HDZ BiH

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović u kontekstu vođenih razgovora na temu europske perspektive Bosne i Hercegovine i ocjene njezina dosadašnjeg napretka k članstvu, sukladno ključnim prioritetima obuhvaćenima u Mišljenju Europske komisije iz 2019. godine kao i jasno iskazanoj inicijativi za daljnju provedbu nužnih reformskih mjera te formiranju ad hoc političke radne skupine, uputio je pismo predsjedatelju Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću.

Pismo je proslijeđeno europskim dužnosnicima, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske - zemlje predsjedateljice Vijećem EU-a, kao i svim veleposlanicima zemalja članica EU.

Predsjedatelj Doma naroda PS BiH dr. Čović u pismu naglašava svoju nedvojbenu posvećenost temeljnim ustavnim načelima i institucijama BiH koje simboliziraju i utjelovljuju njezin višenacionalni karakter i europsku budućnost, te ističe kako je potpora ustavnim načelima izravna potpora vladavini prava, koja je prioritet u procesu pristupanja EU-u. Poštovanje institucionalnih mehanizama, sukladno ustavnim nadležnostima, preduvjet je ispunjavanja svih obveza Bosne i Hercegovine na njezinom putu k Europskoj uniji, ali i trajne stabilizacije prilika u BiH.

Dr. Čović se zahvalio na svesrdnoj potpori i zalaganju europskoj Bosni i Hercegovini, ali i ohrabrenju u traženju rješenja unutar BiH kroz dijalog demokratski izabranih političkih predstavnika triju konstitutivnih i ustavno ravnopravnih naroda u Bosni i Hercegovini.

U nastavku u cijelosti prenosimo pismo predsjednika Čovića:

Poštovani gospodine Džaferović,

pozdravljam Vašu opredijeljenost za potporu nastavka europskoga puta kao vanjskopolitičkoga prioriteta koji je, kao takav, potvrđen u Strategiji vanjske politike i u Nacrtu zakona o vanjskoj politici, a koji su pripremljeni u prethodnom sazivu Predsjedništva BiH, čiji sam bio član.

Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji temeljna je odrednica političkog kretanja i razvoja BiH. Zaključci iz Mišljenja Europske komisije na koje se pozivate predočili su analizu stanja i potreba BiH, uključujući u području vladavine prava. Izostanak volje bošnjačkih političkih predstavnika za implementaciju odluka Ustavnoga suda BiH i Europskoga suda za ljudska prava koje se tiču provedbe natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja te osiguranja biračkog prava pripadnicima manjina izravno narušava vladavinu prava, koja je najslabija točka sustava.

Navedena načela nedvojbeno ukazuju na temeljnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Sukladno Ustavu, jednakopravnost se mora reflektirati i u području izbornog procesa te izboru političkih predstavnika konstitutivnih naroda u tijelima uspostavljenima u cilju zaštite konstitutivnosti kroz poštovanje principa kolektivnog predstavljanja. Navedeno načelo uspostavljeno je kako bi se onemogućila dominacija bilo kojeg naroda unutar bh. političkog sustava.

Osporavanje i negiranje tog načela upućuje na to da politička opcija koju zastupate djeluje sustavno s ciljem uspostavljanja vladavine bošnjačkog naroda, ne kao jednakopravnog, već isključivo nadmoćnog političkog naroda, primarno na području Federacije BiH.  Opstrukcijom jednakopravnosti svjesno se uništava natkrovljujuće načelo Ustava te potiču pravna i politička nesigurnost. Unitaristička politika čiji je radikalni vrhunac ozvaničen i u platformi Stranke demokratske akcije jasna je poruka protivna Ustavu, Washingtonskom i Daytonskom sporazumu te, kao takva, apsolutno neprihvatljiva.

Aktualni saziv Predsjedništva BiH, sa stanovišta pozicije hrvatskoga člana, ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja sukladno Ustavu i jasnom tumačenju sadržanom u Odluci U23/14, a imajući u vidu  jasnu vezu članova Predsjedništva BiH s odgovarajućim klubovima u Domu naroda Federacije BiH. Do sada biste trebali  biti duboko svjesni činjenice da je jedan član Predsjedništva BiH treći put izabran protivno demokratski izraženoj volji hrvatskoga naroda. Te činjenice ograničavaju kapacitet uzurpirane funkcije i opterećuju očekivani doprinos Predsjedništva BiH.  Predsjedništvo u takvom sastavu niti uz najbolju volju ne može biti predvodnik pozitivnih procesa, posebno onih koji se tiču europskih integracija.

Imajući u vidu navedeno, a u vezi s Vašim pozivom za sudjelovanje na sastanku ad hoc političke radne skupine, koji ste zakazali za 4. svibnja 2020. godine, informiram Vas da u njezinom radu ne mogu sudjelovati. Nadalje, podsjećam da u pogledu sadržaja zaključka na koji se pozivate, broj: 01-50-1-1301-2/20 od 28. travnja 2020. godine, Predsjedništvo BiH nema nadležnost niti u jednoj od navedenih sedam točaka, kao što nema niti u jednoj od 14 točaka koje je Europska komisija precizno definirala u svom izvješću iz svibnja prošle godine.

