Vijesti Node

Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH - Bh. Hrvati ne žele da ih Sava i Una dijele od EU-a i NATO-a

Dio javnosti političkog Sarajeva, ali i copy-paste analitičara i medija iz regije, po ustaljenoj obavještajnoj matrici nakon susreta čelnika Dragana Čovića i Milorada Dodika, potrčao je ustvrditi kako se radi o dogovoru protiv BiH. Napose se naglašavalo njihovo “partnerstvo”, čak i unatoč činjenici da ova dva političara vjerojatno imaju najudaljenija stajališta kada su u pitanju vanjskopolitički ciljevi BiH. Uostalom, Beograd je protiv NATO-a, Zagreb je član. Posve se zanemaruje činjenica kako je jedan od ključnih ljudi za integracijski proces u NATO zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.

Gospodine Brkiću, kako objašnjavate teorije da je hrvatska strana spremna žrtvovati integracijski proces u NATO zbog drugih političkih ciljeva?

- To je notorna glupost.     

Zašto to kažete?

- Pa, dužnosnici HNS-a BiH i HDZ-a po vertikali su, svi do jednoga, djelima, a ne riječima i medijskim spinovima, pokazali u posljednjih pet godina i približili BiH prema onome što je strateški cilj Hrvata u BiH. A to je punopravno članstvo u NATO-u.

Molim, objasnite to.

- Podsjetit ću. Kada je gospođa Marina Pendeš preuzimala mandat u resoru obrane, samo je jedna perspektivna vojna imovina bila registrirana. Na kraju njezina mandata bilo ih je više od 30. Povjerenstvo za NATO integracijski proces, koje sam ja vodio, uime Vijeća ministara uradilo je prijedlog prvog Godišnjeg nacionalnog programa. Predsjedništvo BiH, u kojemu je bio gospodin Dragan Čović, usvojilo je Pregled obrane, strateški važan dokument koji definira odnose unutar Oružanih snaga BiH. U svim tim procesima predvodnici su bili Hrvati. Da bi se očuvala i održala temeljna pozicija Hrvata u BiH, mi smatramo da euroatlantske te integracije u Europsku uniju i NATO stvarno nemaju alternative.

Gospodine Brkiću, zašto je važan upis vojne imovine na Ministarstvo obrane, odnosno državu?

- Tijekom 2010. održao se NATO-ov summit u Tallinu na kojemu je definirano da je BiH u Akcijskom planu za članstvo (MAP), ali da će biti aktiviran kada se ispune određeni uvjeti. Neki su uvjeti ispunjeni, kao što je slanje vojnika u NATO vođene misije, drugi uvjeti bili su knjiženje perspektivne vojne imovine za neometano funkcioniranje Oružanih snaga BiH i Ministarstva obrane. Donekle je taj uvjet ispunjen, opet ponavljam, najviše zalaganjem hrvatskih dužnosnika, i kada se prepoznalo da više nije zapreka za aktiviranje MAP-a, Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), koje čine ministri vanjskih po slova NATO-a, 5. prosinca 2018.godine poručilo je kako je aktiviran MAP i pozvalo BiH da dostavinprvi Godišnji nacionalni program (ANP). Uvjet knjiženja vojne imovine nije skinut kao obveza, nego je stavljen postrani. Osobno sam bio u Bruxellesu kada je BiH po zvana dostaviti prvi ANP.

Nedavno se ponovno povela rasprava kada je aktiviran MAP, što je NATO objavio na svojoj stranici. Ima li to veze sa slanjem Godišnjeg programa BiH?

- Na stranici Sjevernoatlantskoga saveza službeno stoji da se BiH nalazi u MAP-u. Je li aktiviran ili nije, odluka je zemalja članica NATO-a, a ne BiH ili pak interpretacija ovdje. Dakle, od 5. prosinca 2018. BiH je u MAP-u. Sve druge tvrdnje i rasprave su neozbiljne.

Je li Pregled obrane identično što i dokument ANP, oko čega su se vodili “domoljubni ratovi”?

- Jako je važno da on pred stavlja nastavak strukturalnog dijaloga između NATO-a i BiH. Dokument koji je dostavljen vjerojatno će, kao što je razmatran na Političkom odboru NATO-a, biti razmatran i na NAC-u. Očekuje se da se u prvom dijelu ove godine dogodi dijalog u formatu NAC plus BiH kada će ministri vanjskih poslova zemalja članica ili stalni predstavnici NATO-a razgovarati isključivo o BiH. Važno je reći da put prema NATO-u i EU ne priječi suradnju sa svim ostalim državama koje nisu suvereno odlučile ići tim integracijskim putem.

S obzirom na trenutačni odnos snaga u BiH, ponajprije stav srpske strane, vjerujete li ipak da će BiH ikada postati članica Sjever noatlantskog saveza?        

- Srpski predstavnici vrlo glasno i jasno aktikuliraju svoj stav kada je NATO u pitanju. Jednako tako ga artikuliraju i svi hrvatski predstavnici, od HNS-a do stranaka s hrvatskim predznakom, i svi dužnosnici u tijelima vlasti. Za nas integracije u NATO nema ju alternativu. Kao što je jednima legitimno da ne budu podijeljeni između zemalja koje su članice ovoga Saveza, odnosno nisu, isto tako je za Hrvate u BiH neprihvatljivo da nas dijeli Sava i Una. I u pogledu NATO i EU saveza. Jasno je da će Hrvati biti predvodnici toga puta, ali je i jasno da se mora postići koncenzus triju konstitutivnih naroda.       

Kolikim procjenjujete negativne potencijale ove krize koja je nastupila s obzirom na ambicije da u hrvatskom predsjedanju BiH dobije status kandidata za EU. Je li to sada definitivno izgubljeno?

Četrnaest mjeseci čekali smona formiranje Vijeća ministara. Svaki dan koji smo izgubili u tome smislu stvorio je veliku štetu europskome putu BiH. Teško mi je reći koliko će ova najnovija kriza trajati. Međutim, sve ono što se događa u EU u smislu integracija jednostavno nam treba biti poticaj da se aktivno uključimo i to tako da će Vijeće ministara normalno funkcionirati, a Parlament donositi odluke, zakone, strategije. Izražavam očekivanje da će ovakvo stanje biti prevladano kako bismo se mogli fokusirati na ono što je važno u tome procesu. Naime, stiže posve nova metodologija pristupanja EU. O jugoistoku Europe vrlo aktivno će se razgovarati tijekom hrvatskog predsjedanja EU. Bilo bi jako važno da smo u punoj formi, da kažem fit, kako bismo se bavili izazovima koji su naša zajednička budućnost.                                   

Promatrajući unutarnje prijepore, jesu li onda EU i NATO integracije međusobno sukobljene, odnosno kolateralna žrtva?      

- Sve što se traži u pristupanju EU i NATO-u u biti je uvažavanje vrijednosnih sustava koji vrijede u zemljama članicama. Ponajprije su to vladavina prava, provedba reformi. U biti, rekao bih da se radi o kompatibilnom procesu. Ako integracijski procesi budu taoci domaćih politika, onda se može govoriti o toj premisi koju spominjete.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović posjetio je danas članove kriznog Stožera civilne...
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović održao je danas telefonski sastanak sa Šefom Izaslanstva...
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović održao je danas telefonski sastanak s veleposlanikom Narodne...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović posjetio je danas Stožer civilne zaštite...