HDZ BiH

Međunarodni donatori zaboravili su na projekte obnove za Hrvate povratnike u Republici Srpskoj, upozorio je u intervjuu za Večernji list potpredsjednik Republike Srpske Josip Jerković, dodavši kako je trenutačno najaktivniji Državni ured za Hrvate izvan RH, koji pomaže ciljane projekte i dodjeljuje namjenska sredstva u skladu s predloženim projektom i zakonskim okvirima o dodjeli pomoći. U kontekstu pozitivnih vijesti za Hrvate u RS-u Jerković je posebno naglasio nedavnu odluku da se trasa autoceste u tom entitetu pomakne te na taj način izbjegne rušenje hrvatskih kuća. Rezultat je to pravodobne reakcije hrvatskih političkih predstavnika u RS-u, mještana te diplomacije RH.

Koji je značaj nedavno postignutog dogovora premijera RH Andreja Plenkovića i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, a kojim je postignuto rješenje da se trasa autoceste izmjesti i tako zaobiđe hrvatsko povratničko naselje?

Značaj se ogleda u činjenici da je spriječen najcrnji scenarij, a to je rušenje kuća hrvatskih povratnika koji su mukotrpnim radom obnovili svoje stambene jedinice. Planirana trasa izgradnje za hrvatsku povratničku zajednicu značila bi ponovno iseljenje i progon, a najvjerojatnije i trajno iseljenje s ovih područja. Cesta znači život i naravno da treba izgraditi planiranu autocestu. Kao dopredsjednik Republike Srpske uvijek ću podržati izgradnju cesta jer one nas povezuju. Međutim, smatram da izgradnja ne smije ići ni na čiju štetu, nego treba naći rješenje da se zaobiđu kuće povratnika. Pravodobnom reakcijom hrvatskih političkih predstavnika u RS-u, mještana, kao i djelovanjem hrvatske diplomacije, a u konačnici razgovorom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, dogovoreno je da se traži najbolje rješenje i prijedlog nove trase da bi se izbjeglo rušenje kuća hrvatskih povratnika. Mi koji smo radili na obnovi i povratku sve ove godine vrlo dobro znamo što znači sagraditi objekt i vratiti samo jednu obitelj na prostor RS-a.

O kojem se broju ugroženih kuća radilo te kako su hrvatski povratnici prihvatili ovu pozitivnu vijest?

Naime, prethodno predložena trasa autoceste Vukosavlje - Brčko - Bijeljina trebala je dijelom prolaziti kroz hrvatska povratnička sela Garevac, Donje Kladare i Čardak, čime bi se rušilo 66 kuća povratnika. Ova vijest uznemirila je mnoge naše povratnike budući da je došla iznenadno te su se u samo nekoliko dana na noge digli i stari i mladi kako bi se spriječio najcrnji scenarij, a to je nestanak naših sela.

Inače, mještani ovih sela ističu kako podržavaju razvoj infrastrukture jer ona znači boljitak i mir za sve u BiH. “Ali trasa koja je predložena preko triju najvećih hrvatskih naselja u Bosanskoj Posavini je neprihvatljiva. Posljedice izgradnje predložene trase autoceste i plinovoda preko ovih naselja bile bi katastrofalne prvenstveno za povratničku populaciju, kao i za sve ljude koji tamo žive. Vijest da je donesena odluka o promjeni trase povratnici, ali i domicilno stanovništvo, dočekali su s oduševljenjem, a tim više jer su i sami sudjelovali u sprječavanju loše trasirane autoceste prilikom sastanka s dopredsjednikom RS-a Josipom Jerkovićem i članovima HDZ-a BiH Regionalnog odbora Posavina, kao i sudjelovanjem na javnoj raspravi kad su tog dana iskazali nezadovoljstvo i strah za daljnji opstanak i ostanak na tim prostorima. Važno je još naglasiti da su dopredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković, predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a Ivo Mijić, vijećnici u VN-u Davor Čordaš, Ivo Kamanjašević, Đuro Ivanovič, Ivo Bošnjak bili rame uz rame s povratnicima i ostali do samog iznalaženja najboljeg rješenja.

Možete li se osvrnuti na aktualne projekte koji se odnose na pomoć u povratku? Tko izdvaja najviše sredstava te postoje li možda neke opstrukcije na terenu?

