HDZ BiH

Žepče bilježi porast broja stanovnika, ali istodobno ljudi i iseljavaju. Kao i cijeloj BiH, razlozi su najviše materijalni. O planiranim ulaganjima u obnovu, rekonstrukciju, izgradnju, otvaranje vrata stranim i domaćim investitorima, ali i zapošljavanju mladih te životu i suživotu u Žepču, govori načelnik općine Mato Zovko.

Prema posljednjem popisu stanovništva, Žepče bilježi porast broja stanovnika, no kako u većini općina, tako i u Žepču, “trend” je iseljavanje. Što najviše potiče stanovništvo na odlazak?

- Zadovoljni smo popisom stanovništva s 30.219 stanovnika. Razni elementi su utjecali na povećanje stanovništva u odnosu na 1991. Nije nas zaobišao odlazak stanovnika, teško je utvrditi u kolikom postotku, ali se nadam da to nije iseljavanje zauvijek. Uvjeren sam da će i oni koji odu uvijek biti vezani za rodni kraj. Glavni razlog odlaska je loša ekonomska situacija u državi, koja je prouzrokovala nezaposlenost i niske plaće. Uglavnom, razlog odlaska je materijalna strana.

Kakav je suživot u Žepču, po vašem mišljenju?

- Uzimajući u obzir što nas je sve zadesilo – rat, tragedije, razaranja, teritorijalna i administrativna podijeljenost, nacionalni sastav stanovništva - itekako smo zadovoljni suživotom, međuljudskim odnosima i suradnjom. Po tome smo dobar primjer u BiH.

Koji projekti će u budućnosti imati prioritet?

- Prioritet će imati oni projekti koji su u općinskoj strategiji razvoja i u programu kapitalnih investicija i drugim planovima. Moramo certifikat za povoljno poslovno okruženje BFC i dalje jačati, dograđivati i nastaviti raditi u skladu s njim i proračun, koji je oko 7 milijuna KM, namjenski potrošiti da sav novac kroz razne projekte osjete građani na terenu. I dalje će se najviše trošiti na kapitalne investicije, prije svega infrastrukturne (ceste, vodovodi i kanalizacija) školske objekte, sportske, industrijske zone, objekte od općeg interesa.

Što je s poticajima i subvencijama?

- Razne poticaje i subvencije ćemo nastaviti – samozapošljavanje, poljoprivreda, stipendije, sufinanciranje pripravnika i volonterskog iskustva. U fazi smo raspisivanja natječaja za idejno rješenje za “Novo Žepče”, odnosno širenje grada u Žepačko polje. Zemljište koje Općina ima u vlasništvu moramo planom pripremiti za budući razvoj. Najviše energije ćemo potrošiti na traženje novih investitora i uvjeriti ih da ulažu na području Žepča, a mi ćemo im biti na usluzi.

Žepče je poznato u svijetu po proizvodnji malina, što predstavlja pozitivan primjer. Kolika je prosječna proizvodnja, a koliki prosječni izvoz malina te kako inače vidite razvoj poljoprivrede u općini Žepče?

- Žepče je prije rata bio nerazvijena općina, prošao rat, obnovu, podijeljenost, političke probleme, a danas smo u rangu srednje razvijenih općina, i to tako treba gledati i uspoređivati. Osim industrijskog razvoja, nismo zapostavili poljoprivredu za koju imamo dobre uvjete za razvoj. Krenuli smo u program razvoja sadnje jagodičastog voća, odnosno maline, 2001. i danas smo po proizvodnji maline prepoznatljivi u BiH i cijeloj regiji. Imamo zasađeno 295 ha maline. Godišnje se ubere više od 1000 tona. Na području Žepča su izgrađene dvije hladnjače, što je dobro. I dalje su ljudi zainteresirani za sadnju i to ne samo jagodičastog voća, nego i ostalog voća i povrća.

Ima li projekata koji će biti financirani iz EU fondova, koliko i koji su?

- Ono što je važno za Žepče jest da imamo osposobljene službenike za pisanje projekata te imamo dobre rezultate u implementaciji istih, prvenstveno Razvojna agencija Žepče, općinske službe i Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče. Trenutačno smo zajedno s općinama Tešanj i Teslić u projektu CO-BEAR – jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u vrijednosti od 500.000 eura. Također smo u projektu prekogranične suradnje s općinama iz Hrvatske i Crne Gore. Projekti MEG, LID, jačanje uloge MZ – svi su iz sredstava EU-a.

