Vijesti Node
Konstituirajuća sjednica Povjerenstva za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine, na kojoj su usvojeni Poslovnik o radu, kao i okvirni plan za izradu Programa reformi BiH za 2021. godinu, održana je danas u Sarajevu.
Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH i predsjedatelj Povjerenstva za saradnju sa NATO-om Josip Brkić izjavio je kako je spomenutim okvirnim planom predviđeno da Povjerenstvo polovinom travnja razmatra temeljni dokument za saradnju s NATO-om, odnosno nacrt programa reformi za tekuću godinu, nakon čega bi ga proslijedila Vijeću ministara BiH.
Odgovarajući na novinarski upit u vezi s transparentnošću u pogledu Programa reformi BiH, predsjedatelj Povjerenstva Brkić je poručio da će se rad Povjerenstva temeljiti na transparentnosti, te da će u izradu tog dokumenta biti uključene nadležne institucije, kao i da će taj proces biti otvoren i za akademsku zajednicu, odnosno stručnu javnost.
Na dodatni upit u vezi s očekivanjima u kontekstu eventualnih opstrukcija procesa reformi, Brkić je poručio kako ne očekuje nikakve blokade ili opstrukciije u tom pogledu, nakon što je usvojen Poslovnik o radu Povjerenstva na čijem je čelu.
Početak rada Povjerenstva za saradnju s NATO-om pozdravio je Zapovjednik NATO Stožera u Sarajevu brigadni general Eric Folkestad, istaknuvši kako se radi o grupi ljudi koji će odlučiti o oblastima saradnje s NATO-savezom.
Podsjetio je na stav NATO-a da njegova vrata ostaju otvorena za Bosnu i Hercegovinu, potcrtavajući značaj saradnje u pogledu zajedničkog odgovora na sigurnosne izazove i rizike.
- Nijedna zemlja sama se ne može suprotstaviti sigurnosnim izazovima današnjice, bilo da se radi o odgovoru na pandemiju, prirodne katastrofe, organizirani kriminal, ilegalne migracije, ili bilo koji sigurnosni izazov s kojima se svi danas suočavamo. Nema sumnje da smo zajedno jači – kazao je general Folkestad.
U tom je kontekstu ocijenio važnim da se vlasti u BiH nastave fokusirati na reforme odbrambenih i sigurnosnih institucija, a na dobrobit svih građana u BiH.
Komentirajući novinarski upit u vezi s dinamikom reformi u BiH, general Folkestad se, s obzirom na mandat, fokusirao na reformu odbrane, naglašavajući ključne segmente koji se tiču Oružanih snaga BiH, njihove funkcionalnosti prema NATO standardima i postizanja pune interoperabilnosti, kao i sudjelovanja u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u skladu s vlastitom misijom.
Značaj Povjerenstva za saradnju s NATO-om potcrtao je i veleposlanik Mađarske u Bosni i Hercegovini Krisztián Pósa, koji je uime veleposlanstva zaduženog za NATO kontakt u BiH, naglasio spremnost za pružanje pune podrške bh. partnerima u tom procesu.
Dodao je kako od BiH zavisi dinamika i opseg saradnje s NATO-om, izražavajući očekivanje da će se sve odvijati u skladu s odgovarajućom dinamikom.
Veleposlanik Pósa smatra važnim da se uz tehničku podršku partnerima u BiH, NATO sjedištu u Bruxellesu prenese viđenje situacije u BiH, kako bi imali što cjelovitiji uvid u stanje i razumjeli stvarnost u BiH.
Na upit o tome u kojoj mjeri je Bruxelles zadovoljan realizacijom aktivnosti u kontekstu prošlogodišnjeg Programa reformi BiH, veleposlanik Posa je izrazio zadovoljstvo tim povodom, rekavši da je sjedište NATO-a dosadašnje korake na tom planu pozitivno primila.
Dodao je kako se radi o novoj razini suradnje u kojem BiH sama određuje ono što će uvrstiti u Program reformi za svaku godinu.
Odluku o uspostavi Komisije za saradnju s NATO-om usvojilo je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 24. veljače, kada je usvojena i realizacija Programa reformi za NATO.
Povjerenstvo, između ostalog, utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza Bosne i Hercegovine koje proizilaze iz sudjelovanja u programu NATO-a "Partnerstvo za mir“, kao i u vezi sa realizacijom obaveza iz dokumenta Program reformi Bosne i Hercegovine.
Princip glasanja članova Komisije prati glasanje u Vijeću ministara BiH, što je novina u ovoj odluci, gdje se uz konsenzus omogućava donošenje odluka većinom glasova, pod uvijetom da za odluku glasaju najmanje po dva člana Povjerenstva iz svakog konstitutivnog naroda, te se u slučaju nedonošenja odluka uvodi drugi krug glasanja.
Za predsjedatelja Komisije imenovan je zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, a za zamjenike predsjedatelja zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Mirko Okolić i tajnik tog ministarstva Muhamed Smajić.
(fena.ba)