HDZ BiH

Goran Pejaković, kandidat HDZ-a BiH i HSS Stjepana Radića za načelnika općine Travnik, u intervjuu za Večernji list govori o aktualnom i društvenom i gospodarskom stanju u ovom administrativnom i povijesnom središtu središnje Bosne te ističe kako su ovi lokalni izbori izvrsna prilika za okrenuti se novim temama koje se odnose na budućnost, kao i pitanjima kako učiniti Travnik atraktivnijim i ugodnijim mjestom za živjeti i raditi. Pejaković je naglasio su u fokusu njegova promišljanja i djelovanja isključivo pitanja razvoja koja najviše i zanimaju Travničane, neovisno je li riječ o Hrvatima, Bošnjacima, Srbima ili pripadnicima nacionalnih manjina. Novo lice na političkoj sceni svakako je dobrodošlo osvježenje za jednu lokalnu sredinu koja ima ogromne potencijale, a koji se sinergijskim djelovanjem svih društvenih snaga mogu iskoristiti na pravi način. U fokusu jedne lokalne zajednice svakako mora biti traženje načina za kreiranje stimulativne i za biznis dugoročno održive poduzetničke klime koja je osnovni preduvjet za realizaciju novih poslovnih ideja, ali i privlačenje investicija. U tom kontekstu Pejaković je mišljenja kako Travniku treba travnička razvojna agenciju koja će se sustavno baviti razvojnim pitanjima, a paralelno s tim raditi i na osiguranju što većeg broja izvora financiranja za projekte.

Kandidirani ste za načelnika općine Travnik. Kako ste reagirali na ovu vijest te što će vam biti najveći izazov tijekom kampanje?

Biti kandidat za načelnika Travnika kao općine koja je administrativno, kulturno, obrazovno, povijesno i zdravstveno središte središnje Bosne izuzetna je čast i odgovornost. Sama kandidatura bila je više proces, a ne vijest jer sam već dulje razdoblje o temi izbora i kandidature razgovarao s mnogo osoba iz društvenog i političkog života Travnika. Stoga, potvrda da sam kandidat nije iznenađenje, već nešto što sam očekivao i za što sam u potpunosti spreman. Smatram kako je vrijeme za veći angažman mladih i obrazovanih osoba, od kojih se očekuje generiranje novih tema, a sve u smjeru društvenog napretka. Što se tiče kampanje, smatram kako će najveći izazov biti provedba kampanje u uvjetima pandemije COVID-19. Ne samo radi načina komunikacije s biračima već i mnogo važnije stvari od toga, a to je zaštita zdravlja ljudi u jednom takvom vremenu, uz odvijanje procesa izbora.

Koje će biti teme i poruke koje ćete komunicirati s javnošću? Koji su ključni problemi koji danas muče stanovnike Travnika, a posebice kada je riječ o Hrvatima?

Trebamo biti pošteni i realni prema biračima. Lokalni izbori dominantno su “komunalni” izbori, gdje nema “visoke” politike. Sukladno tome bit će oblikovan moj izborni program i poruke koje ću slati. U potpunosti sam okrenut budućnosti, a vjerujem i većina mojih sugrađana, te su u mom fokusu promišljanja i djelovanja isključivo pitanja razvoja. Općinska razina vlasti treba ponuditi mjere kako učiniti Travnik atraktivnijim i ugodnijim mjestom za raditi, poslovati i živjeti. To su, sasvim sigurno, pitanja u kontekstu nadležnosti Općine koja najviše i zanimaju Travničane, neovisno je li riječ o Hrvatima, Bošnjacima, Srbima ili pripadnicima nacionalnih manjina.

Koje bi gospodarske i infrastrukturne projekte trebalo intenzivirati kako bi se kvaliteta života na tom prostoru podignula na višu razinu?

