HDZ BiH

Komemorativni skup u spomen na akademika Jakova Pehara, prvog predsjednika Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, koji je preminuo u subotu 6. veljače, u svojoj 93. godini, održan je danas na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike.

Akademik Pehar bio je inicijator i glavni zagovornik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH 2014. godine, krovne znanstvene institucije hrvatskog naroda u BiH, na čijem je čelu ostao do smrti.

Na održanoj komemoraciji o pokojnom akademiku Jakovu Peharu govorili su akademik Mladen Bevanda, član Predsjedništva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, dr. sc. Zoran Tomić, član Predsjedništva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini i rektor Sveučilišta u Mostaru te dr. Dragan Čović, član Predsjedništva Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini i predsjednik HDZ-a BiH.

Predsjednik Čović oprostio se prigodnim govorom od akademika prof. dr. Jakova Pehara:

Uvaženi rektore,

Cijenjene kolege akademici,

Poštovani profesori i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH,

Dragi prijatelji,

Okupljeni danas ovdje, s dubokim ponosom i velikim naklonom, odajemo čast našem prijatelju, akademiku prof. dr. Jakovu Peharu, predsjedniku i osnivaču Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini

Akademik Pehar ima posebno mjesto u našoj društvenoj, akademskoj, kulturnoj i znanstvenoj zajednici. Svojom energijom, znanjem, iskustvom, mudrošću, vizionarstvo akademskom i stručnom zaostavštinom dao je izniman utemeljiteljski i emancipacijski doprinos unapređenju znanosti i visokog obrazovanja. Njegova je zaostavština poklon hrvatskome narodu kojemu je pripadao i za čije dobro se zalagao, a narod će znati sačuvati uspomenu i sjećanje na njegov svijetao lik i djela, koji ostaju kao vodilja našem daljnjem opredijeljenu da nastavimo čvrsto slijediti neizbrisiv trag kojeg je iza sebe ostavio u svojih preko 60 godina aktivnoga djelovanja.

Naš Jakov je radio na najznačajnijim projektima za Hrvate BiH. Između ostalog bio je urednik Enciklopedije Hrvata u BiH, predsjednik Inicijativnog odbora Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH koja je utemeljena 15 tak godina kasnije, nakon mukotrpne borbe koju je predvodio za tu instituciju.

Jakov je bio i prvi predsjednik HAZU-a te jedan od osnivača Sveučilišta u Mostaru, a impozantan je i njegov znanstveni opus: autor je 18 monografija i knjiga, preko stotinu znanstvenih i stručnih radova.

Silovito se cijeli svoj radni vijek borio za izgradnju i jačanje hrvatskih institucija, ukazujući na potrebu da se kroz institucionalni razvoj jačamo, duboko svjestan kako kulturne, društvene i akademske institucije u velikoj mjeri određuju jedan narod i njegov identitet.

Toga uvijek i mi ovdje moramo biti svjesni, jer je na ovaj svima razumljiv način  zapravo izrekao veoma važnu viziju i misiju održive budućnosti hrvatskoga naroda u BiH.

S punim pravom možemo reći da je svojim stvaralaštvom uvelike oplemenio Bosnu i Hercegovinu, čemu najbolje svjedoči njegovo bogato naslijeđe koje smo dužni baštiniti, vrednovati i čuvati kao neizostavan dio naše suvremene nacionalne i kulturne povijesti.

Naš Jakov je bio izniman čovjek, neumorni radnik, uvijek nadahnut i ustrajan da svoje ideje, misli, na sebi svojstven način, predoči svakom pojedincu, neovisno o starosnoj dobi i obrazovanju.

Bio je naš prosvjetitelj, uvijek na raspolaganju svima i osobito susretljiv spram najmlađih, naših studenata od koji će mnogi biti nositelji znanstvenog i društvenog života Hrvata BiH.

Njegova neumoljiva posvećenost pozivu utoliko je dostojnija hvale i divljenja, jer je iskusio osobne životne tragedije, gubitak voljenih, kojima sada slobodan hodi u susret i zagrljaj.

Dragi prijatelju, naš posljednji razgovor je bio prije nepunih 10 dana, u tvojoj sobi privatnog stana. Neizmjerna bistrina uma koju si zadržao do zadnjeg trenutka ali i snaga i volja da tvoja stvaralaštva ostanu u pravim rukama su nešto što ću čuvati u svome sjećanju kao našu zadnju uspomenu.

Pamtit ću te kao velikog čovjeka.

Svaki tvoj trag, tvoje djelo bilo je temeljito i razborito, mudro i odvažno, odmjereno i dosljedno.

Tvojim odlaskom ostaje velika praznina, ali i veliki motiv da nastavimo tvojim putem i smjerom.

Predragi naš Jakove,

bila mi je čast i zadovoljstvo raditi i surađivati s tobom.

Bio si veliki učitelj, veliki profesor i jedan od najvećih intelektualaca na našim prostorima.

Još jednom uvaženoj obitelji akademika Pehara upućujem iskrenu sućut.

Dragi prijatelju, počivaj u miru Božjem.