom suradnje na jugoistoku Europe (SEECP), donedavno smo predsjedali Srednjoeuropskom inicijativom (CEI), kao i Odborom ministara Vijeća Europe (VE), Jadransko-jonskom inicijativom (JJI), Američko-jadranskom poveljom (A5), aktivan smo partner u bilateralnoj i multilateralnoj suradnji na jugoistoku Europe. Ni s jednom zemljom bilateralno nemamo pitanje koje bi onemogućilo suradnju…, sve više BiH postaje subjekt, a manje objekt međunarodnih odnosa, što je dobro.

Znači li to da BiH nije u međunarodnom fokusu?

Svakako ne u onom intenzitetu kao što je to bila u posljednjem desetljeću prošlog i prvom desetljeću ovog stoljeća. Svijet se dinamično mijenja. Mijenjaju se i vanjskopolitički prioriteti i odnosi velikih sila. BiH je danas zanimljiva velikim silama u kontekstu ukupnog rješavanja odnosa na jugoistoku Europe. Europska unija je ranije ove godine u svojoj strategiji proširenja na zapadni Balkan jasno definirala da joj je jugoistok Europe politički, gospodarski i sigurnosni prioritet. Mi trebamo iskoristiti tu pruženu ruku Europske unije prema nama i kroz proces pristupanja duboko ukorijeniti vrijednosti koje ona zastupa. Na taj način poslat ćemo jasnu poruku trećim državama, regijama ili ideologijama koje vrijednosti želimo živjeti i u koje se asocijacije želimo integrirati.

Koliko ste zadovoljni onim što je urađeno u vašem mandatu kada je u pitanju vanjska politika?

Nakon višegodišnjeg zastoja BiH se pokrenula na putu europskih integracija. Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, podnesen je zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, donesen je i funkcionira sustav koordinacije, dostavljeni su odgovori na 3242 pitanja Europske komisije. U posljednjoj fazi su i odgovori na dodatna pitanja kako bismo dobili mišljenje (AVIS) Europske komisije. Dakle, ispunjavaju se uvjeti za stjecanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Sve je to učinjeno u sazivu ove parlamentarne većine. Da smo imali više istinske opredijeljenosti svih, mogli smo i bolje na ovom planu. Na putu prema NATO-u intenzivno se radilo na ispunjavanju Tallinskih uvjeta. Sada smo u situaciji da svaki dan očekujemo pozitivnu vijest iz NATO-a i poziv Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) iz Bruxellesa da BiH dostavi Godišnji državni program (ANP) čime bi de facto bio aktiviran Akcijski plan za članstvo (MAP) u NATO. To bi bio pozitivan i konkretan integracijski korak za BiH u ovoj godini. U odnosima sa susjedima podsjećam da smo s Crnom Gorom potpisali i ratificirali sporazum o granici. Nažalost, nije bilo političkog konsenzusa da se napravi isti iskorak sa Srbijom. Ispunili smo i našu obvezu potpisivanja sporazuma o euroatlantskom partnerstvu sa skoro svim zemljama jugoistoka Europe.

Na ovome mjestu spominjem samo ono što je sudbonosno trasiralo BiH spram euroatlantskih struktura i odnosa spram susjeda, što nam je prioritet u vanjskoj politici BiH, a ranije sam spominjao međunarodne političke forume kojima smo kao država predsjedali tijekom ovog mandata. Zaključno, imajući na umu unutarnjopolitičku (ne)stabilnost koja nas je pratila veći dio mandata, ne mogu biti nezadovoljan urađenim i postignutim na vanjskopolitičkom planu.

Može li se u BiH uopće govoriti o jedinstvenoj vanjskoj politici imajući u vidu različite nacionalne politike i interese u zemlji?

De jure može, no de facto imali smo slučajeve kada su preko pisama iznosili različiti stavovi ispred BiH čelnicima Europske unije te nerijetko zaobilazeći redovite kanale diplomatskog komuniciranja, diplomatskim putem dostavljana je otvarana pošta za člana Predsjedništva BiH i dr. S obzirom na izazove imali smo konsenzus oko bitnih integracijskih pitanja i to je jedini recept da na bazi konsenzualnog dogovora možemo jedinstveno nastupati. No, i tada ovisi o pojedincu koliko će svoga vremena i političkog prostora posvetiti npr. integraciji BiH u EU i koliko će puta otputovati u Bruxelles ili glavne gradove EU i susresti se s europskim čelnicima i zauzimati se za interese BiH. Svjedoci ste da smo u prošlom sazivu Predsjedništva BiH imali različit personalni uklon k tom jedinstveno utvrđenom vanjskopolitičkom prioritetu BiH.

Koliki je problem nepostojanje zakona o vanjskoj politici?