Zadatak općine je kreiranje stimulativne poduzetničke klime u cilju intenziviranja gospodarskih aktivnosti i privlačenja investicija. Ciljne skupine su postojeći poduzetnici kako bi isti ostali u Travniku i proširili svoju djelatnost te novi poduzetnici kako bi započeli ili nastavili sa svojim poduzetničkim pothvatom u Travniku. Lokalna vlast tu ima značajnu ulogu. U nastavku ću iznijeti samo dio konkretnih i realnih prijedloga. Prije svega, Travniku treba travnička razvojna agenciju koja će se sustavno baviti razvojnim pitanjima, a u okviru toga kontinuirano pisati i prijavljivati se za projekte prema EU, ali i raznim drugim međunarodnim organizacijama, koje mi često zaboravljamo radi fokusiranja isključivo na EU. Naravno, EU je bitan, ali u kontekstu osiguranja financijskih sredstava, postoji još mnogo potencijalnih izvora financiranja. Moramo biti svjesni kako novca u proračunu nema dovoljno za realizaciju svih potrebnih projekata, a taj nedostatak možemo nadomjestiti upravo uz pomoć drugih izvora, primarno iz inozemstva. Stoga je razvojna agencija prijeko potrebna i uvjeren sam kako bi značajno doprinijela razvoju Travnika. Sredstva za osnivanje i rad ove agencije mogu se naći u postojećem proračunu, određenom preraspodjelom, tako da ne dolazi do stvaranja dodatnih troškova. Također, u Srednjobosanskoj županiji na snazi je Zakon o javno-privatnom partnerstvu, ali još uvijek bez naročitog učinka. Siguran sam da je javno-privatno partnerstvo sjajan model za ubrzanje poduzetničkih aktivnosti. Projekti javno-privatnog partnerstva u turizmu i drugim gospodarskim granama izvedivi su i potrebni Travniku, ali je potreban agilan i konkretan rad na tom području. Također, Travniku nedostaje poslovna zona. Krajnje vrijeme je za uspostavu nove poslovne zone kao elementarne pretpostavke ekonomskog razvoja. Bez toga ćemo teško privući nove investitore, a bojim se da će i postojeći travnički poduzetnici premjestiti svoje poslovanje u druge općine. Sve navedeno, a i još mnogo toga, nije ništa novo, nego je već realizirano u mnogim općinama i gradovima u BiH, zbog čega ne vidim doista nijedan razlog zašto i mi u Travniku to isto ne bismo uradili.

Koji su ključni potencijali općine Travnik, a o čijem gospodarenju ovisi i ukupna ekonomska situacija?

Ljudi su najveći potencijal Travnika. Tijekom svoje bogate povijesti Travnik je dao, ne samo u okvirima BiH već i globalno gledano, velika imena koja su ostavila dubok trag u svijetu kulture, sporta, znanosti... Danas u Travniku također žive i rade obrazovane, sposobne i uspješne osobe. Unatoč impresivnom tehnološkom napretku, u svakoj organizaciji, a tako i u općini, ljudi su glavni resurs. Uvjeren sam kako Travničani imaju znanja, ali nam nedostaje uključivosti kod osoba na odgovornim pozicijama. To znači kako jedna osoba sama može malo toga učiniti. Za više treba neprestano raditi na okupljanju osoba iz različitih sektora i različitih profila. Samo suradnja i koordinacija u djelovanju više pojedinaca i organizacija daje pozitivan sinergijski učinak. Osim ljudi, Travnik se doista može pohvaliti i iznimnim kulturno-povijesnim i prirodnim znamenitostima i ljepotama poput Staroga grada, Rodne kuće Ive Andrića, Plave vode ili Vlašića. Sve navedeno, a i još mnogo toga, može se još adekvatnije valorizirati, prije svega u turističke svrhe, zbog čega se turizam s pravom smatra jednom od velikih prilika za sveukupni društveni razvoj Travnika u budućnosti.

Kako gledate na budućnost Travnika, a u kontekstu plana da se do idućih izbora u toj općini uvedu ista izborna pravila kao za Mostar? Mislite li da će biti spremnosti za realizaciju ideja koje su, kao što je poznato, sadržane i u Promemoriji travničkih Hrvata?

Prije svega, pozivam sve, a naročito Travničane, da pročitaju navedeni dokument. Uvjeren sam da će svaka dobronamjerna osoba koja pročita navedeni dokument uvidjeti da je riječ o jednoj vrlo kvalitetnoj osnovi i pozivu na razgovor svim društvenim i političkim faktorima u Travniku. Nažalost, radi dobivanja jeftinih političkih bodova, dio političkih stranaka ideju razgovora o Travniku prezentirao je kao razgovor o podjeli Travnika. To je brutalna laž. Travnik nitko ne želi i neće dijeliti. Travnik je grad i općina svih Travničana, neovisno o njihovoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti. Želja je da Travnik dobije status grada, naravno jedinstvenog, s novim statutom koji će biti u funkciji boljitka svih građana, naroda i dijelova Travnika. To je ujedno i preduvjet za istinski ravnomjeran razvoj svih dijelova Travnika. Novi statut trebao bi u punom smislu pokazati multietnički, multikonfesionalni i multikulturalni karakter Travnika, a to očito nekima smeta. Uvjeren sam kako su prijedlozi koji su traženi za Travnik, a koji se dijelom podudaraju s prijedlozima za Mostar, odlično rješenje za veliki broj općina i gradova u BiH, a osobito multietničkih. Dakle, smatram kako “poseban” statut ne treba biti samo ekskluzivitet Mostara ili Mostara i Travnika, već ideju treba proširiti i na mnoge druge općine i gradove. Jedini minus “spornih” prijedloga je u tome što realizacija, nažalost, kasni najmanje dva desetljeća. Zbog toga se nadam kako će i drugi uvidjeti kako ono što se traži u Travniku nije usmjereno protiv bilo koga, već je u interesu svih. Dokaz za to je mogućnost provedbe i u drugim sredinama. Stoga se i nadam kako će doći do izmjena izbornih pravila u skorijoj budućnosti.

(vecernji.ba)