HDZ BiH

Zastupnički dom BiH održao je izvanrednu sjednicu nakon koje se stekao dojam da Visoko sudsko i tužiteljstvo vijeće (VSTV) treba podnijeti ostavku u sklopu kampanje koju provodi dio bošnjačkih stranaka. Predsjedateljica Borjana Krišto tvrdi da se dogodilo - ništa.

Možete li mi objasniti što je ustvari zaključio Zastupnički dom, neki tvrde da se radi o još jednoj manipulaciji javnosti?!

Mislim da vaš komentar odgovara stanju stvari. Manipuliranje, rekla bih, ne bi trebala biti riječ politike ili novinara, ni žargon nekih koji se koristi u jednoj demokratskoj državi. Međutim, nažalost, BiH je mjesto gdje se na svaki mogući način pokušava manipulirati s određenim stvarima, pa i s institucijama. Iz tijeka rasprava vidjelo se da se manipuliralo brojnim pitanjima - od migrantske krize, do stanja u pravosuđu. Bit je da se u konačnici ne možemo dogovoriti oko onoga što jest u interesu BiH u kojoj bi trebala biti vladavina pravne države, odnosno da imamo vladavinu zakona i da su svi ljudi jednaki pred zakonom. Mi se slažemo da stanje u pravosuđu nije dobro, ali postoji način na koji moramo raditi. I to je jedini način na koji možemo djelovati kako se zakonodavna vlast ne bi miješala u pravosuđe.

Što je, po vašem mišljenju, crvena linija preko koje se ne smije prijeći?

Samo legislativno možemo djelovati. Možemo razgovarati u okviru teme i predlagati određene prijedloge zakona. No, sada imamo situaciju u kojoj čitavu reformu pravosuđa kreira međunarodna zajednica. Ne samo onu koja se odnosi na materijalno-pravne i na procesnopravne zakone nego i organizaciju pa i na kadrovska rješenja. Ključno je ovdje, a to ćemo se mi zauzimati, za uspostavu neovisnog, apolitičnog, učinkovitog i profesionalnog pravosuđa. Mislim da je to interes svih onih koji žive u BiH da ona bude uistinu pravna država i da svi ljudi pred zakonom budu jednaki. Naravno, to pravosuđe u suradnji s policijskim agencijama na svaki način se treba snažnije boriti protiv svih oblika kriminala i kriminaliteta.

Ima li ikakvoga političkog i pravnog učinka to što je Zastupnički dom pozvao VSTV da kolektivno podnese ostavku?

Pa nikakvog, po mom mišljenju. Imamo Zakon o VSTV-u koji govori o tome da ta institucija podnosi godišnje izvješće zakonodavnom tijelu. I tu priča završava. Nemamo nikakvu vrstu odgovornosti ili nadležnosti u okviru zakona, a pogotovo ne u okviru zaključaka koje je svatko na svoj način formulirao i predstavio. Eventualno zaključci se mogu razumjeti kao određena vrsta komentara, a nema nikakvu pravnu snagu.

Može li se razumjeti, budući da je bilo vrlo jasno i komentara o radu unutar pravosuđa, da se zaboravilo na trodijelnu diobu vlasti, pa da su neki “zakonodavci” htjeli sebe staviti iznad i disciplinirati drugi stup - pravosudni?!

Uistinu, takav se zaključak možda može izvesti da se jednostavno željelo stvoriti dojam da se zakonodavna vlast može postaviti kao nadređena kada je u pitanju i ovaj treći stup vlasti.

Kome je u cilju da se poremeti stanje u pravosuđu, VSTV-u, Tužiteljstvu BiH, Sudu... u kontekstu fabriciranja brojnih paraobavještajnih afera iz sarajevskoga političkog kruga?

Upoznata sam s time preko medija i naravno da sve uzimam s određenom rezervom, tako da ne bih željela komentirati pojedinačne slučajeve. No, neke stvari vjerojatno postoje jer sve institucije, pa i pravosudne, sigurno mogu raditi bolje svoj posao. Ali ovdje se vidi da se radi o sarajevskim krugovima, kako ste i sami naveli, koji su nezadovoljni, pa onda svoje nezadovoljstvo žele nametnuti. No, bez obzira na sva nezadovoljstva, mora se očuvati neovisnost ovog stupa vlasti. Najvažnije je ne generalizirati stvari oko ovoga pitanja.

Maloprije se spomenuli postojanje opasnosti od zloporaba “aparata” i institucija. U tome kontekstu gospodin Dodik je izjavio kako OSA prisluškuje, prati i obrađuje deset medija među kojima je Večernji list. Kako to komentirate?

