Vijesti Node

25. kolovoza 2016.
Intervju: Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH za Večernji list

O stanju u oblasti prostornog uređenja u Federaciji BiH, kompliciranim procedurama za izdavanje dozvola potencijalnim investitorima, promjenama zakona i inicijativama koje su pokrenute, stanju zaštite nacionalnih spomenika..., razgovarali smo s ministrom prostornog uređenja Federacije BiH Josipom Martićem.

Kako ocjenjujete trenutačno stanje u oblasti prostornog uređenja u FBiH s obzirom na to da ste izjavljivali kako bi Strategija prostornog razvoja umnogome poboljšala situaciju u ovoj oblasti?

- U FBiH sukladno ustavnim i zakonom definiranim nadležnostima nisu doneseni svi planski dokumenti. Sam postupak donošenja planova odvija se po vrlo složenoj proceduri ili su planska opredjeljenja u koliziji sa stvarnim stanjem u prostoru s obzirom na sve promjene nastale nakon njihova donošenja. Isto se odnosi na planove razvojnog i provedbenog tipa, uključujući i prostorne planove područja posebnih obilježja entiteta, županija, gradova i općina, kao i detaljne planske dokumente svih razina. To je razlog relativno nesređenog stanja u oblasti prostornog uređenja, s obzirom na to da su planski dokumenti temelj za plansko korištenje zemljišta, odnosno izdavanje lokacijske informacije i/ili urbanističke suglasnosti, odobrenja za građenje i uporabne dozvole.

Jeste li zadovoljni stanjem?

- Ne mogu biti u potpunosti zadovoljan trenutačnim stanjem jer samo plansko uređenje prostora omogućava skladan razvitak ukupnog prostora FBiH. Izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH koji je usvojen na Vladi FBiH i u parlamentarnoj je proceduri napravio bi se jedan od iskoraka u oblasti prostornog uređenja.

Što možete reći o strateškom i planskom definiranju trase autoceste na koridoru Vc te vašem prijedlogu da se u pojas planirane trase predvidi i smještaj druge infrastrukture?

- Strategijom prostornog razvoja FBiH, kao temeljnim dokumentom za usmjerenje razvoja u prostoru FBiH, ostvarit će se ciljevi prostornog uređenja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, povijesnim i kulturnim razvojem, potrebama i mogućnostima..., te odrediti dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru, prije svega, za strateške infrastrukturne objekte od značaja i iz nadležnosti FBiH, kao što je, primjerice, prostorni plan posebnih obilježja autoceste na koridoru Vc, odnosno potreba konačnog definiranja cijele trase i optimizacije pojedinih dionica. Amandmanima na prostorni plan posebnih obilježja autoceste na koridoru Vc, koje je utvrdila Vlada FBiH na moj prijedlog, predviđena je mogućnost polaganja instalacija energetske infrastrukture, vodoopskrbe, telekomunikacija, PTT instalacija, a prema prostornim i tehničkim mogućnostima u prostoru trase koridora Vc (zaštitnog pojasa).

Što je cilj ovoga plana?

- Tako se bolje i učinkovitije planski definira prostor za buduće infrastrukturne trase i bitno smanjuju procedure ishođenja dozvola, izuzeća zemljišta, štedi na vremenu. Ovim amandmanima optimizirana je ukupna trasa autoceste na koridoru Vc, što otvara mogućnosti angažiranja građevinske operative i pokreće ciklus investicija u FBiH.

Dokle se stiglo s harmonizacijom propisa iz oblasti građenja i prostornog uređenja u cilju da se skrati proces izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola potencijalnim investitorima?

- Ministarstvo je još u rujnu 2015. pokrenulo inicijativu za usklađivanje zakonske regulative u postupku pojednostavljenja dobivanja dozvola za građenje te je proslijedilo Vladi koja je dostavila zaključak da se formiraju radne skupine za izradu novih tekstova zakona. Sva resorna ministarstva rade na harmonizaciji propisa kako bi se u konačnici definirale jasne procedure za ishođenje građevinskih dozvola, ostalih dozvola i suglasnosti te skratile procedure i otklonile administrativne barijere i vrlo često preklapanja nadležnosti, što stvara velike probleme investitorima. Trenutačno investitori u roku od 30 do 60 dana mogu dobiti urbanističku suglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za uporabu ako su predali urednu dokumentaciju.

Provodite i projekt poboljšanja energetske učinkovitosti, možete li reći na koje se objekte odnosi i koji su do sada postignuti učinci?

- Vlada FBiH preko Ministarstva prostornog uređenja realizira projekte poboljšanja energetskih karakteristika javnih objekata, što uključuje i energetske audite koji su zakonska obveza za korisnike i vlasnike javnih zgrada. Potrebno je da, s jedne strane, Vlada realizira određen broj projekata na svojim objektima i, s druge, sufinancira pojedine projekte nižih razina vlasti. Za ovu namjenu Ministarstvo je u 2015. imalo na raspolaganju 500.000 KM te je u 2015. potpisano 11 ugovora s odabranim korisnicima. Proračunom FBiH za 2016. planirano je, a odlukom Vlade odobreno sufinanciranje 16 projekata u iznosu od 800.000 KM.

O kojim je projektima riječ?