Koliko poslovnih zona ima općina Žepče, koliko je ljudi zaposleno u njima?

- Još 1997. počeli smo s izgradnjom poslovnih zona, prva je Poslovna zona XP. Danas imamo šest poslovnih zona, tri su u vlasništvu Općine (XP, Begov Han i Polja) i tri privatne koje su nastale inicijativom poduzetnika- Golubinja, Ljskovica i Goliješnica-Lug. U njima je zaposleno oko 2000 radnika. Industrijska zona Polja je strogo namijenjena za proizvodne djelatnosti. Prvi vlasnici – ulagači su Nijemci pa Norvežani te domaći investitori.

Kako ocjenjujete stanje prometne infrastrukture i kako će se razvijati u budućnosti?

- Općina Žepče je imala vrlo lošu prometnu infrastrukturu, tako da je u posljednjih 15 godina najviše novca uloženo u izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta. Danas je dosta zadovoljavajuće stanje i u toj oblasti imamo još prostora za ulaganje.

Žepče se nalazi na glavnim cestovnim i željezničkim prometnicama – pravcima i iste su doprinijele razvoju Žepča.

Koliko je bitna izgradnja koridora Vc koji će povezivati Žepče s ostatkom BiH?

- Autocesta na koridoru Vc je vrlo važna za Žepče, prvo što će kroz Žepče prolaziti u dužini oko 20 kilometara i što je na području Žepča planirano međuregionalno čvorište - gdje će se spajati koridor Vc s autocestom Tuzla - Žepče. Ono čime nismo zadovoljni je otezanje s utvrđivanjem konačne trase i pripremom glavnog projekta. Početak izgradnje autoceste će još više oživjeti ovaj kraj. Preko obje autoceste Žepče će imati izlaz u svijet i biti veliko prometno čvorište.

Poplave iz 2014. nanijele su velike štete na području cijele općine. Koliko je pomogao novac od donacija, kako je raspoređen i jesu li štete sanirane?

- Nezapamćena elementarna nepogoda – izražena kroz poplave i klizišta, pogodila je općinu Žepče. Najviše su stradale kuće, ceste, korita rijeka i privatno zemljište. Ukupno su bile 82 potpuno porušene kuće, oko 50 ugroženo klizištem, a oko 100 s oštećenjima. Uspjeli smo izgraditi 105 novih kuća i u najvećoj mjeri sanirati štete.

Da nije bilo donatora, teško bismo tolike štete sanirali i njihova sredstva smo pametno iskoristili i stvorili međusobno povjerenje. Najviše sredstava je osigurano od Svjetske banke preko Ministarstva poljoprivrede FBiH, Caritasa Švicarske, Federalnog fonda za pomoć, UNDP-ja, CRS-a, TIKA-e itd…Vlastitih sredstava je ipak najviše uloženo.

Uskoro će općinski izbori, možete li se osvrnuti na prethodne mandate?

- Svi moji mandati, a ima ih više, mogu se definirati kao jedno mandatno razdoblje. Stalni rad u izvršnoj vlasti, biti izravno izvršna vlast općine, pod stalnim pritiskom u izvršavanju zadaća i ograničen rokovima stvarno brzo prođe i uistinu djeluje kao jedan mandat. Vrlo je uzbudljivo i složeno. Samo što stanete na noge, dođe ekonomska kriza 2009. do 2013. godine. Krene se dobro, pa nas uzdrmaju poplave. Sve nas to ojača te iz toga iziđemo kao pobjednici. Rezultat moga rada je današnje Žepče i stanje u njemu.

I na kraju, koja je vaša poruka građanima?

- Poruka građanima je da svatko sa svoje strane, prema svojim mogućnostima, radi i čini dobro za svoju sredinu, naše Žepče - da svi zajedno stvaramo pozitivnu klimu, pozitivno ozračje, razbijamo pesimizam, stvaramo međusobno povjerenje. Ljude u vlasti ocjenjujte samo po radu, vjerodostojnosti, ostvarenim djelima u svim oblastima, odnosu prema građanima i narodima, postignutim rezultatima. Moj rad, pod jakim tempom cijelo ovo vrijeme, dajući sve od sebe za naše Žepče, ulijeva mi sigurnost i optimizam u novu pobjedu na izborima.

(Večernji list)