Vođenje ovih važnih procesa isključivo je u nadležnosti Vijeća ministara BiH, i po Ustavu i sukladno Odluci Vijeća ministara BiH o mehanizmu koordinacije. Vijeće ministara je u potpunosti reprezentativno tijelo koje odražava legitimnu zastupljenost i interese svih konstitutivnih naroda i vodećih političkih struktura. Kao takvo, Vijeće ministara mora inicirati i rukovoditi procesima europskih integracija Bosne i Hercegovine.

Osobito cijenim doprinos i angažman Ureda specijalnog predstavnika Europske unije u BiH, kao i jasnu želju za pokretanje svekolikih, a osobito europskih procesa i unutarnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini, iako se kao odgovorni političari ne bismo trebali oslanjati na vanjske poticaje već pratiti vlastite inicijative i opredijeljenost.

U tom smislu sam i tijekom posljednjih razgovora s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, zemljom predsjedateljicom Vijećem Europske unije, uputio iskrenu zamolbu da Bosna i Hercegovina dobije posebno mjesto i vidljivost na predstojećem summitu lidera Europske unije i Zapadnog Balkana.

Također, iskoristio sam prigodu informirati ga i o razlozima izostanka predstavnika hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine u ad hoc političkoj radnoj skupini koju je uspostavilo Predsjedništvo BiH te potvrditi svoje sudjelovanje u nadolazećem EPP – Zapadni Balkan sastanku koji će se održati 6. svibnja 2020. godine na temu EU perspektiva, a sa sudjelovanjem lidera Europske unije i Zapadnog Balkana.

Koristim ovu prigodu još jednom potvrditi potpunu spremnost hrvatskih predstavnika u realizaciji zaključaka Europske komisije kroz djelovanje za to nadležnih institucija – Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

S poštovanjem,

Dr. Dragan Čović

Predsjedatelj Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH

NJ. E. Šefik Džaferović

Predsjedatelj Predsjedništva BiH

Pismo je upućeno na slijedeće adrese:

Nj. E. Miroslav Lajčák

Posebni izaslanik EU za dijalog između Srbije i Kosova i ostala regionalna pitanja Zapadnog Balkana

Andrej Plenković,

predsjednik Vlade RH

Nj. E. David Sassoli

Predsjednik Europskog parlamenta

Nj. E. Olivér Várhelyi

Europski povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju

Nj. E. Josep Borrell

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Nj.E. Ivan Sabolić

Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH

NJ.E. Johann Sattler

Šef Izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU u BiH          

NJ. E. Valentin Inzko

Visoki predstavnik za BiH

NJ.E. Eric Nelson

Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH

NJ.E. Margret Uebber

Veleposlanica SR Njemačke u BiH

NJ.E. Guillaume Rousson

Veleposlanik Republike Francuske u BiH

NJ.E. Nicola Minasi

Veleposlanik Republike Italije u BiH

NJ.E. Hideyuki Sakamoto

Veleposlanik Japana u BiH

NJ.E. Petr Ivantsov

Veleposlanik Ruske Federacije u BiH

NJ.E. Matthew Field

Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske

NJ.E. Caroline Charette

Veleposlanica Kanade za BiH

NJ.E. Haldun Koç

Veleposlanik Republike Turske u BiH

Nj.E. Reinout Vos

Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u BiH

Nj.E. Anders Christian Hougard

Veleposlanik Kraljevine Danske za BiH

Nj.E. Myles Geiran

Veleposlanik Irske za BiH

Nj.E. Dimitrios Papandreou,

Veleposlanik Republike Grčke u BiH

Nj.E. José María Valdemoro Giménez

Veleposlanik Kraljevine Španjolske u BiH

Nj.E. Ulrike Hartmann

Veleposlanica Austrije u BiH

Nj.E. Risto Piipponen

Veleposlanik Finske za BiH

Nj.E. Johanna Strömquist

Veleposlanica Kraljevine Švedske u BiH

Nj.E. Ivana Hlavsová

Veleposlanica Češke Republike u BiH

Nj.E. Kristi Karelsohn

Veleposlanica Estonije za BiH

Nj.E. Gunta Pastore

Veleposlanica Latvije za BiH

Nj.E. Vytautas Pinkus

Veleposlanik Litve za BiH

Nj.E. Krisztián Pósa

Veleposlanik Mađarske u BiH

Nj.E. Jaroslaw Lindenberg

Veleposlanik Poljske u BiH

Nj.E. Martin Kačo

Veleposlanik Slovačke u BiH

Nj.E. Zorica Bukinac

Veleposlanica Slovenije u BiH

Nj.E. Avgustina Tzvetkova-Karabasheva

Veleposlanica Bugarske u BiH

Nj.E. Dana Constantinescu

Veleposlanica Rumunjske u BiH

gdin Jean-Pierre Biebuyck

Šef diplomatskog ureda Belgije u BiH