- Riječ je o projektima koji se odnose na poboljšanje energetskih karakteristika škola, dječjih vrtića, ambulanti, bolnica i upravnih zgrada. Izvedbe radova koji se odnose na izradu toplinske izolacije fasade, izmjenu otvora, postavljanje i izolaciju krova te radova na instalacijama grijanja dovele su do velikih ušteda na troškovima za energente i osigurale povoljnije uvjete korištenja radnih prostora. Provodimo i niz aktivnosti u cilju ispunjenja obveza koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu u suradnji s njemačkim GIZ-om i USAID-om. U tijeku su i pripreme za realiziranje projekta u suradnji sa švicarskim Caritasom. Cilj projekta je provedba mjera energetske učinkovitosti u sektoru obrazovanja (područne škole) u ZHŽ-u uz primjenu tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije (geotermalna i solarna energija).

Kakva je uloga Ministarstva u zaštiti nacionalnih spomenika te koji će spomenici biti obuhvaćeni zaštitom u ovoj godini?

- Ministarstvo prostornog uređenja dužno je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika. U proteklom razdoblju osigurano je oko 11 mil. KM za ove potrebe. U ovoj godini usvojen je program utroška sredstava i Ministarstvo će za te namjene imati odobreni iznos od 100.000 KM, što je apsolutno nedostatno s obzirom na stanje u kojem se nalaze nacionalni spomenici. Uspjeli smo sufinancirati sljedeće projekte: “Rekonstrukcija stare džamije u Ćojluku, Srebrenik”, “Franjevački samostan u Tolisi”, “Urgentna sanacija crkve sv. Vasilija Velikog u Konjicu” i “Izrada statičke analize konstrukcije i projekta hitnih sanacijskih radova na dvorcu Lotar Berksa u sastavu nac. spomenika ‘Stari grad Ostrožac’”, “Obnova fasade na Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci”.

Djelokrug rada Ministarstva kojemu ste na čelu je doista širok, kako ocjenjujete učinke provedenih aktivnosti i u kojim oblastima smatrate da postoji prostor za poboljšanje?

- Za ostvarivanje boljih učinaka vrlo je bitno stvoriti zakonodavni okvir koji će otkloniti pojedine barijere i skratiti procedure ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola jer moram priznati kako je put od namjeravane gradnje do pribavljanja kompletne dokumentacije i svih potrebnih suglasnosti i dozvola nedopustivo dug te često dovodi do nezadovoljstva investitora. Samim time i očekivani investicijski učinci bili bi bolji. Također je uočena i potreba harmonizacije propisa iz oblasti prostornog uređenja, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te okolišnih dozvola, kao i nedostatak pojedinih zakonskih propisa i općenito koordinacija svih razina vlasti, sve u cilju stvaranja povoljnog i sigurnog poslovnog ambijenta. Konkretno, uvijek može bolje.

Kakvo je stanje u Vladi FBiH i među koalicijskim partnerima s obzirom na nedavna preglasavanja hrvatskih ministara? Normalizira li se stanje?

- Istina, bilo je došlo do određenih nesuglasica u radu Vlade koje su posljedica ukupnih političkih zbivanja koja su se neizbježno reflektirala i na rad Vlade FBiH. Smatram kako će Vlada nastaviti raditi punim kapacitetom u cilju provođenja zacrtanih obveza, a sve u duhu približavanja BiH europskim integracijama.

Koji su ključni projekti i planovi Ministarstva koje vodite do kraja mandata?

- Ministarstvo je postavilo za cilj kroz izmjene i doradu prostornih dokumenata i zakonske regulative omogućiti brže dolaženje do potrebnih dozvola, otklanjanje nedoumica u pogledu nadležnosti i informacijskim sustavom omogućiti transparentnost u pogledu korištenja prostora u FBiH investitorima. Pripremili smo i u proceduru poslali i Zakon o koncesijama FBiH kao reformski zakon. Nadam se kako će uskoro biti usvojen i da će njegova primjena znatno poboljšati stanje u ovoj oblasti.

Kakvi su problemi s prostornim uređenjem i ima li ih više na području BiH?

- Ustrojbena složenost BiH, kao i FBiH, proizvodi probleme u upravljanju prostorom. Ako znamo da su nadležnosti nedovoljno točno precizirane Ustavom Federacije BiH i da dugi niz godina nije rađeno na prostornim dokumentima iz poznatih razloga (rat i poratno vrijeme), onda je logično da postoje i problemi u prostornom planiranju, odnosno korištenju zemljišta. Prostorni plan BiH iz osamdesetih godina zastario je i stvorile su se okolnosti o neprovedivosti tog dokumenta, a županije su dijelom u izradi prostornih dokumenata, a dijelom su nedavno usvojeni. Svi ti dokumenti trebaju biti usuglašeni kako bi bili provodivi, uključujući i buduću strategiju prostornog razvoja Federacije BiH.

Vidite li prostora za poboljšanje u ovoj oblasti i na koji način?

- U rješavanju problema u ovoj oblasti očekujem punu potporu kolega iz Vlade Federacije BiH, kao i onu svih županijskih vlada i ministara koji se bave ovom problematikom i na kraju svih političkih čimbenika. Rješavanje ovih problema omogućit će ubrzavanje investicijskog ciklusa i izbjegavanje “preklapanja” nadležnosti glede upravljanja prostorom kao jedinstvenog resursa.

(Večernji list)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović boravio je danas u posjeti Orašju, te je pored programa obilježavanja 30. obljetnice 106. brigade HVO Orašje,...
„Osmislite sve ono što treba da bi mi uvezali jedan pleter hrvatskog zajedništva diljem Bosne i Hercegovine, a čuli ste i od ministra, i Republike...
Danas se obilježava 100. obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te se tim povodom u Zagrebu održava svečani program na...
Susret predsjedatelja Doma naroda PS BiH dr. Dragana Čovića i veleposlanika SAD-a Michaela Murphya održan je danas u Sarajevu. Predsjednik Čović i...