Meni osobno velik. Nužno je potrebno definirati odnose, procedure i uspostaviti sustav kako bi se što manje ovisilo o pojedincu. Ured za reviziju institucija BiH MVP uredno svake godine podsjeća na obvezu donošenja zakona i mi smo u ovom sazivu menadžmenta MVP-a uz suglasnost i aktivno sudjelovanje ureda tri člana Predsjedništva BiH izradili nacrt zakona već u lipnju ove godine. Osobno smatram da bi nama kao Ministarstvu koristilo da je obavljena javna ili barem stručna rasprava o nacrtu zakona pa da vidimo što misli javnost i akademska zajednica o predloženom tekstu. Kako je rekao nedavno ministar Crnadak, Zzakon je u procesu usvajanja pa ćemo vidjeti što će na njega reći Vijeće ministara i Parlament BiH.

U ožujku ove godine usvojena je na Predsjedništvu BiH strategija vanjske politike BiH i ona je iskorak u odnosu na ono što smo zatekli kada smo započeli mandat.

Koliko ste zadovoljni učinkom diplomatsko-konzularne mreže BiH u svijetu?

Diplomatsko-konzularna mreža BiH, uz manje preinake kasnije, nastala je i organizirana koncem 90-ih godina prošlog stoljeća. Tadašnji i današnji izazovi na međunarodnom planu nisu isti. U svim zemljama naše regije nemamo rezidencijalno predstavljanje BiH, kao ni u svim zemljama članicama EU-a, a znate koliko je to važno s obzirom na aspiraciju BiH za članstvom u EU. Prije 10-ak godina ukinuto je jedino DKP predstavništvo BiH u Latinskoj Americi, kao i u Južnoafričkoj Republici. S obzirom na vanjskopolitičke prioritete, DKP mreža BiH zrela je za jedno racionalnije i učinkovitije organiziranje. Po meni je važno da se DKP mreža BiH otvori i za ostale bh. institucije koje mogu doprinijeti boljem vanjskopolitičkom pozicioniranju BiH. Sve navedeno ne ovisi samo od jednom čovjeku i nužan je politički konsenzus, financijska sredstva i stručan kadar da se to provede.

Koliko su strani dužnosnici s kojima kontaktirate zapravo upoznati o ključnim problemima unutar BiH, npr. kao što je Izborni zakon ili pitanje ilegalnih migracija?

Upoznati su u velikoj mjeri, ali reagiraju različitim intenzitetom. Naravno, one države koje su bliže BiH zemljopisno, povijesno, kulturološki, politički iskazuju i veću zainteresiranost za opće stanje u BiH. Institucije EU-a u posljednje vrijeme, a osobito nakon izbora, stanje u BiH imaju sve češće na dnevnom redu. Ovoga tjedna u BiH dolaze veleposlanici političko-sigurnosnog povjerenstva (PSC) EU da se upoznaju sa stanjem u BiH iz prve ruke. Provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, izbor članova Predsjedništva, provedba presuda Ustavnog suda BiH, izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta FBiH, neodržavanje izbora u Mostaru kod sugovornika stvara dojam da se lista neriješenih pitanja koja se vežu za izborni proces i Izborni zakon BiH samo povećava, a ne smanjuje. Također do sada najveća kriza s ilegalnim migrantima u BiH i nastojanje bh. institucija da se nose s time u fokusu je međunarodnog zanimanja. Sugovornicima prenosim stav da je nedopustivo da BiH bude žarišna točka, da se sama nosi s ovim pitanjem jer ni na jedan način nismo generirali situaciju u kojoj smo se zatekli. Sve gore navedeno se sagledava i u kontekstu euroatlantskog puta BiH i fokusom bh. institucija da prionu nužnom nastavku političkih i socijalno-ekonomskih reformi u BiH.

Što vidite kao glavne izazove u unutarnjoj i vanjskoj politici BiH u budućnosti?

Dinamika i struktura odnosa među državama se mijenja brže nego ikada. Svjedoci smo sve više na međunarodnoj sceni unilateralizma na štetu multilateralnog rješavanja pitanja. Mislim da to nije dobro općenito za međunarodne odnose i do sada uspostavljeni međunarodni poredak. Mi kao relativno mala država i mala diplomacija moramo inzistirati na poštivanju multilateralnih institucija i vrijednosti koje one zastupaju. Duboko vjerujem kako moramo u predstojećem razdoblju čvršće stati uz vanjskopolitičke stavove Europske unije jer smo upravo EU izabrali kao dvoju budućnost. Unutarnji politički konsenzus i stabilnost u BiH su nužan preduvjet da se možemo nositi sa svim unutarnjim i vanjskim izazovima.

(vecernji.ba)