Sigurno je da mi, kao dio zakonodavne vlasti, imamo obvezu uspostaviti demokratski nadzor nad radom obavještajno sigurnosnog sektora. Žalosti činjenica da se to nije, iz određenih razloga, uspjelo uraditi u proteklom mandatu. Nažalost, ovo je možda posljednja afera u nizu onih koje idu iz te službe. A ta služba bi zapravo trebala biti u funkciji BiH, a imam osjećaj da je ona u funkciji, možda bi grubo bilo reći rušenja, ali u svakom slučaju podrivanja BiH. Vidljivo je da se kroz taj sektor provode raznorazne kampanje, ovisno o kojem vremenu se radi. Čak i “afere” iz pravosuđa, kojih smo bili svjedoci posljednjih mjeseci, su zapravo išle isključivo iz te agencije. Zato žurno treba uspostaviti demokratski nadzor nad radom obavještajno-sigurnosnog sektora. Posljednja afera koju ste naveli je samo jedna u nizu kreiranja i upravljanja nekim procesima u službi sarajevske, odnosno bošnjačke politike.

Zašto je blokirana uspostava vlasti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti?

U Parlamentu smo bili spremni da se sjednica sazove i da se sav posao završi za 20 dana. No, Predsjedništvo BiH ni do dan-danas nije napravilo taj iskorak, očito u cilju da se ne uspostavi izvršna vlast BiH. Podsjetit ću, u Predsjedništvu se sva tri člana moraju složiti oko toga tko je mandatar. Svima je poznato da ne postoji prijepor oko imena gospodina Tegeltije ni legitimiteta SNSD-a, ali su se onda počele izvlačiti određene stvari prema javnosti koje zapravo nemaju nikakve veze s uspostavom Vijeća ministara. Neformiranje izvršne vlasti imalo je izravnu posljedicu na formiranje stalnih i zajedničkih povjerenstava jednog i drugog doma, koji nemaju ustavne i zakonske pretpostavke za funkcioniranje u punom kapacitetu.

Zaustavljen je europski put, BiH nije izabrala izaslanstvo za Vijeće Europe. Obično se ovdje stvari promatraju crno-bijelo, pa se odmah upire prstom u krivca. Tko je onda kriv što je to tako?

To je posao PS BiH. Na zajedničkom Kolegiju trebali bi se utvrdili kriteriji, predlaže se pet članova i pet zamjenika, što moraju potvrditi oba doma. Nažalost smo imali jedan pokušaj održavanja zajedničkog Kolegija, koji se nije održao. Bez toga nije bilo moguće bilo što napraviti. Time se vraćamo na početak. Dok se ne imenuje Vijeće ministara, nećemo dobiti zakonodavnu vlast u punini ni napredak prema europskom i euroatlantskom putu.

Zašto ste povukli apelaciju Ustavnim sudom BiH?

Zanimljivo je bilo primijetiti da su određeni mediji, preko određenih bliskih službi prije više od mjesec i pol dana ukazivali na miješanje u rad određenih institucija, iako je Ustavni sud jedan sui generis političko-pravni sud, koji služi kao korektiv zakonodavne i izvršne vlasti. Apelaciju sam podnijela prije godinu i pol dana i odnosila se na odredbe Ustava FBiH, prema kojima se u Dom naroda Parlamenta FBiH biraju najmanje jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, ako je takav izabran u zakonodavno tijelo županije/kantona.

Ali upravo je tu odredbu Ustavni sud osporio u Izbornom zakonu...

Da, gotovo identična odredba je osporena apelacijom “Ljubić”, gdje smo dobili pozitivnu odluku koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama. Apelacija koju sam podnijela na Ustav FBiH morala se staviti na žurno razmatranje jer smo ulazili u procesu općih izbora lani. Kako se to nije dogodilo jer se do dan-danas nije našla na dnevnom redu, prije mjesec i pol, kada su započeli razgovori o uspostavi vlasti, obratila sam se Ustavnom sudu i ukazala da taj slučaj više nije prioritet, te da se to pitanje ostavi političkim liderima da pokušaju doći do rješenja. Nakon toga, prije mjesec dana sam je povukla smatrajući da će to biti doprinos postizanju kompromisa o načinu izbora legitimnih predstavnika u domove naroda i Predsjedništvo te rješenje pitanja izbora u Gradu Mostaru. Uvijek možemo apelaciju ponovno aktivirati ako ne dođe do političkog dogovora.

Gospodin Komšić, koji je praktički školski primjer prijevare, nelegitimnog i nezakonitog izbora te nametanja predstavnika Hrvatima, izjavio je da je vaše povlačenje apelacije poraz politike HNS-a?!

Iskreno, ne želim komentirati navedenog gospodina i ne smatram relevantnim to što govori. HNS BiH svoju politiku temelji na programu i načelima legitimnog predstavljanja. Sve ono što radimo unutar HNS-a je zauzimanje za jednakopravnost i legitimnost kako bi se zaštitila pozicija hrvatskog naroda.

Kako doživljavate izbor Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe?

Najprije bih, iako sam to učinila i službeno, čestitala gospođi Pejčinović Burić u svoje ime, ali i uime Zastupničkog doma. Želim puno uspjeha na ovoj visokoj odgovornoj dužnosti. Ovo imenovanje doživljavam kao jedno veliko priznanje Republici Hrvatskoj na njezinu vanjskom planu. Vjerujem da ćemo surađivati i kroz izaslanstvo koje ćemo imenovati, a sve u cilju izgradnje demokratske Bosne i Hercegovine, države s trima jednakopravnim konstitutivnim narodima i svih onih koji u njoj žive. 

(vecernji.ba)