Projekte obnove za Hrvate povratnike u RS-u međunarodni donatori odavno su zaboravili. U proteklom razdoblju kroz Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe RS-a, na čijem je čelu bio ministar Davor Čordaš, realiziran je veliki broj različitih projekata, od obnove stambenih jedinica, cestovne infrastrukture, elektrifikacije naselja, izgradnje društvenih domova, vjerskih objekata, pomoć udrugama koje se bave pitanjima povratnika, pomoć u održivom povratku dodjelom novčanih sredstava za projekte u obrtu i poljoprivredi i sl. Navedeno Ministarstvo je ugašeno, odnosno preimenovano u Tajništvo koje je preuzelo realizaciju projekata. U predstojećem razdoblju ostaje za vidjeti kako će ići realizacija projekata za Hrvate u RS-u. Moram istaknuti projekt “Jedna hrvatska županija, jedna obnovljena kuća u BiH” koji sam kao dopredsjednik RS-a pokrenuo i koji je urodio plodom kojim su sagrađene kuće povratnika koji žive na prijeratnom ognjištu, a nisu imali uvjete za stanovanje. Vlada Republike Hrvatske, na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom, bila je jedan od najvećih pojedinačnih donatora za Hrvate u BiH, a iz Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje možemo reći da Hrvatima u RS-u ne ide gotovo ništa.

Državni ured za Hrvate izvan RH dodjeljuje novčana sredstva za projekte koji imaju za cilj očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak Hrvata u BiH, kao i u svim državama u kojima žive Hrvati. Državni ured za Hrvate izvan RH pomaže ciljane projekte i dodjeljuje namjenska sredstva u skladu s predloženim projektom i zakonskim okvirima o dodjeli pomoći. Smatramo da su oni danas jedini koji izravno pomažu Hrvate u RS-u jer, ako se zajedno s njima ne uključe međunarodni donatori, vrlo teško će Hrvati opstati na ovim prostorima te će se raseliti diljem Hrvatske i u ostale zemlje Europske unije.

Kako se ponijeti prema očito diskriminirajućem kriteriju iz Regionalnoga stambenog programa, a prema kojem se oni Hrvati koji su stekli imovinu u RH, jednostavno, ne mogu prijaviti za dodjelu sredstava?

Nažalost, mi tu ne možemo ništa učiniti. Od samog početka upozoravali smo na mnoge stvari koje su pogrešno postavljene, kao, primjerice, uvođenje kompliciranih procedura glede provjere i izbora korisnika, nije dobro definirana upravljačka struktura i mnoge druge stvari koje ograničavaju izbor korisnika. Apsurdan je uvjet da oni koji imaju bilo kakvu imovinu u RH ne mogu ostvariti obnovu svoje ratom porušene stambene jedinice u BiH kroz Regionalni stambeni program. Smatram, a i zalažem se za to da svatko tko je imao kuću prije rata, mora imati pravo na obnovu ili pravičnu nadoknadu štete, no u ovom programu puno je toga pogrešno postavljeno. Velik dio korisnika u samom početku je eliminiran iz daljnje procedure. Žalosno je to što su sredstva osigurana i čekaju na provedbu, ali zbog ovakvih kompliciranih procedura neće biti utrošena. Bojim se da se ukidanjem Ministarstva za izbjeglice i raseljene osobe RS-a nitko neće zalagati da bi kroz projekt RSP 6 bilo korisnika Hrvata te on neće biti proveden onako kako je zamišljen.

Bliže se lokalni izbori u BiH. Postoje li naznake kako će stranke s hrvatskim predznakom uspjeti ostvariti zajednički nastup u pojedinim općinama na prostoru Republike Srpske?

Mi smo u HDZ-u BiH uvijek bili za suradnju sa svim hrvatskim političkim strankama koje djeluju na području Republike Srpske jer jedino tako možemo ostvariti još bolje rezultate u cilju poboljšanja političkog položaja Hrvata jer samo zajedničkim djelovanjem možemo utjecati na očuvanje kulture, identiteta i tradicije hrvatskog naroda u BiH. Kao što je svima poznato, Hrvatski narodni sabor okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH. HDZ BiH je stožerna stranka Hrvata u BiH, a činjenica je da je to i u RS-u. Smatram da ćemo na predstojećim lokalnim izborima ostvariti još bolje rezultate po općinama, tim više ako budemo imali zajedničke liste s ostalim hrvatskim strankama. Općenito, položaj Hrvata u cijeloj BiH mora biti jednak s ostalim dvama konstitutivnim narodima. Hrvati u BiH traže sve ono što imaju druga dva konstitutivna naroda u BiH, a ponajmanje žele da im netko drugi bira predstavnike koji će ih zastupati, a što podrazumijeva i izmjenu Izbornog zakona.

(vecernji.ba)